Menu
legendica
A+ A A-

Poglavlje 35: Razna pitanja koja nisu pokrivena drugim pregovaračkim poglavljima

Poglavlje 35: Razna pitanja koja nisu pokrivena drugim pregovaračkim poglavljima

Novi pristup pregovorima sa Crnom Gorom, kao i pregovorima sa Hrvatskom, podrazumijeva 35 poglavlja komunitarne tekovine (fr. acquis communitauire) Evropske unije, odnosno korpus prava EU koja su podijeljena tako što će omogućiti lakšu konsultaciju i screening njenih zakona i regulativa. Tokom screening-a postoje određena pitanja koja nijesu pokrivena samim poglavljima, a igraju važnu ulogu u procesu pregovaranja za zemlju kandidata pa i samim tim zemlje članice EU.

Oblasti koje su pokrivene ovim poglavljem dolaze za pregovarački sto na samom kraju procesa pregovaranja. Iako ne postoji koncizno objašnjenje šta bi poglavlje trebalo da obuhvata, ono uključuje „razna pitanja (...) koja nisu pokrivena drugim pregovaračkim poglavljima. Takva pitanja do sada nijesu prepoznata.“ Sadržaj ovog poglavlja se razlikuje od države do države, i zbog toga nije moguće u potpunosti predvidjeti koja će to „druga pitanja“ postojati u pregovorima između određene države i EU, a najčešće su to pitanja učešća u Evropskoj investicionoj banci, Fondu za istraživanje uglja i čelika, i sl.

Kada je riječ o Hrvatskoj, osam tema su se našle u ovom poglavlju i ticale su se Evropske razvojne banke, Fonda za istraživanje uglja i čelika, dogovora vezanih za privremeni period, primjene i rukovođenja predpristupnih fondova u Hrvatskoj, amandmana na statut Evropske banke za ulaganje, dogovora za djelimično odustajanje od ulaznih/izlaznih izvodnih deklaracija za dobra koja prolaze kroz Neumski koridor, nadgledanja i zaštite, kao i Protokola o određenim aranžmanima koji se tiču mogućih jednokratnih prenosa „dodijeljenih emisija“ pod Protokolom iz Kjota u Hrvatskoj, kao i naknada sa tim u vezi.

Iskustva Crne Gore će biti drugačija i vjerovatnije je da će se poglavlje 35 dalje proširiti na monitoring pitanja za koja se smatra da su problematična i sporna. Vlada Crne Gore je pozvana da odgovori na mnoga pitanja koja se tiču kako lokalnih tako i međunarodnih dešavanja, da djeluje u velikom broju pitanja koja su fundamentalna za ulazak zemlje u EU. Najprije se mora osigurati nezavisnost i sloboda medija – naročito uzimajući u obzir nekoliko primjera fizičkih i verbalnih napada na crnogorske novinare koji su desili u posljednjih godina, a koja moraju biti riješeni.

Kao što je naglašeno u sedam ključnih prioriteta koje je Evropska komisija prepoznala u Mišljenju na aplikaciju za članstvo Crne Gore, i koji se još uvijek uzimaju u obzir pri kreiranju svakog izvještaja Komisije prema Parlamentu i Savjetu, postoji potreba za povećanjem medijskih sloboda izjednačavanjem sa pravnim slučajevima Evropskog suda za ljudska prava koji se tiču klevete i jačanja saradnje sa civilnim društvom. U Izvještaju o napretku iz 2011. godine se ističe da je došlo do napretka u povećanju medijskih sloboda. Pravila koja se tiču klevete i uvrede su uklonjena iz krivičnog zakonika, dok je Vrhovni sud odredio smjernice za sudove, regulisanjem stepena novčane kompenzacije u slučajevima klevete, u skladu sa sudskom praksom Evropskog suda za ljudska prava i organizovao je treninge za sudije. Ipak, stvarna primjena preporuka Vrhovnog suda u slučajevima koji tretiraju klevetu tek treba da bude potvrđena.

