Menu
legendica
A+ A A-

Intervju glavnog pregovača Crne Gore sa Evropskom Unijom Aleksandara Drljevića za Pobjedu

Intervju glavnog pregovača Crne Gore sa Evropskom Unijom Aleksandara Drljevića za Pobjedu

Glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom Unijom Aleksandar Drljević kaže da za crnogorske građane želi evropski kvalitet života, te da će zajedno sa svojim timom raditi na tome da efekti promjena na bolje budu vidljivi.

Nakon preuzimanje funkcije glavnog pregovarača sa Evropskom unijom, koje ćete korake preduzeti kako bi se proces integracija ka EU ubrzao, a zemlja približila evropskim standardima?

DRLJEVIĆ: Rad, rad i samo rad. To je moj moto, to je ono što jeste obilježje ove Vlade i to je ono što je sada najpotrebnije u integracionom procesu. Konačno, to je i ono što javnost, s pravom, od nas očekuje.

Dakle, preuzimanjem dužnosti glavnog pregovarača, bio sam svjestan da i mene i moj tim očekuje težak posao, ali i odlučan da mu se profesionalno i u potpunosti posvetim.

Što se tiče konkretnih zadataka naš prvi i glavni posao je koordinacija rada pregovaračke strukture na ispunjavanju mjerila iz 23. i 24. poglavlja i komunikacija i koordinacija sa Evropskom komisijom i državama članicama. Ovo je, kako je javnosti poznato, jedan od naših najvećih izazova. No, nakon uvida u stanje nemam ni trunke sumnje da mi taj posao možemo uspješno okončati, uz određene promjene u organizaciji i radu pregovaračke strukture.

Šta za pregovore Crne Gore i EU znače promjene u pregovaračkoj strukturi, odnosno formiranje Kancelarije za evropske integracije?

Formiranjem Kancelarije za evropske integracije u okviru Kabineta predsjednika Vlade, koordinacija pregovaračkog procesa, kao i odgovornost za sprovođenje preuzetih obaveza su podignute na viši nivo, čime su dodatno osnažene. Na taj način smo, prije svega, poslali jasnu poruku da integracija Crne Gore u EU ostaje državni prioritet. Novi model će osigurati bolju koordinaciju rada, kako unutar same Vlade, tako i sa ostalim granama vlasti, ali i svim relevantnim društvenim akterima, i doprinijeti bržem i kvalitetnijem sprovođenju reformi, te boljim rezultatima na terenu koji će se odraziti na život i rad naših građana.

Dakle, očekujem veću efikasnost, posebno u oblasti vladavine prava. Iako postoje značajni rezultati na svim poljima, potrebno je još dosta posla kako bi efekti promjena bili vidljiviji. Ono što želim su konkretni rezultati i nastojaću da, zajedno s mojim timom i cijelom pregovaračkom strukturom, to i ostvarim. Tu neće biti nikakvih kompromisa.

Kao diplomata, tokom prethodnog perioda sam imao priliku da živim i radim u jednoj od država članica EU, Italiji i osjetim šta znači evropski kvalitet života. Upravo to je ono što želimo za naše građane. Svjestan sam da treba još dosta rada, ali evropski standard življenja nije nedostižan cilj za nas. Ali da bismo dobili evropski kvalitet života najprije su nam potrebni evropski kvalitet rada i evropski učinci.

Crna Gora je tokom proteklih šest godina ostvarila veoma dobar integracioni rezultat, uprkos brojnim izazovima, poput novog pristupa u pregovorima ili male administracije koja mora odgovoriti zahtjevnim obavezama na putu prema EU. Siguran sam da će izmjene pregovaračke strukture osigurati da sve ono što smo kvalitetno radili u prethodnom periodu uspješno i efikasno privedemo kraju, zaokružimo zahtjevan reformski rad u svim oblastima i pripremimo cjelokupno društo za članstvo u EU.

2018 06 08 Drljevic interviju 005

U poslednjem izvještaju EK o napretku Crne Gore navodi se da određeni progres postoji, ali da postoje “boljke” društva koje su i dalje prisutne, kao što je nedovoljno primjenjena vladavina prava. Kakve pomake na tom planu možemo očekivati u narednom periodu?

Imajući u vidu novi pristup koji je prvi put primijenjen u slučaju Crne Gore, jasno je da su mjerljivi rezultati u oblasti vladavine prava uslov za napredak u pregovorima sa EU. EK je u posljednjem Izvještaju notirala ostvareni napredak, ali i ukazala na ono čega smo i sami svjesni i na čemu posvećeno radimo, a to su upravo mjerljivi rezultati u oblasti pravosuđa, temeljnih prava, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. U pitanju su najosjetljivije i najkompleksnije reforme, jer je riječ o oblastima koje prožimaju sve sfere društva i direktno ili indirektno utiču na kvalitet života crnogorskih građana.

