Menu
legendica
A+ A A-

Od 2017. brže i sigurnije putovanje prugom od Bara, snadbjevanje strujom kvalitetnije i možda jeftinije

Foto: Agencija Anadolija Foto: Agencija Anadolija

Nakon Samita u Beču o zapadnom Balkanu crnogorski premijer Milo Đukanović je kazao da je Evropska unija odlučila da za države zapadnog Balkana izdvoji 600 miliona eura, od čega će Crna Gora dobiti 45 miliona za dva projekta: jedan u oblasti elektro-prenosa, a drugi u oblasti željezničkog saobraćaja.

O kojim projektima je riječ, kada će i kako biti realizovani za Evropski puls je govorio šef Delegacije EU u Crnoj Gori, Mitja Drobnič.

„Prije nego što odgovorim na ovo konkretno pitanje, dozvolite mi da istaknem da ovih 45 miliona eura predstavljaju prvi korak u okviru sufinansirajućeg programa Investicionog okvira za zapadni Balkan (WBIF) za 2015. Dakle, još uvijek postoji mogućnost da Crna Gora aplicira i dobije sredstva za "zrele" projekte u narednom periodu“, rekao je Drobnič.

On je dalje precizirao će Evropska unija obezbijediti 20 miliona za Transbalkanski elektro-energetski koridor (I), odnosno dio mreže u Crnoj Gori i 25 miliona za koridor Orijent (Bliski Istok)/istočni Mediteran - željeznička interkonekcija Crna Gora-Srbija.

„Prva investicija će doprinijeti uspostavljanju zapadnobalkanskog regionalnog tržišta električne energije, kroz uspostavljanje 400 kV prenosnog koridora između Crne Gore, Srbije i BiH. Prenosni koridor bi, zatim,
trebalo da se poveže sa EU putem podmorskog kabla između Italije i Crne Gore, koji bi trebalo da bude završen 2017. Kroz ovaj projekat, crnogorski sistem prenosa energije bi trebalo da bude integrisan u šire evropsko tržište energije. Ove investicije će unaprijediti kvalitet sigurnosti snabdijevanja električnom energijom u Crnoj Gori i u širem regionu. Građani će imati neposredne koristi koje će se ogledati u smanjenim prenosnim troškovima i dodatnim generatorima električne energije, što će potencijalno dovesti i do smanjenja cijene električne energije. Istovremeno će zalihe struje biti sigurnije, a prekidi napajanja manje vjerovatni“, naveo je predstavnik EU u Crnoj Gori.

Druga investicija, kazao je on, je produžetak koridora Orijent (Bliski istok)/istočni Mediteran na zapadni Balkan, koji je dug otprilike 580 km i saobraća od granice Srbije sa Rumunijom, preko Podgorice,do Bara. „U okviru ovog projekta, oko 167 km elektrifikovane željeznice između Luke Bar i granice sa Srbijom na Vrbnici, postaće u potpunosti funkcionalno, moderna signalizacija biće zamijenjena na otprilike 9 km željezničke linije, a mostovi će biti renovirani u dužini od oko 5,5 km. Tako da će ovaj projekat unaprijediti sigurnost i efikasnost željezničkog saobraćaja za oko 750 000 putnika, koliko ih godišnje koristi ovaj vid prevozana relaciji Bar-Vrbnica, dok će se trajanje putovanja znatno smanjiti“, pojasnio je Drobnič.

Upitan za rok za realizaciju tih projekata, Drobnič je kazao da se očekuje da će realizacija prvog projekta početi u posljednjoj četvrtini 2017, a završiti se krajem 2020. „Kada je riječ o drugom projektu, očekuje se da će se sa radovima početi u posljednjoj četvrtini ove godine, a završiti krajem 2017“, objasnio je on.

Govoreći o ukupnom iznosu sredstava za ova dva projekta i participaciji Crne Gore u njima, Drobnič je kazao: „Kada je riječ o projektu vezanom za električnu energiju, ukupna investicija iznosi 127 miliona eura.
Pored doprinosa Evropske unije, procijenjeno je da će KfW( Njemačka razvojna banka) obezbijediti kredit u iznosu od 25 miliona eura, Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj 60 miliona, dok će Crna Gora učestvovati sa 17 miliona kroz sopstvena ulaganja i druge grantove. U slučaju željeznice, pored doprinosa EU, Evropska investiciona banka će obezbijediti 20 miliona eura kredita. “

Upitan da li li postoje uslovi za povlačenje tih sredstava EU, kao što su na primjer urađeni projekti od strane Crne Gore i susjednih država, dogovorene trase ili slično, Drobnič je naveo da su projekti koji će biti sufinansirani u okviru Agende povezivanja određeni u partnerstvu sa svim zemljama regiona.

„Cilj je da se investicija sprovede paralelno na obje strane granice, tako da, recimo, voz na relaciji Podgorica-Beograd ne usporava nakon granice. Zemlje zapadnog Balkana su posvećene simultanom radu na istim mrežama. Ovo je dio globalnog plana gdje je infrastruktura bila prepoznata kao prioritet na regionalnom, dok će se realizacija pojedinačnih projekata odvijati na nacionalnom nivou“, rekao je Drobnič.

U okviru ovog projekta, kazao je on, očekuje se da vlade šest zapadnobalkanskih zemalja uspostave kredibilne sektorske strategije kako bi podržale investicije u saobraćaj i energetiku, kao i da će osnovati nacionalne investicione komitete koje će morati da na prvo mjesto stave strateške i održive investicione projekte.

