Menu
legendica
A+ A A-

Osigurati jednak pristup životu svim građanima

Osigurati jednak pristup životu svim građanima

U novom izdanju časopisa DisabilityINFO objavljen je intervju sa glavnim pregovaračem za vođenje pregovora u pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji, ambasadorom Aleksandrom Andrijom Pejovićem o evropskoj integraciji Crne Gore, ostvarenom napretku, dometima u oblasti ljudskih i prava osoba s invaliditetom.

DisabilityINFO: Od 33 poglavlja koja pregovara Crna Gora 14 poglavlja se konkretno bave osobama s invaliditetom. U kojoj mjeri i na koji način vidite doprinos procesa evropskih integracija u poboljšanju položaja i uslova života osoba s invaliditetom?

AAP: Proces evropske integracije, i posebno pregovori o članstvu, kao njegov najzahtjevniji i najdinamičniji dio, ima ulogu mijenjanja društva. Kroz njega ugrađujemo sve bolje standarde i prakse koje razvijene države Evrope njeguju i razvijaju od osnivanja EU do danas.

Kad je riječ o osobama s invaliditetom, tokom pristupnih pregovora, ali i kasnije kao članica, radimo na unapređenju stanja u oblastima koje je identifikovala Strategija EU za osobe s invaliditetom 2010-2020, a koje se odnose na pristupačnost, učešće, jednakost, zapošljavanje, obrazovanje i obuku, socijalnu zaštitu, zdravstvo i međunarodne aktivnosti. Na taj način ćemo doprinijeti ukidanju svih vidova diskriminacije i stvaranju jednakih mogućnost za osobe s invaliditetom, kako u pogledu poboljšanja pristupa obrazovanju, socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti, uslovima rada i drugim oblastima života.

DisabilityINFO: Upravo su evropske integracije prilika da se osobama s invaliditetom pristupi s aspekta ljudskih prava. Koji su, po Vašem mišljenju, najznačajniji koraci koje Crna Gora preduzima i treba preduzeti da bi dostigla zadovoljavajući nivo ostvarivanja ljudskih prava osoba s invaliditetom?

AAP: Tokom prethodnog perioda je uspostavljen nacionalni strategijski i zakonski okvir, ratifikovane su relevantne međunarodne konvecije i sproveden veliki broj kampanja za podizanje svijesti građana koje su doprinijele boljoj opštoj inkluziji osoba s invaliditetom u svim oblastima društvenog života.

Osim novog Zakona o zabrani diskriminacije lica s invaliditetom koji je usaglašen s Konvencijom Ujedinjenih nacija o pravima osoba s invaliditetom i Fakultativnim protokolom uz Konvenciju, za nas je posebno važan Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica s invaliditetom kojim se predviđa obaveza poslodavca da obezbijedi prilagođavanje radnog procesa i radnih zadataka u skladu s mogućnostima i potrebama lica sa invaliditetom u skladu s članom 5 Direktive 2000/78/EC. Ne treba zaboraviti da je zaštita od diskriminacije osoba s invaliditetom prepoznata u jednom od dva najznačajnija pregovaračka poglavlja – poglavlju 23. Tako u Akcionom planu za ovo poglavlje postoji cijela podoblast koja tretira ova prava. U prvobitnom Akcionom planu je bilo ukupno devet mjera, ali su tokom adaptacije dodate dvije podmjere koje se odnose na osiguranje pristupa javnim objektima.

Takođe, u prethodnom periodu je donijet Pravilnik o postupku i metodologiji za finansiranje grant shema za podsticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom.

Osim u zakonodavnom, napredak se postiže i u institucionalnom dijelu. Tako je, u cilju praćenja sprovođenja novih zakonskih okvira i unapređenja institucionalnog sistema, formiran Savjet za brigu o osobama s invaliditetom, u kojem učestvuju predstavnici Vlade i NVO.

I pored pomaka, predstoji nam još dosta posla u ovoj oblasti. S tim u vezi, u skladu sa zaključcima Skupštine donijetim zajedno s novim zakonom, trenutno se radi na analizi svih propisa koji definišu prava osoba s invaliditetom u oblastima koje definiše Konvencija Ujedinjenih nacija o pravima osoba s invaliditetom, a koje su obuhvaćene i Zakonom o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom, i to u oblastima: informacija i elektronskih komunikacija, saobraćaja, samostalnog života i života u zajednici, porodičnih i bračnih odnosa, zatim zakona koji definišu pravnu, poslovnu i procesnu sposobnost, kao i u oblastima: obrazovanja i stručnog osposobljavanja, zdravstvene zaštite, socijalne i dječije zaštite i adekvatnog životnog standarda i u oblasti političkog i javnog života.

