Menu
legendica
A+ A A-

Crna Gora je najrazvijenije informatičko društvo u regionu

Foto: pixabay.com Foto: pixabay.com

Crna Gora je već prepoznata kao jedna od vodećih u regionu, ali i šire, kao zemlja koja koristi i koja će još intenzivnije koristiti prednosti modernih tehnologija. U okviru globalnog podizanja informatičke kulture, posebna pažnja se već neko vrijeme posvećuje osnovnim i srednjim školama, gdje su nastavni programi proteklih godina korigovani u smislu povećanja informatičkog obrazovnog nivoa kaže u intervjuu Pobjedi Ružica Mišković, šefica Radne grupe za pregovaračko poglavlje 10 (Informatičko društvo i mediji).

Objašnjava da iako građani Crne Gore još uvijek nemaju puno povjerenje u plaćanje elektronskim putem,
procenat onih koji posluju preko interneta svakodnevno raste.

POBJEDA: Koliko je zakonska regulativa u Crnoj Gori, kadaje informatička oblast u pitanju, usklađena sa
evropskim standardima?

MIŠKOVIĆ: Crnogorska regulativa za poglavlje 10, Informatičko društvo i mediji, u velikoj je mjeri usklađena s pravnom tekovinom Evropske unije. Na Međuvladinoj konferenciji u Briselu, 31. marta 2014, otvorili smo pregovaračko poglavlje. Ocijenjeno je da je Crna Gora prihvatila pravnu regulativu Evropske unije za poglavlje 10 i da je spremna da je implementira do dana pristupanja. Takođe je ocijenjeno da je Crna Gora dostigla dobar nivo usaglašavanja s pravnom tekovinom Evropske unije za oblast elektronskih komunikacija, usluga informatičkog društva i audiovizelne politike.

Želim istaći da je Crna Gora na vrijeme prepoznala značaj preduzimanja konkretnih akcija na polju zakonodavstva, kroz uvođenje novog i modernijeg pravnog okvira za razvoj informatičkog društva i među prvima u regionu usvojila zakonska rješenja iz ove oblasti. Ministarstvo za informaciono i društvo i
telekomunikacije u proteklom periodu je aktivno participiralo u dijelu koji se odnosi na zakonsku regulativu, pripremivši, pored ostalog, set zakona iz oblasti usluga informatičkog društva, za koje je Evropska komisija ocijenila da su usklađeni s evropskim standardima.Shodno zaključcima Evropske komisije, a u cilju potpunog usaglašavanja s pravnom tekovinom Evropske unije, resorne institucije će pristupiti izmjenama i dopunama zakonskih rješenja za oblast elektronskoh komunikacija i elektronskih medija. Rok koji je Crna Gora definisala za ispunjenje ovih aktivnosti je 2016. godina.

POBJEDA: Koliko je crnogorsko društvo informatički pismeno u odnosu na Evropu?

MIŠKOVIĆ: Aktivnostima koje preduzima na polju razvoja informatičkog društva, Crna Gora je već prepoznata kao jedna od vodećih u regionu, ali i šire, kao zemlja koja koristi i koja će još intenzivnije koristiti prednosti modernih tehnologija. U okviru globalnog podizanja informatičke kulture, posebna pažnja se već neko vrijeme posvećuje osnovnim i srednjim školama, gdje su nastavni programi proteklih godina korigovani u smislu povećanja informatičkog obrazovnog nivoa. Intenzivno se radi na stručnom usavršavanju kako učenika, tako i studenata, pa shodno tome da univerzitetsko obrazovanje mora, u što značajnijem stepenu, koristiti mogućnosti informaciono-komunikacionih tehnologija, na fakultetima u Crnoj Gori već nekoliko godina djeluju specijalističke studije iz ove oblasti. Saglasno ciljevima u okviru Digitalne agende za Evropu, koje smo obuhvatili Strategijom razvoja informatičkog društva Crne Gore, digitalna pismenost se nametnula kao jedan od ključnih faktora.

Glavni cilj ovog dokumenta je planiranje aktivnosti kojima će se maksimalno iskoristiti društveni i ekonomski potencijal informaciono-komunikacionih tehnologija, naročito interneta kao značajnog sredstva privredne i društvene djelatnosti. Ovdje treba istaći da mlada populacija u Crnoj Gori koristi internet na nivou prosjeka Evropske unije, što je naša pokretačka snaga i temelj za dalji razvoj informatičkog društva.U skladu sa Strategijom, a u cilju podizanja nivoa digitalne pismenosti zaposlenih u državnoj upravi, prosvjeti i sudstvu, Ministarstvo za informaciono društvo i telekomunikacije i Ministarstvo prosvjete, u saradnji s drugim institucijama, realizovali su projekat ,,ECDL za digitalnu Crnu Goru". Riječ je o jedinstvenom standardu posjedovanja informatičkih vještina, priznatom na nivou Evropske unije, kao i u cijelom svijetu, za koji je sertifikat dobilo ukupno 3500 zaposlenih.

