Menu
legendica

Najčešća pitanja - CG i EU

CG i EU

U procesu pristupanja EU, Crna Gora se rukovodi principom „kvalitet prije brzine“. To znači da prioritet dajemo kvalitetu sprovedenih reformi u odnosu na vremenski period, odnosno dužinu trajanja procesa. Od formalnog članstva u EU, mnogo je važnije da se cijelo društvo temeljno pripremi za koristi i obaveze koje će uslijediti danom pristupanja. U tom pravcu smo definisali naš dalji reformski put strategijskim dokumentom Program pristupanja Crne Gore 2014-2018. čime smo projektovali da će Crna Gora u narednom petogodišnjem periodu biti unutrašnje spremna za članstvo. Naravno, to ne znači da će Crna Gora 2018. postati članica EU. Nakon završetka procesa pregovora i pripreme Ugovora o pristupanju EU potrebno je da tekst Ugovora prođe proceduru ratifikacije u nacionalnim parlamentima država članica, mišljenje EK o zahtjevu za članstvo, saglasnost EP, kao i jednoglasnu odluku Savjeta, što prema iskustvu iz prethodnih proširenja traje otprilike jednu i po do dvije godine.

Slijedi nam nastavak započetog, kroz dalji rad na usklađivanju zakonodavstva, donošenju strategijskih dokumenata, izgradnji institucionalnog okvira, jačanju administrativnih kapaciteta, postizanju mjerljivih rezultata u praksi čije efekte građani mogu osjetiti.

Osim političkih reformi, radimo i na ispunjavanju ekonomskih kriterijuma za članstvo. Novi pristup Evropske komisije koji u fokus ekonomskih reformi stavlja strukturne reforme i ekonomsko upravljanje je kompatabilan s prioritetima crnogorske Vlade koja preduzima mjere ekonomskog razvoja u skladu s ciljevima Strategije 2020. Aktivnosti Vlade su usmjerene na stvaranje stabilnog makroekonomskog i finansijskog okruženja, konkurentne tržišne ekonomije, jakih industrijskih, poljoprivrednih i energetskih sektora. Njihov cilj je stvaranje uslova za veću zaposlenost, ali i obrazovaniju i fleksibilniju radnu snagu.

Vlada Crne Gore je Programom pristupanja Crne Gore EU, na strateški, sveobuhvatan i pregledan način definisala obim i dinamiku reformi koje su potrebne za dalje prilagođavanje Crne Gore pravnom poretku EU. Ovim dokumentom smo odredili zadatke koje je potrebno ispuniti kako bismo do 2018. bili unutrašnje spremni za članstvo u EU. Ti zadaci podrazumijevaju dalji rad na usklađivanju domaćih propisa s evropskim, i što je još važnije, jačanje kapaciteta za njihovu kvalitetnu primjenu koja donosi vidljive rezultate.

U predstojećem periodu nas očekuje nastavak sprovođenja reformi u svim oblastima. Posebno možemo istaći mjere u pravcu jačanja vladavine prava, unapređenja sektora ekonomije, poljoprivrede, osiguranja stabilnog finansijskog okruženja, ali i snaženja ljudskih kapaciteta, kao pripremu za izazove i mogućnosti koje članstvo u EU nudi.

Pregovori o pristupanju nijesu samo usklađivanje našeg zakonodavstva s pravnom tekovinom EU, već i njegova primjena. To je kompleksan proces koji će proizvesti promjene u zemlji kako bi se uspješno odgovorilo zahtjevima EU i sve većim izazovima članstva.

Svakako da su, zbog specifičnosti, ali i uticaja koji imaju na sve oblasti društvenog života, najviše u fokusu pažnje poglavlja 23 i 24. Crna Gora je u ovim oblastima dobila 83 zahtjeva mjerila, od čega 45 u 23. poglavlju i 38 u 24. poglavlju. Akcionim planovima za ova poglavlja smo definisali dinamiku sprovođenja mjera i aktivnosti, raspoložive resurse, ali i prepoznali izazove i nedostatke na čijem otklanjanju kontinuirano radimo.