Naravno, i pored učinjenih pomaka pred nama je još dosta posla u ovoj oblasti, prije svega u primjeni usvojenih propisa, a zatim u nastavku podizanja svijesti o potrebi i značaju uključenosti osoba s invaliditetom u sve oblasti društvenog života.

DisabilityINFO: Većina poglavlja koja tretiraju pitanja osoba s invaliditetom, uključuju pristupačnost kao jako značajan segment, bilo da se radi o javnom prostoru i okruženju, saobraćaju, objektima, procedurama, uslugama. Osobe s invaliditetom često konstatuju da je ona preduslov ostvarivanja svih ljudskih prava. Međutim, između zakona i prakse ne stoji uvijek znak jednakosti. Zbog čega smatrate da se praksa sporo mijenja?

AAP: U ovoj oblasti je prije svega ključno promijeniti svijest ljudi. To je polazna tačka s koje moramo pokrenuti sve druge aktivnosti. Ne samo opšte javnosti, nego i posebno ljudi koji su u poziciji da učine promjenu. Da kod njih stvorimo osjećaj da se radi o pitanjima izuzetnog značaja za razvoj i stvaranje boljeg i pravednijeg društva.

Pored toga, treba imati u vidu da rješavanje ovog pitanja često zahtijeva značajne finansijske troškove, kao i poštovanje dugotrajnih procedura nabavke, tendera i sl. U tom smislu je donijet Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata, kao i Pravilnik o bližim uslovima i načinu prilagođavanja objekata za pristup i kretanje lica smanjene pokretljivosti, koji imaju za cilj unapređenje stanja u ovoj oblasti. Akcionim planom prilagođavanja objekata u javnoj upotrebi za pristup, kretanje i upotrebu licima smanjene pokretljivosti i licima s invaliditetom za 2014. je definisano 13 objekata, od kojih je sedam u Podgorici, tri u Nikšiću, dva u Beranama i jedan u Pljevljima. Izrada projektne dokumentacije za svih 13 objekata iz Akcionog plana je završena. Direkcija javnih radova je raspisala javno nadmetanje za izvođenje radova na prilagođavanju objekata tokom 2015. za Centar za socijalni rad, Poresku upravu i Skupštinu Crne Gore. U toku je realizacija radova na ovim objektima i očekuje se da oni budu završeni do kraja 2015.

DisabilityINFO: Na nivou Evropske unije se svake godine dodjeljuje nagrada za najpristupačniji grad, koja ujedno podstiče zemlje članice da aktivno i u kontinuitetu rješavaju problem nepristupačnosti. Koji od naših gradova zamišljate kao dobitnika nagrade i za koliko vremena smatrate da je nešto takvo dostižno?

AAP: Obezbijediti jednak pristup objektima, prevozu i komunikacionim tehnologijama, zapravo znači osigurati jednak pristup životu svim građanima. Stoga je naš zadatak i cilj da učinimo da svi crnogorski gradovi budu pristupačni osobama s invaliditetom. Mi smo mala zemlja i vjerujem da treba da je posmatramo kao jednu cjelinu kad je u pitanju potreba da u svakom gradu riješimo pitanje pristupačnosti.

DisabilityINFO: Pristupni pregovori ujedno predstavljaju i priliku finansijske podrške za zemlje kandidate, a ne tako mali iznosi se opredjeljuju i za promociju ljudskih prava i nediskriminaciju? Kako ocjenjujete kapacitete vlasti, ali i civilnog društva da, na najbolji mogući način, iskoriste sva raspoloživa sredstva u cilju vidljivih promjena i rezultata?

AAP: Crna Gora bilježi dobre rezultate u iskorištenosti sredstava koja su nam na raspolaganju iz fondova Evropske unije.

Tako je, u okviru Ipe 2014, u sektoru Vladavina prava i temeljna prava odobren akcijski dokument Program za antidiskiriminaciju i jednakost polova ukupne vrijednosti 1,7 miliona eura, od čega je gotovo 1,5 miliona doprinos iz Ipe. Cilj ove Akcije je unapređenje promovisanja, zaštite i primjene ljudskih prava i jednakih mogućnosti, sa posebnim fokusom na sprovođenje antidiskriminatornih politika i politika rodne ravnopravnosti.

