Menu
legendica
A+ A A-

Deset godina od vizne liberalizacije - Bezvizni režim približio Crnu Goru Evropskoj uniji

Deset godina od vizne liberalizacije  - Bezvizni režim približio Crnu Goru Evropskoj uniji

Građaninu Crne Gore, koji je prije nešto više od deset godina želio da odmor provede u inostranstvu, nijesu bili dovoljni spakovani koferi, avionske karte i novac. Za odlazak u većinu zemalja Evropske unije našim državljanima bila je neophodna viza, za koju je, između ostalog, trebalo dostaviti dokaze o zaposlenju i sredstvima izdržavanja, često i dodatnu dokumentaciju. To se promijenilo u novembru 2009. godine, kada je Savjet EU odlučio da ukine vize za Crnu Goru. Od 19. decembra iste godine, otkad se naša zemlja nalazi na šengenskoj „bijeloj listi“, crnogorskim državljanima nijesu potrebne vize za putovanje u zemlje Šengena. To znači da je u periodu od 180 dana u Šengen zoni moguće boraviti maksimalno do 90 dana u kontinuitetu.

Da bi obezbijedila bezvizni režim, Crna Gora je bila obavezna da ispuni sva mjerila iz Mape puta.

„Obaveze su bile podijeljene u četiri oblasti: sigurnost dokumenata, nelegalne migracije (uključujući readmisiju), javni red i bezbjednost, i vanjski odnosi i temeljna prava. Crna Gora je konstantno ostvarivala napredak i dostizala određeni nivo spremnosti za pristupanje EU“, objašnjeno je iz Ministarstva vanjskih poslova.

Da je viznoj liberalizaciji prethodio ozbiljan i izazovan posao, potvrdila je i tadašnja ministarka evropskih integracija Gordana Đurović.

„Vizna liberalizacija došla je zasluženo poslije gotovo dvogodišnjeg procesa priprema i pregovora i ispunjavanja sva četiri mjerila. Koordinirajuće ministarstvo bilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova, a svaki od ostalih resora ispunjavao je svoj dio posla. To je bio rezultat organizovanog i timskog rada unutar Vlade“, kazala je Đurović za Eurokaz.

Ona je naglasila da je vizna liberalizacija osnažila mobilnost građana, koji su počeli slobodno putovati, kako zbog posla, tako i zbog obrazovanja ili razonode. „Suštinski smo postali dio evropskog integracionog procesa, kojem nijesu pripadale samo zemlje EU, već recimo i Švajcarska i Norveška“, navela je Đurović.

U ministarstvima unutrašnjih i vanjskih poslova saglasni su da je vizna liberalizacija jedna od najkonkretnijih koristi dosadašnjeg procesa evropskih integracija. I ne samo to. Uvođenje bezviznog režima pozitivno je uticalo na rast podrške građana Crne Gore članstvu u EU, ali i na sve pozitivniju percepciju evropskih vrijednosti.

„Mjerljive koristi imaju taj multiplikativni pozitivan efekat. Ljudi prepoznaju da su dio integracionog procesa i snažnije podržavaju sve dalje reforme. Ovo se posebno odnosi na kategoriju mladih koji žele više obrazovanja i umrežavanja, kao i na različite kategorije poslovnih ljudi“, ocijenila je Đurović.

Osim evropskih integracija, bezvizni režim nesumnjivo je uticao na razvoj turizma, ali i otvorio vrata većim mogućnostima obrazovanja i usavršavanja u zemljama Šengena. „Studenti, naučnici i istraživači imaju širi spektar mogućnosti nego prije; boravak do 90 dana čini ih atraktivnim za stažiranje, praksu i drugu vrstu angažovanja u evropskim kompanijama ili studiranje na ljetnjim univerzitetima, a na raspolaganju su odmah jer ne moraju čekati vizu da krenu,“ rekli su iz Ministarstva vanjskih poslova za Eurokaz.

Kako dodaju, sloboda kretanja podstiče ekonomski razvoj kroz sklapanje trgovinskih sporazuma i uspostavljanje partnerstava, što može doprinijeti smanjenju nezaposlenosti. „Bezvizni režim predstavlja posebnu motivaciju za mala i srednja preduzeća. Preduzetnici imaju više mogućnosti putovanja u Evropu kako bi pronašli nove poslovne partnere i promovisali svoju robu na tržištu EU“, saopštili su iz Ministarstva.

Đurović je naglasila da slobodniji protok ljudi kroz viznu liberalizaciju, podstiče i slobodan protok roba, usluga i kapitala. „Zemlja razvija otvoren ekonomski sistem i na ovaj način podstiče se postepena integracija Crne Gore kao nezavisne države u savremene međunarodne ekonomske odnose“, smatra Đurović.

Danas, prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, 394.683 državljanina Crne Gore imaju važeći pasoš, čija je vrijednost sve veća. To pokazuju relevantne rang liste koje ocjenjuju mobilnost, percepciju neke zemlje u inostranstvu, ali i odnos između broja država za koje viza nije potrebna i broja onih zemalja u kojima se viza može dobiti po dolasku. Tako je Crna Gora zauzela 84. mjesto na individualnoj rang listi Passport Indexa za 2019. godinu, odnosno 34. mjesto na grupnoj, što je značajan napredak u odnosu na 2015.

Zabilježeni su i pojedinačni slučajevi zloupotrebe bezviznog režima. Posljednjih godina nemali broj građana sa sjevera zemlje otisnuo se u zemlje Zapadne Evrope u potrazi za boljim socio-ekonomskim ambijentom. „Pojedini podnesu zahtjev za azil, među kojima su „lažni“ tražioci azila, dok neki rade na crno i ostaju duže od dozvoljenih 90 dana u periodu od 3 mjeseca od dana prvog ulaska u zemlje Šengena. Značajan dio njih čeka povratak u Crnu Goru, uz kaznu koja se kreće od novčane do zabrane ulaska u jednu ili sve zemlje Šengena na određeno vrijeme (od šest mjeseci do 10 godina)“, rečeno je iz Ministarstva vanjskih poslova.

Održavanje vizne liberalizacije uslovljeno je reformama sistema koje, kako su naveli iz Vlade, naše institucije sprovode – u prvom redu odlučnom borbom protiv organizovanog kriminala, terorizma i korupcije. Mogući izazovi vizne politike u narednom periodu mogu biti postupci poput žalbi na odbijanje vize, saradnja s vanjskim pružaocima usluga, prikupljanje biometrijskih podataka i procjena rizika.

U Vladi, ipak, naglašavaju da je budućnost vizne politike Crne Gore jasna, te da su se vlasti snažno obavezale da će koristiti standarde EU i u ovoj oblasti. „Zato je neophodno kontinuirano raditi na edukaciji svih činilaca uključenih u postupak izdavanja vize i obezbijediti tehničke i sve druge pretpostavke za uspostavljanje naprednog viznog informacionog sistema koji ćemo kad za to dođe vrijeme s lakoćom integrisati u VIS EU“, zaključeno je iz Ministarstva vanjskih poslova.

Peti broj časopisa Eurokaz

Autorka: Bojana Milićević, RTCG

nazad na vrh