Slučajevi korupcije u javnoj administraciji, kao i slučajevi vezani za privatizaciju nekadašnjih državnih kompanija zahtijevaju beskompromisne istrage. Takav je slučaj i sa privatizacijom Telekoma Crne Gore, koji je bio prodat mađarskoj kompaniji tj. Mađar telekomu, a istraga o ovom slučaju je vođena i u SAD-u.

Takođe, neophodno je da Vlada pronađe rješenje za dug Kombinata aluminijuma (KAP), koji je u ruskom vlasništvu, i čiji je dug za električnu energiju negativno uticao na rad Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), kompanije koja je jednim dijelom u vlasništvu države, što je imalo za jednu od posljedica imalo i sporno povećanje cijene struje za građane i građanke Crne Gore.

Pored ključnog prioriteta broj 6. koji je prepoznat u mišljenju Komisije o aplikaciji Crne Gore za članstvo 2010, a koji se tiče stanja u medijima i civilnom društvu, od Crne Gore je traženo da poboljša zakonodavnu i nadzornu ulogu Skupštine, te da poboljša pravni okvir koji se tiče izbora na osnovu prijedloga Venecijanske komisije. Dobar napredak je postignut u ovom polju, ali Skupština i dalje mora da unaprijedi svoje administrativne kapacitete.

Dodatno, vladavina zakona i, posebno, nezavisnost sudstva su veoma važne teme koje su se našle u ključnim prioritetima u Izvještaju o napretku iz 2011. Značaj ovih pitanja je naglašen u odluci o započinjanju screening-a o napretku zemlje u odnosu na poglavlje 23 – Pravosuđe i temeljna prava. Borba protiv korupcije i organizovanog kriminala i primjena antidiskriminacionih politika koje se tiču manjina i LGBT populacije i dalje ostaju sporna pitanja. Vjerovatno je da će, kada pristupni pregovori započnu, fokus biti na ključnim prioritetima, kao test situacije u zemlji na njenom putu ka Uniji.

Ulaskom Crne Gore u Evropsku uniju, kao i u pogledu daljeg proširenja i na ostale zemlje zapadnog Balkana, vjerovatno je da će se pojaviti problem jezika. Očekuje se da će u julu 2013. godine, hrvatski jezik postati 24 zvanični jezik EU, a dodatnu nedoumicu predstavlja crnogorski jezik uzimajući u obzir da je jezik osjetljiva tema u zemlji, posebno jer je povezan sa pitanjem nacionalnog identiteta. Naprimjer, Tribunal UN-a za ratne zločine koristi BHS (bosanski-hrvatski-srpski) jezik kako bi prevazišao ovo osjetljivo pitanje. Pozitivan odgovor na ovu nedoumicu bilo bi korišćenje BHSCG jezika kako bi se izbjegle žalbe od strane nekih država članica.

Iako Crna Gora već koristi euro kao svoju zvaničnu valutu, pitanje je da li može ispuniti uslove neophodne za monetarnu uniju, a koji propisuju da javni dug ne smije preći 60% BDP-a, da inflacija ne smije biti veća od 1.5% u odnosu na tri zemlje Evropske unije sa najmanjom inflacijom, i da budžetski deficit Vlade ne smije biti veći od 3% na kraju prethodne fiskalne godine. U tom dijelu, ostaje dilema što će se desiti u slučaju da Crna Gora ne bude u stanju da ispuni neophodne uslove.

Pridruživanje EU nije samo jednostavna radnja koja zahtijeva ne samo usaglašavanje prava države članice sa zakonima Evropske unije, već jake napore kako bi se ušlo u organizaciju koja konstantno prolazi kroz transformaciju svojih institucija i politika.

Autor teksta je Chiara Gaia Iascone. Tekst je objavljen u časopisu Evropski puls.

nazad na vrh