Osim ovih, kao zahtjevna poglavlja ističu se 27. Životna sredina, 11. Poljoprivreda i ruralni razvoj i 12. Bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor. Riječ je o poglavljima u kojima, takođe, imamo zahtjevna početna mjerila i koja obuhvataju veliki dio pravne tekovine s kojom se Crna Gora mora uskladiti. Osim toga, značajan izazov u ovim poglavljima predstavljaju finansijska sredstva potrebna za sprovođenje reformi u ovim oblastima. Npr. u oblasti životne sredine biće potrebno osigurati sredstva za izgradnju javne infrastrukture, dok je u okviru 12. poglavlja potrebno stvoriti finansijski okvir za ispunjavanje strogih zahtjeva i standarda EU koji se odnose na poizvodnju i preradu hrane.

Dio tih sredstava ćemo dobiti iz fondova EU, dok će se dio investicija finansirati iz kredita evropskih i svjetskih finansijskih institucija i kroz direktna strana ulaganja.

Članstvo je snažan podsticaj za dalji politički i ekonomski razvoj Crne Gore, uz visoke standarde vladavine prava i kvalitetnije propise što će rezultirati boljim pozicioniranjem naše države na međunarodnom planu.

Članstvo u EU će donijeti crnogorskim građanima mnoge koristi. Međutim, do punopravnog članstva nas čeka puno napornog rada, ali i suočavanje s izazovima na koje moramo uspješno i kvalitetno odgovoriti.

Benefite od budućeg članstva imaće svi crnogorski građani.

Reforme u oblasti ekonomije će ojačati privredni sektor, unaprijediti poslovni ambijent i pripremiti nas da jednog dana, kad uđemo u EU, ravnopravno učestvujemo na tržištu od preko 500 miliona potrošača, na kojem su ukinute barijere slobodnom kretanju roba, usluga, radne snage i kapitala. Članstvo će donijeti bolju poslovnu klimu, veća strana ulaganja, a time i mogućnost otvaranja novih radnih mjesta i bolje plate.

Evropski fondovi pomoći će regionalni razvoj, modernizaciju poljoprivrede, očuvanje životne sredine, razvoj infrastrukture i kvalitetnije obrazovanje.

Mladi će moći da se školuju u državama EU pod istim uslovima kao državljani Unije, crnogorski građani će moći da rade u državama članicama bez radnih dozvola, preduzetnici će dobiti pristup tržištu EU na kojem će moći lakše plasirati svoje proizvode.

Ulaskom u EU Crna Gora će sprovoditi zajedničku poljoprivrednu politiku čiji je cilj osiguranje prihvatljivih cijena i kvaliteta proizvoda, očuvanje seoskog područja i obezbjeđenje dobiti za poljoprivrednike.

U oblasti zaštite potrošača, članstvo će dovesti do jače kontrole kvaliteta proizvoda i većih mogućnosti pristupa informacijama o robama i uslugama na tržištu.

Dakle, predstojeći pregovori će biti mehanizam koji će omogućiti da unaprijedimo životni standard naših građana, što je krajnji cilj našeg evropskog puta.

Jačanje administrativnih kapaciteta je proces koji teče paralelno s našim napredovanjem prema EU. Dosadašnji rad na procesu i rezultati koje smo ostvarili pokazuju da imamo izgrađene kapacitete u Vladi, Skupštini, pravosuđu i organizacijama civilnog društva. Naravno, u nekim oblastima će biti potrebno dodatno snaženje, kroz osnivanje novih institucija i obuku kadra.

Svi segmenti društva su uključeni u pregovaračke strukture u skladu sa svojim kompetencijama, odnosno potrebnim znanjem, stručnim profilom i iskustvom u konkretnim oblastima. Dosadašnji tok procesa je pokazao da Crna Gora ima puno stručnih ljudi kako u državnoj upravi, koja je i do sada iznijela najveći teret procesa evropske integracije, tako i u Parlamentu i organizacijama civilnog društva.

