Menu
legendica
A+ A A-

Drljević: Nećemo čekati Srbiju, 2025. realan cilj

Drljević: Nećemo čekati Srbiju, 2025. realan cilj

Crna Gora može ostvariti unutrašnju spremnost za članstvo u Evropskoj uniji i prije 2025, kaže u intervjuu za Portal RTCG glavni pregovarač Aleksandar Drljević. "Ukoliko 2025. godinu posmatramo kao godinu mogućeg pristupanja Crne Gore, možemo reći da je to ambiciozan, ali i realan i dostižan vremenski okvir", navodi Drljević.

Kaže i da je princip regate jedini legitiman princip po kom Evropska unija prima nove članove.

"Do sada nijesmo imali niti nagovještaj da bi Crna Gora mogla da čeka bilo koju državu za pristupanje Uniji i očekujemo da će tako i ostati", poručuje glavni pregovarač.

U predstojećem periodu, pored rada na Poglavlju 8, koje je jedino nije otvoreno, Drljević poručuje da će se raditi i na ispunjavanju obaveza, kako bi postigli internu spremnost zatvaranje još šest pregovaračkih poglavlja.

"Vlada Crne Gore nema dilemu da je na dobrom putu i sve dok ima podršku građana u tome što radi, nastaviće da sprovodi neophodne reforme koje će našu državu učiniti članicom Unije", poručio je Drljević.

Koja su najznačajnija distignuća Crne Gore na putu ka EU ostvarena u 2018?

Drljević: Godinu za nama je obilježio intenzivan rad na svim poljima u pravcu usvajanja evropskih standarda i vrijednosti i približavanja evropskom kvalitetu života. U tom smislu, uvjeren sam da su institucije koje smo osnovali ili osnažili, propisi koje smo donijeli i njihova primjena, počeli da daju efekte u praksi i da građani te promjene osjećaju. Upravo ti efekti koji pozitivno utiču na život naših građana, mijenjajući ga u pozitivnom pravcu, su najvažniji cilj ovog procesa evropske integracije.

Usklađivanjem crnogorskog zakonodavstva s pravnom tekovinom Evropske unije, pravni sistem Crne Gore je značajno unaprijeđen, a crnogorske institucije su dobile dobar osnov za primjenu najbolje evropske prakse.

Kada govorimo o pregovaračkom procesu, godinu za nama je obilježilo otvaranje dva veoma značajna poglavlja, poglavlja 17 – Ekonomska i monetarna unija i poglavlja 27 - Životna sredina i klimatske promjene.

Kraj godine dočekali smo sa 32 otvorena pregovaračka poglavlja, uz očekivanje da u bliskom periodu otvarimo i posljednje, 8. poglavlje, a nakon toga se fokusiramo na postepeno zatvaranje poglavlja.

Ozbiljan posao smo uradili i na polju vladavine prava, što je potvrdio i posljednji Radni dokument Evropske komisije. Efikasno funkcionisanje novouspostavljenog sistema borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, posebno u dijelu borbe protiv korupcije na visokom nivou, zaplijene droge i ilegalnih cigareta, finansijskih istraga, privremenog oduzimanja imovine, kao i procesuiranja određenog broja predmeta za krivično djelo pranje novca, dio su ostvarenih rezultata i osnova našeg daljeg rada.

Koji su planovi za 2019. Koliko bi poglavlja mogli da zatvorimo tokom naredne godine? Kada bi, još jedno preostalo - Poglavlje 8, moglo da bude otvoreno?

Drljević: Dobri rezultati ostvareni tokom prethodne godine nas dodatno motivišu, a ciljevi koje smo postavili obavezuju da nastavimo nesmanjenom dinamikom sa sprovođenjem reformi. Vlada Crne Gore će nastaviti, u partnerstvu sa drugim granama vlasti i institucijama i organizacijama civilnog društva, da jača unutrašnju spremnost za članstvo i radi na snaženju demokratskih, ekonomskih i ukupnih društvenih kapaciteta i unapređenju života naših građana, koji su suštinski cilj ovog procesa.

Veoma smo zadovoljni napretkom koji smo postigli u prethodnoj godini. U predstojećem periodu, pored rada na poglavlju 8, nastavićemo sa ispunjavanjem obaveza kako bi postigli internu spremnost zatvaranje još šest pregovaračkih poglavlja.

Tu, prije svega, mislim na poglavlje 7– Pravo intelektualne svojine koje je najbliže privremenom zatvaranju. Takođe, dobre rezultate bilježimo i u poglavljima koja se odnose na Privredno pravo, Informatičko društvo i medije, Preduzetništvo i industrijsku politiku, Trans-evropske mreže i Zaštitu potrošača i zdravlja. Sebi smo postavili zahtjevan ali ostvarljiv cilj – da do kraja 2019. ispunimo uslove za postizanje unutrašnje spremnosti za privremeno zatvaranje ovih poglavlja. Posvećen i odgovoran rad nadležnih institucija daju mi za pravo da vjerujem da je taj cilj izvodljiv.

Kako ste zadovoljni rezultatima ostvarenim u poglavljima 23 i 24? Što ostaju najveći izazovi u tim oblastima?

