Menu
legendica
A+ A A-

Radulović: Crna Gora je sve sigurnija država

Radulović: Crna Gora je sve sigurnija država

Crna Gora, kao relativno mala zemlja, sa ograničenim resursima i kapacitetima, s kompleksnom geopolitičkom pozicijom, u delikatnijem je i po mnogo čemu nepovoljnijem pregovaračkom položaju u odnosu na velike svjetske sile kada je riječ o magistralnim pravcima vanjske i bezbjednosne politike.

Ulaskom u Uniju Crnoj Gori se olakšava realizacija vanjskopolitičkih interesa na bilateralnom i multilateralnom nivou, te se ujedno jača njena međunarodna pozicija i sigurnost, kao što to pokazuju
i primjeri, recimo, Švedske, Češke, Austrije ili baltičkih zemalja, kaže u intervjuu Pobjedi šef Radne grupe za pregovaračko poglavlje 31 Vladimr Radulović.

Ističe da je Crna Gora u ovom poglavlju usklađena sa EU sto posto.

POBJEDA: Koji su ključni elementi u poglavlju Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika?

RADULOVIĆ: Pravna tekovina za poglavlje 31 Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika može se u
osnovi podijeliti na: evropsku političku saradnju i zajedničku, vanjsku i bezbjednosnu politiku. U okviru
političkog dijaloga između Crne Gore i Evropske unije obrađuju se pitanja odnosa države kandidata sa Evropskom unijom i njenim institucijama, pitanja zajedničkih tijela Crne Gore i EU, kao i pristupanje deklaracijama i konvencijama Savjeta EU.

Važno je napomenuti da države članice moraju biti u mogućnosti sprovoditi politički dijalog unutar okvira Zajedničke, vanjske i bezbjednosne politike, što se, u slučaju Crne Gore, odvija upravo kroz formu političkog dijaloga u procesu integracija. Redovni politički dijalog između EU i Crne Gore se bavi napretkom koji je Crna Gora ostvarila u pogledu ispunjavanja Kopenhaških političkih kriterijuma prema kojima zemlja mora postići stabilnost institucija koje garantuju demokratiju, vladavinu prava, ljudska prava i poštovanje i zaštitu manjina.

Takođe, dijalog prati regionalnu i multilateralnu saradnju, dobrosusjedske odnose sa zemljama pokrivenim procesom proširenja i državama članicama, kao i poštovanje međunarodnih obaveza, kao što je na primjer saradnja sa Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju.

POBJEDA: Kako Crna Gora doprinosi zajedničkoj vanjskoj i bezbjednosnoj politici?

RADULOVIĆ: Zajednička vanjska i bezbjednosna politika (ZVBP) je organizovana, koordinirana i dogovorena vanjska politika EU koja se odnosi na bezbjednost i odbranu. ZVBP se bavi samo određenim dijelom vanjskih odnosa EU, koji se, osim u dijelu koji priprada poglavlju 30 (Vanjski odnosi), bavi i određenim pitanjima iz oblasti trgovinske i komercijalne politike, kao i drugim pitanjima, poput, ilustracije radi, obezbjeđivanja novčanih sredstava za treće zemlje, i slično.

Glavne odluke zahtijevaju jednoglasnost među državama članicama u Savjetu Evropske unije, s tim da se, kada je već jednom postignut dogovor, o određenim pitanjima može odlučivati i kvalifikovanom većinom. Vanjskom politikom Evropske unije predsjedava i predstavlja je kancelarija visoke predstavnice EU, a to je, kao što znate, trenutno Federika Mogerini (bivša ministarka inostranih poslova Republike Italije).

Zajednička bezbjednosna i odbrambena politika je glavni element ZVBP EU i pokriva oblasti odbrane i spektar vojnih dimenzija. ZVBP je u nadležnosti Evropskog savjeta, ali takođe i visoke predstavnice EU Federike Mogerini, koja na Savjetu za vanjske poslove, kojim predsjedava, priprema odluke koje će kasnije biti predložene Savjetu. EU učestvuje u misijama i operacijama u cijelom svijetu. One su podijeljene na civilne i vojne misije. Aktuelne civilne misije su: EUBAM u Moldaviji i Ukrajini, EUMM u Gruziji, EUPOL u Avganistanu, EUJUST LEX u Iraku, EUPOL i EUSEC u RD Kongo, EUBAM i EUPOL COPPS na teritoriji Palestine, EULEX na Kosovu i EUPM u Bosni i Hercegovini. Od vojnih operacija aktuelne su: EUFOR ALTHEA u Bosni i Hecegovini, EUNAVFOR Atalanta u Somaliji i EUTM Somalija. Crna Gora je nastavila sa razvojem operativnih kapaciteta za multinacionalne operacije i pripadnici Vojske Crne Gore angažovani su u misijama UN, NATO i EU. Pored ostalih, Crna Gora učestvuje u nekim mirovnim misijama Evropske unije, kao što su EU NAVFOR ATALANTA u vodama Ardenskog zaliva i trening misiji EU u Maliju EUTM.