Članstvo u NATO je zajedno s članstvom u EU strateški spoljnopolitički prioritet Crne Gore i najbolji garant dugoročne stabilnosti i bezbjednosti naše zemlje i regiona u cjelini. Procesi integracije Crne Gore u NATO i EU su kompatibilni i komplementarni, jer se zasnivaju na istim vrijednostima i standardima, i napredak u jednoj oblasti se pozitivno reflektuje na drugu.

Proces pristupanja košta. Reforme koje sprovodimo, pored institucionalnih i ljudskih kapaciteta, zahtijevaju izdvajanje adekvatnih finansijskih sredstava. To je neminovnost procesa i s tim su se suočavale i druge države prije nas. Ono što je bitno naglasiti je da su reforme unutrašnja potreba Crne Gore, nezavisno od našeg puta prema EU. U tom pravcu sva ulaganja treba posmatrati, prije svega, u kontekstu podizanja standarda kvaliteta života naših građana.

Pored domaćih sredstava, ne smijemo zaboraviti na podršku koja nam dolazi od strane EU kroz fondove koji su nam na raspolaganju do ulaska u Uniju, kao i oni nakon stupanja u članstvo, kao i druga multilateralna ili bilateralna sredstva za realizaciju planiranih aktivnosti.

Pregovori o pristupanju su, zapravo, pregovori o uslovima pod kojim država kandidat pristupa Uniji. Pristupanje je uslovljeno prihvatanjem pravne tekovine EU, odnosno prava i obaveza na kojima se temelji EU i njezin institucionalni okvir. Pravna tekovina je podijeljena u 35 tematskih oblasti, koje ujedno predstavljaju i pregovaračka poglavlja.

Proces se temelji na predstavljanju pregovaračkih pozicija države kandidata i Evropske unije koje se izrađuju na osnovu rezultata analize i pregleda zakonodavstva. Kroz pregovaračku poziciju Crne Gore definisaćemo način preuzimanja i primjene pravne tekovine, ali i, eventualno, zatražiti prelazna razdoblja i izuzeća od njezine primjene. Ove zahtjeve ćemo zasnovati na temeljitom i sveobuhvatnom uvidu gdje i kako stojimo u odnosu na ono što su prava i obaveze Unije koje treba da preuzmemo.

Kada je riječ o pregovaračkim poglavljima, kojih ima 35, svakako možemo govoriti o manje ili više složenim i zahtjevnim oblastima. Ali svaka je važna. Kada govorimo o poglavljima 23 i 24 koja se odnose na Pravosuđe i temeljna prava, odnosno Pravdu, slobodu i bezbjednost, ona čine okosnicu vladavine prava i preduslov su demokratskog, ali i ekonomskog razvoja jedne državi. Za dostizanje mjerljivih rezultata u ovoj oblasti potrebno je vrijeme. Zato ova dva poglavlja, prema novom pristupu EK otvaramo na početku pregovaračkog procesa, a zatvaramo na kraju.

Međutim, tu su i druga, ne manje važna poglavlja u kojima je potrebno uskladiti domaće zakonodavstvo s evropskim propisima i kvalitetno ih primijeniti, izgraditi potrebne administrativne kapacitete kroz snaženje postojećih i uspostavljanje novih institucija i stručno usavršavanje kadra. Potrebno je u svim oblastima pokazati mjerljive rezultate kroz ostvarenje balansa između željene dinamike i kvaliteta sprovođenja reformi. Važno je i strateško planiranje i dobra koordinacija posla, kao i redovna komunikacija s EK i državama članicama.

Kao veoma zhtjevne oblasti možemo izdvojiti poglavlja 1, 11, 12, 27 , ali ne samo zbog obima pravne tekovine EU s kojom je potrebno uskladiti domaće propise, nego zbog primjene usklađenog zakonodavstva.

Zbog uticaja koji imaju na sva druga pregovaračka polavlja i sve sfere društva, kao i zbog kompleksnosti i osjetljivosti oblasti koje pokrivaju, ova dva poglavlja su u osnovi novog pristupa u vođenju pregovora o pristupanju. Ona se otvaraju na početku pregovora, a zatvaraju posljednja. To je dobar mehanizam, jer ostavlja dovoljno vremena da država sprovede neophodne reforme u oblastima koje predstavljaju osnov demokratskog razvoja svakog društva, ali i platformu za njegov ekonomski razvoj i ukupni prosperitet.