POBJEDA: U Evropi se danas većina usluga završava elektronskim putem, sve se plaća tako, sve se dogovara na taj način. Gdje smo mi kada je u pitanju elektronsko poslovanje?

MIŠKOVIĆ: Sistem elektronskog poslovanja u Crnoj Gori uređen je setom zakonskih rješenja koji je, u proteklom periodu, donijet na predlog Ministarstva za informaciono društvo i telekomunikacije, kako bi se stimulisao razvoj elektronske trgovine, kroz kupovinu i prodaju putem interneta i reorganizaciju poslovnih procesa korišćenjem digitalne tehnologije.Uz Zakon o elektronskom potpisu, Zakon o elektronskoj trgovini i Zakon o elektronskom dokumentu, u setu regulative koja reguliše elektronsko poslovanje bitno mjesto ima i Zakon o informacionoj bezbjednosti koji uređuje primjenu mjera i standarda informacione bezbjednosti. Iako se može reći da građani Crne Gore još uvijek nemaju puno povjerenje u plaćanje elektronskim putem, procenat onih koji posluju preko interneta svakodnevno raste.

Podatke o elektronskom poslovanju prikuplja Zavod za statistiku Crne Gore (MONSTAT) i ti podaci su publikovani na web adresi http://www.mid.gov.me/rubrike/istrazivanja. Kada se govori o elektronskoj trgovini, a prema podacima istraživanja MONSTAT-a u 2014. je 19% građana koji koriste internet kupilo ili naručilo robu ili usluge ovim putem, dok je taj procenat u 2013. godini iznosio 12%.

Prije četiri godine uspostavljen je portal eUprave, čija je funkcija da na jednom mjestu obuhvati usluge koje pružaju državni organi i organi uprave. Cilj portala je da postoji jedinstvena tačka kontakta između građana i pravnih lica i države, uz unapređenje elektronskog poslovanja radi pojednostavljenja administrativnih procedura. Za sada je na portalu 113 servisa, ali se broj iz dana u dan povećava.

POBJEDA: Kada ispunimo sve standarde u ovoj oblasti, šta će to konkretno značiti za svakodnevni život
crnogorskih građana?

MIŠKOVIĆ: Crna Gora kontinuirano radi na unapređenju ambijenta elektronskog poslovanja. Oblast informacionokomunikacionih tehnologija napreduje svakodnevno i treba je i nadalje pratiti i implementirati promjene u skladu s ekonomskim razvojem društva.Informatizacija administrativnih procedura, mogućnosti elektronskog podnošenja zahtjeva za realizaciju usluga koje pružaju državni organ i organi uprave na svim nivoima, preuzimanje i dostavljanje obrazaca elektronskim putem, plaćanje administrativnih taksi, dostava traženih dokumenata, u značajnoj mjeri olakšavaju te administrativne procedure.Ovom informatizacijom se podstiču efikasnost i efektivnost, kao i samom činjenicom da se produžava radno vrijeme administracije koja sada funkcioniše nezavisno od propisanog radnog vremena, jer se na ovaj način zahtjev može podnijeti u svako doba dana (24x7x365 dana u godini) bez čekanja u redu pred šalterima.

Dosta izazova u medijskoj sferi

POBJEDA: Mediji su veoma važan činilac svakog društva, koliko smo u ovom dijelu usklađeni sa evropskom praksom, s obzirom da je situacija u medijskoj sferi došta teška?

MIŠKOVIĆ: U okviru poglavlja 10 važna oblast je audiovizuelna politika koja pokriva pitanja usaglašenosti
crnogorskog zakonodavstva s pravnom tekovinom Evropske unije shodno direktivi o audiovizuelnim medijskim uslugama. U vezi s tim, Crna Gora je ostvarila visok stepen harmonizacije s međunarodnim i evropskim standardima. Ovdje se u implementaciji suočavamo s brojnim izazovama i u tu svrhu nadalje treba raditi na unapređenju rješenja u praksi.

Pregovori jačaju institucije

POBJEDA: Koliko Vaš rad u ovom poglavlju može doprinijeti sređivanju medijske sfere i prevazilaženju velikih razlika koje su u ovom segmentu crnogorskog društva najuočljivije?

MIŠKOVIĆ: Vjerujem da možemo očekivati da će pregovori o poglavlju 10 doprinijeti jačanju i razvoju
kapaciteta resornih crnogorskih institucija da kreiraju i sprovode medijsku politiku kako bi se obezbijedili
ravnopravni uslovi za ravnomjeran razvoj javnih, komercijalnih i neprofitnih medija. U tom smislu, pod posebnom pažnjom Evropske komisije je razvoj i primjena zakonskog okvira kao i pozicija, kapacitet i
nezavisnost nacionalnog javnog servisa, Radio-Televizije Crne Gore i regulatornog tijela za ovu oblast, Agencije za elektronske medije.

Izvor: Pobjeda

nazad na vrh