Crna Gora je 24. marta 2010. potpisala sporazum sa EU o učešću Crne Gore u vojnim operacijama EU, u cilju sprečavanja, prevencije i suzbijanja akata piraterije i oružane pljačke somalijske obale dok je, 2. marta 2011, potpisan Sporazum sa Evropskom unijom, koji uspostavljaja okvir za učešće Crne Gore u kriznim operacijama EU.

POBJEDA: Koliko je Crna Gora usklađena sa EU u ovom poglavlju?

RADULOVIĆ: Crna Gora je u ovom poglavlju dobro pripremljena za pristupanje. Procenat pridruživanja zajedničkim pozicijama EU, izjavama/ deklaracijama, saopštenjima i demarševima je zaista impresivan i iznosi po malo neuobičajenih 100%. Crna Gora se, naravno nakon konsultacija, ozbiljne i temeljne razmjene mišljenja sa partnerima u EU, pa i onim pitanjima koja su povremeno veoma delikatna i veoma senzitivna, dosljedno pridružuje pozicijama zajedničke vanjske i bezbjednosne politike i podržava misije Evropske službe za vanjske poslove.

Nema sumnje da će se karakter ovakvih odnosa, kao i nastavak procesa usaglašavanja politika, dodatno unapređivati tokom trajanja pregovaračkog procesa i potom. Kako su predstavnici Evropske službe za vanjske poslove i EK naveli u Izvještaju sa skrininga za ovo poglavlje, Crna Gora je u velikoj mjeri usklađena sa pravnom tekovinom EU u ovom dijelu, i to: kada je riječ o učešću Crne Gore u mirovnim misijama EU u svijetu, sistemu kontrole naoružanja, nivou zaštite tajnih podataka, usklađenosti na polju evropske bezbjednosne i odbrambene politike, uspješne saradnje s NATO om i aktivnostima Crne Gore u borbi protiv terorizma i sprečavanju sukoba.

Nedavno usvajanje Predloga zakona o dopunama Krivičnog zakonika kojim se zabranjuje učešće crnogorskih državljanja u stranim oružanim formacijama predstavlja još jednu veoma važnu kariku u mozaiku saradnje sa Evropskom unijom, u usklađivanju politika i vrijednosti. Pored zakonodavnog, institucionalni okvir i administrativni kapaciteti su na zadovoljavajućem nivou u ovoj fazi pregovora, kada je riječ o poglavlju 31.

Shodno navedenom, kako je i očekivano, nijesu data mjerila za otvaranje pregovora za poglavlje 31, pa je
proces pregovora otvoren već u junu prošle godine.

POBJEDA: Na koji način Crna Gora učestvuje i ispunjava svoje obaveze u kontroli naoružanja u okviru poglavlja 31?

RADULOVIĆ: Evropska unija već dugi niz godina ima vodeću ulogu u kontroli izvoza oružja, kako na regionalnom tako i na međunarodnom planu. Savjet Evropske unije usvojio je, 1998. godine, Kodeks ponašanja o izvozu oružja, koji je ustanovio informacije i mehanizam za konsultacije o dobijanju i odbijanju izvoznih dozvola i, kroz objavljivanje EU godišnjih izveštaja o izvozu oružja, uključio transparentnost u navedene procedure, uspostavljajući osam kriterijuma za izvoz klasičnog naoružanja, koje države članice EU primjenjuju.

Crna Gora je potpisnik brojnih dokumenata čiji je cilj kontrola naoružanja. Zemlja kandidat za članstvo u EU mora imati razvijen sistem kontrole naoružanja, koji se zasniva na normativnom okviru usklađenom s pravnom tekovinom EU. Procjena koju Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija vrši u domenu svoje nadležnosti predstavlja samo jedan segment složenog sistema kontrole spoljne trgovine oružjem, vojnom opremom i robom dvostruke namjene, u kojem niz državnih institucija zajedničkim naporima implementira pravni okvir, carinsku kontrolu, podizanje svijesti javnosti, kao i sprovođenje kaznenih mjera u slučaju kršenja Zakona. Crna Gora za sada ostvaruje dobar napredak kroz mjerljive rezultate u ovoj oblasti.