U okviru Ipe 2015, u sektoru Vladavina prava i temeljna prava predložen je akcijski dokument Promocija i zaštita ljudskih prava Roma i drugih ugroženih grupa. Akcija će pomoći sprovođenje Akcionog plana za 23. poglavlje u segmentu zaštite i unapređenja ljudskih prava u skladu sa standardima i najboljim praksama EU. Primarni cilj ove akcije se odnosi na poboljšan pristup pravima RE i drugih ugroženih grupa u zapošljavanju, obrazovanju, zdravstvu i socijalnoj inkluziji u opštinama Podgorica, Nikšić i Berane. Akcija će takođe doprineti jačanju administrativnih i organizacionih kapaciteta Ministarstva za ljudska i manjinska prava za rad sa stanovništvom RE populacije kao i koordinaciju aktivnosti u oblasti ljudskih prava. Za ovu akciju izdvojeno je milion eura.

DisabilityINFO: Koliko su značajni kapaciteti institucija koje se bave ljudskim pravima u ovom procesu, kao i sam odnos donosilaca odluka? Koliko značajnim smatrate doprinos nevladinih organizacija u ovom procesu?

AAP: Osim donošenja kvalitetnih zakonskih rješenja, veoma je važno ojačati institucije i obučiti kadar za efikasno i kvalitetno sprovođenje politika i propisa. Upravo to je jedan od ciljeva kojem smo posvećeni u pregovaračkom procesu. To je prepoznato i Akcionim planom koji predviđa, između ostalog, jačanje administrativnih kapaciteta zaštitnika ljudskih prava i sloboda, a jedan od zaključaka nedavno održanog Savjeta za vladavinu prava se odnosio na jačanje administrativnih kapaciteta Ministarstva za ljudska i manjinska prava.

Doprinos nevladinih organizacija, posebno u okviru ljudskih prava i konkretno prava osoba s invaliditetom, je nemjerljiv, ne samo kad govorimo o izradi zakona, nego i o podizanju svjesti građana i promovisanju prava osoba s invaliditetom, o čemu svjedoči i postojanje ovog portala.

DisabilityINFO: Molimo Vas da podijelite s našim čitaocima primjer dobre prakse za osobe s invaliditetom na koji ste naišli kroz svoj rad u zemljama kandidatima ili članicama EU.

AAP: Više je evropskih gradova koji predstavljaju primjere dobre prakse u pogledu pristupačnosti osobama s invaliditetom. Tako na primjer, grad Boras u Švedskoj koji je dobitnik nagrade za pristupačnost u 2015. u svim zatvorenim i otvorenim prostorima javnih zgrada ima oznake puta i informacije na Brajovom pismu. Osim toga, svi gradski autobusi i stajališta su prilagođeni osobama s invaliditetom, gradska internetska stranica i bilteni su lako dostupni i povezani s telefonskom uslugom za osobe kojima je potrebna pomoć. U našem regionu, grad Ljubljana je gradsku infrastrukturu i javni prevoz prilagodio i učinio pristupačnim osobama s invaliditetom, a internetska stranica grada Ljubljane odgovara zahtjevima u pogledu pristupačnosti. Tokom mog rada u Briselu bio sam svjedok činjenici da sve evropske insitucije imaju riješeno pitanje pristupačnosti za osobe s invaliditetom. To je ta polazna osnova s koje i kreću evropske smjernice. Prvo mijenjate sebe, pa onda i druge.

DisabilityINFO: Činjenica je da smo konstantnim aktivnostima uspjeli da prava osoba s invaliditetom “postavimo na agendi” evropskih integracija. Na koji način smatrate da možemo zajednički održati postojeći entuzijazam i kada postanemo članica Evropske unije?

AAP: Tako što ćemo nastaviti zajedno da radimo na demokratskim procesima, stvaranju boljih uslova života za sve i što boljoj povezanosti Crne Gore s ostatkom Unije. Evropska integracija, ali i samo članstvo u Uniji se temelje na inkluzivnosti što potvrđuje i moto „Ujedinjeni u različitosti“.

DisabilityINFO: Vaša poruka za UMHCG.

AAP: Često kažemo da je proces integracije u EU proces koji dotiče cijelo društvo. Uloga udruženja koji se bore za jednakost, prava i uključenost svih imaju tu posebnu ulogu da opominju, ukazuju i usmjeravju društvo prema onome što su najviši dometi modernih i naprednih društava.

Razgovor vodila: Marina Vujačić

nazad na vrh