Crna Gora je otvaranjem pregovora u poglavljima 23 - Pravosuđe i temeljna prava i 24 - Pravda, sloboda i bezbjednost dobila 83 privremena mjerila, i to 45 u poglavlju 23 i 38 privremenih mjerila u poglavlju 24. Upravo kroz ispunjavanje ovih mjerila, mi radimo na otklanjanju uočenih nedostataka i kreiranju bilansa održivih rezultata. S ciljem uspješnog završetka privremenih i dobijanja završnih mjerila do kraja godine, Vlada je definisala intenzivnu dinamiku reformi i uvjeren sam da ćemo do kraja godine, na temelju dobrih rezultata, svi zajedno svjedočiti uspjehu na ovom planu.

Očekujete li da se u narednih nekoliko godina stvari mogu promijeniti u dovoljnoj mjeri da do dugo pominjane 2025. Crna Gora postane članica EU?

Crna Gora je sastavni dio Evrope. Kulturno, istorijski, geografski, uvijek smo pripadali evropskoj porodici naroda. Kroz pristupne pregovore, mi potvrđujemo tu svoju pripadnost. U javnosti se puno spekuliše o godini pristupanja. Ja vjerujem da će Crna Gora biti spremna da do pomenutog datuma pristupi Uniji. Imamo jasnu i bezrezervnu podršku svih institucija i država članica EU, dok je na unutrašnjem planu Vlada maksimalno posvećena ostvarenju ovog ključnog vanjskopolitičkog cilja, uz snažnu podršku građana.

Iako je važno da održimo dobar tempo u pristupanju, još je važnije da se reforme koje sprovodimo kvalitetno odraze na životni standard naših građana. Upravo je to naša vodilja u pristupnim pregovorima i nešto čime smo obojili ovaj proces, a što je Crnu Goru izdvojilo kao dobar primjer u napredovanju prema EU.

S nedavno održanog Samita u Sofiji su upućene ohrabrujuće poruke - da je evropska perspektiva Zapadnog Balkana nedvosmislena i bez alternative. Smatrate li da Crna Gora, ali i ostale države regiona, imaju dovoljno snažnu podršku EU, odnosno da li bi EU morala biti više prisutna na ovom području?

Svakako da održavanje Samita u Sofiji predstavlja veliki uspjeh, kako EU, tako i posebno bugarskog predsjedavanja koje je politiku proširenja postavilo među svoje prioritete. Za nas je posebno važno što je sa Samita u Sofiji jasno i nedvosmisleno poslata poruka da je zemljama Zapadnog Balkana mjesto u EU, a da će do nje doći isključivo temeljnim reformama i na osnovu sopstvenih zasluga.

Za Crnu Goru, koja vlastitim naporima, odgovorno i posvećeno grabi prema članstvu, ova poruka je ohrabrenje da još intenzivnije nastavimo s radom, jer su rezultati našeg rada glavno mjerilo našeg uspjeha i osnov za dalji napredak.

Osim unutrašnjih reformi, svakako je važno da EU ostane prisutna u regionu i da nastavi da pruža političku, ekspertsku i finansijsku podršku državama kandidatima.

Kao kredibilan i odgovoran partner, Crna Gora je tu podršku zavrijedila i ima je tokom svih godina procesa pristupanja. Samo tokom prošle godine Crna Gora je kandidovala projekte s vrijednošću većom od od 100 miliona eura, što je jako važno imajući u vidu opseg reformi koje je potrebno sprovesti u procesu pristupanja EU. Više od polovine ovog iznosa opredijeljeno je za finansiranje projekata koje EU podržava u kontekstu Agende povezivanja. Zahvaljujući ovim sredstvima, u Crnoj Gori će biti nastavljena rekonstrukcija željeznice i izgrađeni prvi kilometri Jadransko-jonskog autoputa, u dijelu prioritetne obilaznice oko Budve.

Ova činjenica potvrđuje i najavu da će EU, kroz pretpristupne fondove opredijeliti veća finansijska sredstva kao podršku regionu u pristupanju EU. Podsjetiću da je, u cilju ostvarenja ciljeva definisanih Strategijom za Zapadni Balkan, Evropska komisija predložila postepeno povećanje finansiranja u okviru Instrumenta pretpristupne podrške.

Evropska komisija smatra da je izvodljivo da do 2025. godine Srbija i Crna Gora postanu punopravne članice EU, a u to vrijeme bi četiri preostale zemlje regiona bile duboko u pristupnom procesu. Kako Vi vidite zemlje regiona u procesu pristupanja? I da li ideja zajedničkog pristupanja Srbije i Crne Gore, o kojoj se dosta govorilo, prema Vašem mišljenju, dolazi u obzir?

Jasan je stav EU da napredovanje prema članstvu zavisi od individualnih postignuća. Dakle, od brzine i kvaliteta reformi zavisi dinamika napredovanja svake od država regiona. U tom smislu, mi smo jasno zacrtali svoju dinamiku obaveza i uvjeren sam da i prije 2025. možemo postići unutrašnju spremnost za članstvo.