POBJEDA: Koliko napredak u ovoj oblasti znači u borbi protiv terorizma?

RADULOVIĆ: Borba protiv terorizma je važan, zapravo sve važniji segment zajedničke vanjske i bezbjednosne politike, kojem Evropska unija posvećuje posebnu pažnju. Budući da terorizam predstavlja prijetnju za bezbjednost i mir, kako na regionalnom tako i na globalnom nivou, Evropska unija uporno radi na jačanju saradnje sa svojim susjedima, kroz princip prevencije, praćenja, zaštite i odgovora na potencijalne prijetnje, a sve to čini stub ukupnog pristupa EU ovom fenomenu. Napredovanje Crne Gore u procesu pregovora u poglavlju 31, u dijelu borbe protiv terorizma, prepoznato je kroz ratifikaciju ključnih međunarodnih i instrumenata Ujedinjenih nacija i Savjeta Evrope za borbu protiv terorizma. Kroz sprovođenje ovih akata, definisani su strateški ciljevi i planirane dalje aktivnosti neophodne za ostvarivanje vizije koja opisuje buduće stanje u oblasti sprečavanja terorizma.

Crna Gora nastavlja sa sprovođenjem aktivnosti kojima se jačaju antiteroristički kapaciteti kroz redovnu i
specijalističku obuku službenika koji se bave krivičnim djelima terorizma i sa njim povezanim krivičnim djelima, kao i sa unapređenjem međunarodne saradnje u borbi protiv terorizma. Crna Gora nema iskustva sa terorističkim grupama i u pogledu prevencije terorizma oslanja se na međunarodna iskustva.

POBJEDA: Koje su prednosti vođenja pregovora za poglavlje 31?

RADULOVIĆ: Crna Gora, kao relativno mala zemlja, sa ograničenim resursima i kapacitetima, s kompleksnom geopolitičkom pozicijom, u delikatnijem je i po mnogo čemu nepovoljnijem pregovaračkom
položaju u odnosu na velike svjetske sile kada je riječ o magistralnim pravcima vanjske i bezbjednosne politike. Ulaskom u Uniju taj se nedostatak, u mnogim segmentima i mnogim oblastima koriguje, odnosno kompenzira, jer Crna Gora dobija mogućnost da artikuliše i promoviše svoje strateške interese unutar zajedničke, vanjske i bezbjednosna politike i tako lakše usklađuje svoje vanjskopolitičke interese s interesima EU. Drugim riječima, Crnoj Gori se olakšava realizacija vanjskopolitičkih interesa na bilateralnom i multilateralnom nivou, te se ujedno jača njena međunarodna pozicija i sigurnost, kao što to pokazuju i primjeri, recimo Švedske, Češke, Austrije ili baltičkih zemalja.

Učešćem u zajedničkoj, vanjskoj i bezbjednosnoj politici Crna Gora postiže veću sigurnost uz manje troškove, odnosno sigurnost kakvu ne bi mogla ostvariti oslanjajući se na vlastite kapacitete.

Imajući u vidu važnost uloge aktivnog aktera unutar regiona, Crna Gora može i kroz mehanizme ZVBP-a uticati na jačanje bezbjednosti i stabilnosti u Jugoistočnoj Evropi. I ona to čini. Konačno, kroz mehanizme EU Crna Gora može još aktivnije raditi na segmentu ZVBP koji se odnosi na civilnu kontrolu bezbjednosnih službi, kao jedne od glavnih demokratskih tekovina EU.

Ovo su pregovori sa crnogorskim društvom

Pregovori s Evropskom unijom, i to možda više važi za sva ostala poglavlja nego za poglavlje 31, su u stvari mnogo manje pregovori sa Briselom i zemljama članicama, a mnogo više, i po dubini i po suštini, pregovori sa vlastitim društvom.

Pregovori unutar institucija i među institucijama, naravno i dogovor sa građanima Crne Gore kako da koncipiramo zakonodavni okvir, upodobimo institucije, obezbijedimo efikasnu primjenu zakona i osiguramo postepenu, ali i opipljivu promjenu društvenih vrijednosti i svijesti.

I naravno, dogovorimo se, i možda ispregovaramo s Evropskom unijom, koliko nam je vremena za sve to
potrebno kaže Radulović.

Izvor: Pobjeda

nazad na vrh