Menu
legendica
A+ A A-

Radonjić: Već danas imamo bolju disciplinu od nekih članica EU

Radonjić Radonjić

Koliko bi Crna Gora uplaćivala u budžet EU u ovom trenutku nijesmo u mogućnosti da predvidimo, ali je veoma bitno da do ulaska osnažimo kapacitete kako bismo bili sposobni da povučemo više nego što ćemo uplaćivati kazao je u intervjuu Pobjedi Miodrag Radonjić, šef Radne grupe za pregovaračko poglavlje 33 (Finansijske i budžetske odredbe), koje je otvoreno 16. decembra prošle godine.

Od ključnog značaja je da ojačamo naše apsorpcione moći kako bi bili u situaciji da iskoristimo što je više moguće novca koji će nam biti na raspolaganju. Prilikom pregovora moramo insistirati na važnosti da kao mali privredni sistem ne bi trebali biti u nepovoljnijem položaju zbog potencijalno nerazvijenih i nespremnih projekata za korišćenje sredstava iz strukturnih fondova kaže Radonjić i podsjeća da najveći dio EU budžeta se odnosi na zajedničke poljoprivredne politike (oko 40%), a sa preko 33% su zastupljeni strukturni fondovi prevashodno namijenjeni regionalnom razvoju.

POBJEDA: Da li je moguće sada ugrubo predvidjeti koliko će Crna Gora dobijati, odnosno povlačiti iz budžeta EU kad postane članica?

RADONJIĆ: Od prvog dana članstva Crna Gora će uplaćivati potrebne doprinose u zajednički budžet Evropske unije, čime će steći mogućnost da koristi određeni iznos rashoda budžeta Unije iz strukturnih fondova. Međutim, povlačenje sredstava iz budžeta EU je predmet pregovora poglavlja 22 Regionalna saradnja i koordinacija strukturnih instrumenata i od ključnog značaja je da ojačamo naše apsorpcione moći kako bi bili u situaciji da iskoristimo što je više moguće novca koji će nam biti na raspolaganju.

POBJEDA: Kolikaje u ovom momentu razlika između Crne Gore i EU u načinu prikupljanja sredstava u budžet i da li će doći do promjene?

RADONJIĆ: Ključna razlika je što Crna Gora do momenta ulaska u EU sve prihode od carine ima kao izvorne prihode budžeta, dok članice EU značajan dio carinskih prihoda opredjeljuju za budžet Unije. Jako je bitno napomenuti da samim ulaskom u EU će doći i do povećanja protoka robe jer će granice Crne Gore tad postati granice EU.Neće doći do promjene načina prikupljanja, niti očekujemo promjene u poreskim stopama, ali će se uvesti sistem obračuna crnogorske kontribucije budžetu Unije, odnosno uplaćivanje sopstvenih sredstava u budžet EU. Taj sistem je jedinstven za sve članice i takav će biti implementiran i u Crnoj Gori.

POBJEDA: Koliko se finansijska disciplina korisnika budžetskih sredstava u Crnoj Gori razlikuje od EU?

RADONJIĆ: Finansijska i fiskalna disciplina u Crnoj Gori se vremenom razvija i unapređuje i koliko god bilo nezahvalno upoređivati kategorije u različitim vremenskim razdobljima, sigurno se možemo svi složiti da je finansijska i fiskalna disciplina danas na znatno većem nivou nego što je bila ranih 90-ih. S druge strane, moramo naglasiti da kategorija fiskalne discipline nije homogena kad govorimo o EU. Ona sigurno nije ista u Njemačkoj i Grčkoj, a ja bih bio slobodan da kažem da ima još dosta da radimo da dostignemo njemački standard u pogledu fiskalne discipline, ali bih se takođe usudio da kažem da već danas imamo bolju disciplinu od nekih članica Unije.

POBJEDA: Koji su ključni zadaci koji stoje pred Crnom Gorom u ovom poglavlju?

RADONJIĆ: Crna Gora će morati da uspostavi koordinacione strukture i pravila za sprovođenje kako bi obezbijedila ispravno izračunavanje, naplatu, predviđanje, isplatu i kontrolu sopstvenih resursa i izvještavanje EU o sprovođenju pravila o sopstvenim sredstvima. Takođe, biće neophodno uspostaviti djelotvorne instrumente za borbu protiv prevara u oblasti carinskih dažbina i PDV-a kako bi bili zaštićeni finansijski interesi EU, kao i unapređenje i nadogradnja softvera koji se koristi u obavljanju tih poslovnih procesa u Poreskoj upravi i Upravi carina. Crna Gora treba da usaglasi poreske i carinske evidencije kao polazne osnove za uspostavljanje sistema obračuna participacije u budžetu EU. poslovi na upravljanju i nadgledanju sistema obračuna i plaćanja kontribucije Crne Gore kao članice EU. Najviše izazova očekujemo u unapređivanju softvera u Poreskoj upravi, dok će taj isti posao u sistemu obračuna carinskih organa biti nešto jednostavniji, prije svega zbog bolje polazne osnove u informatičkoj infrastrukturi carine.

POBJEDA: Kako EU ocjenjuje napredak Crne Gore u poglavlju 33?

RADONJIĆ: EU je ocijenila da je Crna Gora dostigla dobar nivo usklađenosti s pravnom tekovinom kao i kapaciteta za njeno sprovođenje, stoga je ovo poglavlje zvanično otvoreno za pregovore 16. XII 2014. na Međuvladinoj konferenciji u Briselu. Tom prilikom ukazano je da ne postoje značajna odstupanja između crnogorskog i sistema EU u pogledu osnovnih načela i institucija u fundamentalnim oblastima politike koji su povezani sa primjenom sistema sopstvenih sredstava EU, odnosno prikupljanja sredstava za uplatu u budžet EU. Međutim, poglavlje 33 će biti jedno od posljednjih poglavlja koje će se zatvoriti budući da će morati da prethodno postigne punu usklađenost u relevantnim poglavljima koja se odnose na poglavlje 16 Porezi,18 Statistika, 29 Carinska unija i 32 Finansijska kontrola.

Moramo naučiti da trošimo koliko imamo

POBJEDA: Koliko će morati da se unaprijedi sistem upravljanja javnim finansijama u Crnoj Gori?

RADONJIĆ: Zadržao bih se na činjenici da moramo da unaprijedimo sistem upravljanja javnim finansijama sve dok ne prestanemo da stvaramo deficit. Moramo da trošimo koliko imamo. Iako to nije direktno vezano za poglavlje 33, jačanje fiskalne discipline i racionalna potrošnja javnog novca jesu u centralnom fokusu ove, a sigurno i svake buduće vlade.

nazad na vrh