Razlog njihovog posebnog tretiranja, pa i novog pristupa u pregovorima s EU, je iskustvo iz prethodnih proširenja koje je pokazalo da rješavanje pitanja u oblast borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala zahtijeva više vremena i napora.

Usmjerenost EU na rješavanje unutrašnjih pitanja, prije svega na prevazilaženje efekata finansijsko-ekonomske krize, političku konsolidaciju i sumiranje dosadašnjih rezultata, ne dovodi u pitanje politiku proširenja.

Osim toga, više puta je od strane visokih zvaničnika EU potvrđeno da je politika proširenja jedna od najuspješnijih politika EU i da je evropska perspektiva država Zapadnog Balkana izvjesna. Osim verbalne podrške, tu je i konstantna finansijska podrška iz Ipa fondova, kao i tehnička i ekspertska podrška koju Evropska komisija i države članice, bilateralno ili kroz različite projekte, podrške pružaju državama regiona u procesu pristupanja EU. Sve ovo potvrđuje tezu da EU ozbiljno računa na integraciju država Zapadnog Balkana.

Evropska unija ima jasna pravila pristupanja. Da biste postali članica kluba 28 najrazvijenijih evropskih država, morate zadovoljiti uslove koji se pred vas postavljaju. Ti uslovi podrazumijevaju suštinske reforme u sferi politike, koje se odnose na stabilnost institucija, vladavinu prava, zaštitu ljudskih i manjinskih prava; reforme u oblasti ekonomije koje podrazumijevaju postojanje funkcionalne tržišne ekonomije i prilagođavanje administrativnih, upravnih i pravosudnih struktura za primjenu pravne tekovine EU.

Svaka država napreduje prema članstvu u EU u skladu s vlastitim kapacitetima i, prije svega, rezultatima koje ostvaruje. Podrška Evropske komisije i država članica je dragocjena, međutim, brzinu kretanja prema članstvu, u najvećoj mjeri, diktiramo sami.

Osim unutrašnjih reformi i postizanja interne spremnosti za članstvo, važan segmet procesa evropske integracije čini regionalna saradnja. To je mehanizam koji nas, kroz unapređenje kulture dijaloga, rješavanje otvorenih pitanja, sprovođenje projekata od zajedničkog interesa i druge brojne forme, priprema za buduće članstvo gdje će se ta saradnja odvijati u mnogo širim okvirima i s mnogo više aktera.

Zato je važno da države regiona pokažu zrelost, sposobnost i odgovornost u sagledavanju zajedničkih izazova i definisanju prioriteta i pristupa koji će doprinijeti ukupnom razvoju država Zapadnog Balkana i dobroj dinamici procesa pristupanja EU.

Nakon stupanja Hrvatske u članstvo, važno je održati kontinuitet u procesu pristupanja, kroz kvalitetno sprovođenje reformi i unapređenje imidža, kako država pojedinačno, tako i regiona u cjelini.

Mladi ljudi čine onaj dio stanovništva za koji je pristupanje EU posebno važno i koji će dugoročno imati najviše koristi od članstva u EU.

Prije svega, otvoriće im se veće mogućnosti za putovanja, upoznavanje vršnjaka, razmjenu znanja i iskustava, rad na zajedničkim projektima. To će im omogućiti da prošire vidike i postanu aktivni građani u kreiranju i sprovođenju politika koje se tiču mladih, kao i da bolje iskoriste mogućnosti za volontiranje i stipendiranje.

S aspekta omladinske politike, posebno će 25. i 26. poglavlje biti važni za mlade.

Kroz 25. poglavlje Nauka i istraživanje, olakšava se i povećava mobilnost naučnika i istraživača. Otvaraju se dodatne mogućnosti za razvoj djelotvornog naučnog i tehnološkog sistema te povećavaju ulaganja u ova područja. Punopravno sudjelovanje u programima EU za nauku i istraživanje omogućuje uključivanje crnogorskih naučnika u međunarodne naučno – istraživačke projekte i osigurava dodatna sredstva za finansiranje nauke i istraživanje.