Ostvarenim rezultatima Crna Gora se značajno izdvojila i predvodi region u pristupanju EU, ne samo po broju otvorenih poglavlja, nego i naučenim lekcijama i značajnim iskustvom iz novog modela vođenja pregovora.

Kao država koja je posvećena dobrosusjedskoj saradnji, Crna Gora veoma aktivno pomaže susjedima u ispunjavanju evropskih obaveza. Imamo gotovo svakodnevnu komunikaciju sa kolegama iz država regiona sa kojima dijelimo iskustva iz procesa pristupanja. Radujemo se napretku naših susjeda, jer smo duboko uvjereni da pristupanje EU, kroz neophodne reforme, osigurava transformaciju društva koja nas približava evropskom standardu življenja.

2018 06 08 Drljevic interviju 023

Poznato je da Crna Gora pregovara u drugačijim uslovima nego njen susjed Hrvatska, koja je već članica EU. Da li je to za nas, ali i za ostale države regiona koje sa nama dijele put prema EU, otežavajuća okolnost?

Iskustvo Evropske unije sa prethodnim proširenjima dovelo je do kreiranja novog modela u pristupanju, kojem je cilj stalni i održivi napredak u poglavljima 23 i 24, od kojih zavisi dinamika otvaranja i zatvaranja ostalih poglavlja. Tokom čitavog procesa pristupanja EU fokus je na vladavini prava, ljudskim pravima, borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i na ukupnoj stabilnosti u regionu, što je od ključne važnosti za EU. Iako zahtjevan, ovakav pristup doprinosi tome da se na najbolji način uhvatimo u koštac sa svim „boljkama“ kojih smo i sami svjesni i na kojim intenzivno radimo.

Reforme su zahtjevne i teške, rezultati ne mogu doći preko noći, ali vjerujem da svi mi u regionu znamo da kroz ovaj novi pristup gradimo stabilne temelje za našu evropsku budućnost.

Crna Gora proslavlja godišnjicu od pristupanja NATO-u. Iako članstvo u Alijansi nije preduslov za pristupanje EU, mislite li da je u slučaju Crne Gore to bio podstrek za ovaj proces i da li očekujete da ispunjavanje tog strteškog državnog cilja bude podstrek za brži put ka narednom cilju, odnosno članstvu u EU?

Gradeći institucije sistema i ulažući napore da Crna Gora postane članica NATO-a, mi smo unaprijedili demokratiju i ojačali vladavinu prava. Koristi od članstva u Alijansi svakim danom su sve vidljiviji i siguran sam da ih naši građani osjećaju. Bez obzira na činjenicu da članstvo u NATO-u ne predstavlja preduslov za članstvo u EU, kvalitet sprovedenih reformi je dao dodatnu vrijednost procesu integracije u EU i potvrdio da je pravac kretanja Crne Gore neupitan.

Ko je Aleksandar Drljević, kratka biografija, prethodno iskustvo koje ga je preporučilo za ovu funkciju?

Aleksandar Drljević, diplomirani inženjer Poljoprivrednog fakulteta, svoju karijeru započeo je u sektoru prehrambene tehnologije, u kompaniji Žitopromet A.D. Spuž u sektoru za kontrolu kvaliteta i uvođenje ISO standarda. Nakon toga, nastavlja rad u civilnom sektoru, kao aktivista i direktor nevladine organizacije “Zeleni Crne Gore”, koja je sprovodila brojne projekte i aktivnosti u cilju očuvanja Crne Gore kao ekološke države i unapređenja održivog razvoja. Posjeduje zavidno iskustvo u upravljanju međunarodnim projektima i saradnji sa donatorskom zajednicom. Usvršavao se iz oblasti zaštite životne sredine, diplomatskih odnosa, održivog razvoja u Sjedinjenim Američkim Državama, Francuskoj, Italiji i Narodnoj Republici Kini. Do preuzimanja dužnosti glavnog pregovarača Crne Gore sa EU, bio je generalni direktor Generalnog direktorata za EU i regionalnu saradnju u Ministarstvu vanjskih poslova. Prije toga, bio je na diplomatskoj misiju u Rimu zadužen za Italiju, Maltu i San Marino, ali i za agencije UN sistema sa sjedištem u Rimu (Agencija UN za hranu i poljoprivredu (FAO), Svjetski program hrane (WFP) i Međunarodni fond za poljoprivredni razvoj (IFAD). U periodu nakon obnove nezavisnosti bio je i pomoćnik sekretara za evropske integracije zadužen za donatorsku podršku, kao i pomoćnik ministra vanjskih poslova i evropskih integracija za Instrument pretpristupne podrške - IPA. Ima bogato iskustvo u svim sferama rada, kako u biznis sektoru, tako i u vladinom i nevladinom sektoru, diplomatsko, ali i iskustvo u integracionom procesu, kao i u dijelu koji se tiče IPA fondova. Govori engleski, francuski i italijanski jezik.

POBJEDA

nazad na vrh