Drobnič je istakao da je ova odluka EU važna iz više razloga kako za Crnu Goru, tako i za cijeli region zapadnog Balkana. „Ovi projekti uključuju izgradnju i povezivanje transportne i energetske infrastrukture, što predstavlja pokretačku snagu za ekonomski rast i otvaranje novih radnih mjesta. Istovremeno će uticati na investitore i stvoriti mnogo prilika ne samo za biznis, već i za kreiranje veza između ljudi u regionu i sa EU“, kazao je on.

„Evropska unija je na sastanku u Berlinu prošle godine prepoznala volju lidera šest zemalja zapadnog Balkana da unesu novi, dinamičniji duh u regionalnu saradnju. Imajući na umu da je bolja povezanost kako unutar samog regiona tako i regiona sa EU važna za dalji ekonomski razvoj i izgradnju mostova među narodima zapadnog Balkana, EU je postavila povezivanje (tzv. Connectivity Agenda) visoko na agendi procesa proširenja, što je istaknuto i tokom nedavno održanog samita zemalja zapadnog Balkana u Beču“, podvukao je šef Delegacije EU u Crnoj Gori.

Koji su to projekti unaprijed identifikovani

Na samitu u Beču je potvrđen i značaj 24 dodatna infrastrukturna projekta. Među tzv. "unaprijed identifikovanim" projektima su autoput od Niša u Srbiji ka albanskom primorskom gradu Draču i Prištini, kao i autoput od hrvatske do grčke granice preko Crne Gore i Albanije. EU će, takođe, sufinansirati bosansko – hrvatsku interkonekciju na Mediteranskom koridoru, kao i željezničku povezanost između Srbije i Makedonije. Prema nekim procjenama nakon završetka tih projekata BDP bi trebao da postigne rast od 1% u svakoj zemlji zapadnog Balkana i ovim bi se stvorili uslovi za oko 200.000 novih radnih mjesta ukupno.

Sada su obnovljivi izvori energije prilika za Crnu Goru

U odgovorima za Evropski puls, iz MInistarstva ekonomije podsjećaju da je nakon najave Evropske unije
na berlinskoj Konferenciji u avgustu 2014. da će podržati investicije u regionu zapadnog Balkana, Evropska komisija usvojila konačan predlog novog metodološkog okvira Zapadnobalkanskog investicijskog okvira (ZIO), kao glavnog mehanizma posredstvom kojeg će biti realizovana finansijska podrška EU za region u narednom sedmogodišnjem periodu.

“Nakon što je Vlada Crne Gore dala saglasnost na pomenutu metodologiju, osnovana je Nacionalna investiciona komisija, kao najznačajnije tijelo na nacionalnom nivou, čije je uspostavljanje Evropska komisija ocijenila kao obavezno kako bi se sredstva ZIO i ostalih fondova EU mogla koristiti u narednom periodu. Nacionalna komisija je usvojila Metodologiju za izbor i prioritizaciju infrastrukturnih projekata, a takođe su, shodno pomenutoj Metodologiji, formirane četiri Sektorske radne grupe, koje su započele postupak izbora i rangiranja infrastrukurnih projekata na nivou sektora energetike, saobraćaja, zaštite životne sredine i društvenih djelatnosti (pravda, zdravlje i obrazovanje). Dakle, projekti su odobreni na osnovu unaprijed utvrđene metodologije i stepena spremnosti projekta. Podsjećamo da je Evropska komisija definisala tri indikativne liste projekata (zelena, žuta i crvena lista) kojima se određuje stepen spremnosti projekata za početak sprovođenja”, naveli su iz Ministarsva ekonomije.

Ministarstvo ekonomije je odluku EU da odobri novac za projekat Transbalkanski elektro-energetski koridor, za koju je taj resor zadužen, ocijenilo kao „veoma značajnu“, imajući u vidu da se očekuje rast trgovine električnom energijom u regionu zapadnog Balkana uslijed rasta kako domaće potražnje u Crnoj
Gori, BiH i Srbiji, tako i usljed tražnje koja će se generisati novom interkonekcijom između Crne Gore i Italije.

“Ovo povezivanje će obezbijediti dalju integraciju i razvoj 400 kV mreže u navedene tri države i smanjiti zagušenja koja se pojavljuju u ovoj oblasti uslijed tokova iz Rumunije i Bugarske prema Srbiji, zatim Crnoj
Gori, te dalje Makedoniji i Grčkoj. Važnost projekata povezanosti nije samo u boljoj saradnji sa regionom, već ona omogućava nove i sigurne investicije u nacionalne projekte, posebne prozvodnje energije iz obnovljivih izvora. Uz dobru povezanost sa regionom, investitori imaju mnogo veći interes u ulaganje u cjelokupnu nacionalnu ekonomiju. Ova odluka je pokazala koliko je važna zakonska i strateška pripremljenost država za implementaciju ovakvih projekata. Svakako da ovakva odluka pokazuje i svojevrsnu potvrdu naših dosadašnjih napora i potvrdu sposobnosti da se realizuju investicije”, naveli su iz Ministarstva ekonomije.

Autor teksta je Svetlana Pešić. Tekst je objavljen u časopisu Evropski puls.

nazad na vrh