U okviru 26. poglavlja Obrazovanje i kultura, EU brojnim raspoloživim mehanizmima doprinosi razvoju kvalitetnog obrazovanja i mobilnosti mladih, te podstiče zajednički evropski kulturni prostor.

Iako naši studenti i sada imaju mogućnost da se školuju na univerzitetima širom Evrope, ulaskom naše zemlje u EU njihov status će biti znatno poboljšan i moći će da studiraju pod istim uslovima kao i državljani države o kojoj je riječ. To uključuje i jednake troškove studiranja i jednak tretman pri upisu na univerzitet, pravo na zdravstvenu zaštitu u državi u kojoj studira, u skladu s važećim propisima o zdravstvenoj zaštiti koji se primjenjuju na studente državljane.

Propisima EU omogućeno je da se državljani jedne države članice mogu prijaviti na bilo koji konkurs za posao koji je izašao u bilo kojoj zemlji EU i da im se priznaju kvalifikacije u drugoj državi članici. U EU postoji veliki broj studentskih organizacija. Ciljevi ovih organizacija su promovisanje komunikacije i integracija među studentima, podsticanje i razvoj programa za razmjenu studenata, saradnja među studentskim organizacijama na evropskom nivou.

Ulaskom u EU, naša preduzeća će imati bolji pristup kapitalu, opremi i tehnologijama, što će uticati na povećanje njihove konkurentnosti. Konkurencija na zajedničkom tržištu EU će uticati na ubrzanje neophodne modernizacije poslovanja naših firmi, s ciljem povećanja produktivnosti. Stabilna ekonomska situacija doprinijeće većem prilivu stranih direktnih investicija a samim tim i otvaranju većeg broja radnih mjesta.

Takođe, otvoriće se i nova radna mjesta u konkurentnim preduzećima i s njima povezanim privrednim granama. Sve te promjene će ubrzati ekonomski razvoj Crne Gore te doprinijeti višem životnom standardu i boljoj kupovnoj moći građana.

Tržište EU je bez carina i drugih uvoznih ograničenja, a zajednička pravila tržišnog takmičenja omogućuju ravnopravan pristup svim privrednim subjektima na tržištu od 500.000 miliona stanovnika.

Pravila EU su veoma precizna kad su u pitanju standardi koje određeni proizvodi treba da zadovolje ukoliko su namijenjeni tržištu EU.

Prihvatanjem evropskih standarda, proizvođačima će biti pružena mogućnost da geografski zaštite određeni proizvod, za koji postoji jasno definisana tradicionalna receptura i postupak proizvodnje, što će svakako uticati na bolju prisustnost proizvoda kako na domaćem tako i na EU tržištu, kao i na bezbjednost potrošača.

Danom pristupanja EU, radnici iz Crne Gore će moći konkurisati na tržištima rada drugih država članica i slobodno se zapošljavati u zemljama EU bez posebnih odobrenja ili radnih dozvola. Može se očekivati da će se ulazak u EU povoljno odraziti na zaposlenost u Crnoj Gori i da će dio nezaposlenih građana pronaći privremeno ili trajnije zaposlenje u drugim državama članicama.

U periodu od 2003. do 2007. godine većina novih država članica EU je zabilježila značajan pad stope nezaposlenosti, i u njima je otvoreno čak 3 miliona radnih mjesta, s naglašenim rastom zapošljavanja mladih i radnika srednje dobi.

Državama koje su EU pristupile u proširenjima 2004, 2007. i 2013. je privremeno i u različitom opsegu ograničen pristup tržištu rada. Ta ograničenja moguća su po principu 2+3+2: početno ograničenje od 2 godine, moguće produženje za još 3 godine nakon prve revizije i na kraju za još dvije godine, pod uslovom da postoje opravdani razlozi za ta produženja. O tim privremenim mjerama svaka članica EU odlučuje zasebno.

Iako će pristupanjem Crne Gore EU, crnogorski radnici biti izloženi većoj konkurenciji na tržištu rada, jednako tako će moći će konkurisati svojim znanjem i sposobnošću na tržištima drugih članica Unije. Što se tiče radnika iz trećih zemalja, sistem radnih dozvola ostaće na snazi, čime će Crna Gora i u budućnosti moći regulisati priliv radne snage iz država koje nisu članice EU.

Prema pravnim propisima EU radnik koji se seli u drugu državu članicu ima sva radna prava, socijalna prava i poreske olakšice kakve ima matični radnik u državi prijema dok je ondje u radnom odnosu. Ta prava uključuju i naknade za bolovanje, porodiljske dopuste, naknade za povrede na radu, pogodnosti za osobe s posebnim potrebama, porodične dodatke kao i naknade za nezaposlene i penzije.

Ulaskom u EU Crna Gora će prenijeti dio svog suvereniteta na nivo zajedničkog odlučivanja u EU. To se odnosi na oblasti koje su u isključivoj nadležnosti Unije kao što su: unutrašnje tržište, carinske tarife, ekonomska i monetarna unija, zajednička poljoprivredna politika, zaštita životne sredine i sl. To ne znači da se Crna Gora odriče svog suvereniteta, već ga delegira na EU, na čije će odluke i sama uticati. Usklađivaćemo svoje odluke s drugim članicama radi zajedničke koristi.

Bitno je istaći da sama EU podstiče raznolikost nacionalnih identiteta država članica kao jednu od svojh najviših vrijednosti. O tome svjedoči i slogan EU koji glasi “Ujedinjeni u različitosti”. Crnogorski državljani će u EU steći identitet građana EU, koji neće poništiti ili nadomjestiti njihov nacionalni identitet, već će ga dopuniti i obogatiti.

To su pravne tekovine EU. Sadrže prava i obaveze država članica, a obuhvataju sadržaj, načela i političke ciljeve Osnivačkih ugovora, zakonodavstvo usvojeno njihovom primjenom, presude ESP, deklaracije i rezolucije koje je usvojila EU, mjere koje se odnose na ZSBP, kao i na pravosuđe i unutrašnje poslove i međunarodne ugovore koje je zaključila EU.

Pravna tekovina EU je, za potrebe pregovora o pristupanju, podijeljena u 35 tematskih poglavlja, koja se, ujedno, smatraju i poglavljima pregovora. Država kandidat ne pregovara o pravnoj tekovini Evropske unije, nego o uslovima i načinu njenog preuzimanja i primjene.

Do ulaska u Evropsku uniju svaka država kandidat dužna je da preuzme cijelu pravnu tekovinu Evropske unije i bude sposobna za njenu efikasnu primjenu.

Integracija će ubrzati restrukturiranje naše privrede, dovešće do kretanja radnika iz industrijskih grana koje su nekonkurentne ka onima koje mogu da ravnopravno učestvuju u tržišnoj utakmici.

Ulaskom u EU, naša preduzeća će imati bolji pristup kapitalu, opremi i tehnologijama, što će uticati na povećanje njihove konkurentnosti. Konkurencija na zajedničkom tržištu EU će uticati na ubrzanje neophodne modernizacije poslovanja naših firmi, s ciljem povećanja produktivnosti.

Stabilna ekonomska situacija doprinijeće većem prilivu stranih direktnih investicija a samim tim i otvaranju većeg broja radnih mjesta. Razlog za to je što će harmonizacija našeg zakonodavstva s evropskim stvoriti sigurno pravno okruženje za osnivanje i poslovanje preduzeće. To potvrđuju i iskustva novih država članica EU.

Krajnji cilj našeg puta u EU nije članstvo, nego upravo bolji kvalitet života naših građana, po uzoru na kvalitet života najrazvijenijih država članica Unije. Reforme koje na tom putu sprovodimo, u okviru pregovora o pristupanju, su mehanizam koji će omogućiti da na najbolji, naefikasniji i najbrži način potrebne reforme sprovedemo. Upravo će efekti promjena koje budemo sproveli u procesu pregovora dovesti do unapređenja životnog standarda građana.