Drljević: Posljednji objavljeni Radni dokument Evropske komisije o stanju u poglavljima 23 i 24 u Crnoj Gori potvrđuje da je naša država ostvarila napredak u oblasti vladavine prava. Notirano je da Crna Gora bilježi bolje rezultate u procesu reforme pravosuđa, i to ne samo kada je u pitanju primjena standarda u zakonodavnom i institucionalnom okviru, već i kad se radi o rezultatima na terenu.

Non paper prepoznaje i napredak u borbi protiv kriminala, korupcije i diskriminacije, kao i u mnogim drugim oblastima koje ova dva poglavlja pokrivaju. Dokument pokazuje da je Komisija konstatovala i određene izazove, kojih smo i sami svjesni i na čijem prevazilaženju aktivno radimo. U tom smislu, poslali smo jasnu poruku EK da će, kao i uvijek do sada, Crna Gora, koristeći Radni dokument kao svojevrsne smjernice za dalji rad, u partnerstvu s EU, profesionalno i efikasno odgovoriti na sve izazove.

Nedavno je i Evropski komesar za susjedsku politiku i pregovore o proširenju Johanes Han, između ostalog, pozdravio napredak u oblasti vladavine prava te kazao da u fokusu, i u narednom periodu, treba da budu aktivnosti iz pregovaračkih poglavlja 23 i 24, uz uvjeravanja da imamo punu podršku u rješavanju izazova koji su pred nama u ovoj oblasti.

Posljednji rezultati istraživanja javnog mnjenja potvrđuju stabilnu podršku procesu pristupanja EU. Očekujete li nastavak takve podrške i u budućnosti?

Drljević: Ovo istraživanje, kao i prethodna, važna je ocjena našeg rada na polju informisanja o svemu onome što radimo u pristupanju EU. Stabilna dvotrećinska podrška građana pristupanju Crne Gore EU je nešto što je konstanta već godinama i možemo biti ponosni na činjenicu da naša država, na izmaku šeste godine pregovora, ima stabilnu podršku, iskazanu kroz pozitivan stav svojih građana u odnosu na naš ključni državni cilj – članstvo u EU.

Prema posljednjem istraživanju javnog mnjenja, pozitivan stav o EU ima 67,4% građana, a pristupanje Crne Gore EU lično podržava 65,9% građana. Takođe, građani Crne Gore nemaju dilemu da je budućnost Crne Gore u EU, što bi na referendumu potvrdilo 86% opredijeljenih. Mi godinama vrijedno radimo na uspostavljanju sistema informisanja javnosti kada je u pitanju proces pristupanja EU i raduje me što rezultati istraživanja pokazuju da sve što smo radili u prethodnom periodu, kroz primjenu Strategije informisanja javnosti o pristupanju Crne Gore EU, daje rezultate. Zato ćemo se u narednom periodu, kroz primjenu nove Strategije informisanja, truditi da informacije o evropskoj integraciji dopru do svih, jer samo informisan građanin može donositi ispravne odluke za budućnost svoje države.

Koliko stanje u EU, prije svega Begzit, utiče na pad povjerenja u EU i samo očekivanje građana da ćemo biti članica Unije?

Drljević: Suvereno je pravo svake države da odluči u kom pravcu želi u budućnosti da se razvija, da li i kog saveza želi da bude dio. Velika Britanija je, uz uvažavanje svih koristi koje joj je članstvo u Uniji donijelo, na demokratskom referendumu odlučila da istupi iz EU, svakako svjesna rizika koje ta odluka nosi. Naravno da smo u svakom trenutku svjesni i da se sama EU, kao jedan živ i kompleksan sistem, suočava sa unutrašnjim izazovima koji utiču na donošenje odluka i formiranje politika na nivou Unije.

Ono što nas, kao državu koja je ozbiljan kandidat za članstvo u EU, raduje, jesu jasne i nedvosmislene poruke iz Evropske unije – evropska porodica nastavlja da se konsoliduje i širi, i politika proširenja i dalje ostaje među najdragocjenijim i najuspješnijim politikama EU. Iako je euroskepticizam sastavni dio procesa integracije jedne države u EU, Crna Gora može da se pohvali stabilnom podrškom građana pristupanju EU.
Stoga, Vlada Crne Gore nema dilemu da je na dobrom putu i sve dok ima podršku građana u tome što radi, nastaviće da sprovodi neophodne reforme koje će našu državu učiniti članicom Unije.

Često je pominjana 2025. kao rok za ulazak u EU, ostaje li i dalje zacrtani cilj ili je se mogu očekivati neki novi rokovi?

Drljević: Strategija Evropske komisije za Zapadni Balkan, koja je predstavljena u februaru 2018, potvrdila je stav Evropske unije da je državama Zapadnog Balkana mjesto u EU i prvi put nagovijestila perspektivu u okviru koje se može očekivati naredno proširenje.

2025. godina, međutim, ne predstavlja rok do kog bi Crna Gora, ali i ostale države Zapadnog Balkana, trebalo da postanu članice EU, već daje vremenski okvir za reforme koje je potrebno sprovesti.

Ukoliko 2025. godinu posmatramo kao godinu mogućeg pristupanja Crne Gore EU, možemo reći da je to ambiciozan, ali i realan i dostižan vremenski okvir, jer Crna Gora može ostvariti unutrašnju spremnost za članstvo i prije tog roka. Ono što smo više puta isticali, i što je svakako postalo moto ovog procesa, jeste da je kvalitet pristupanja naše države EU definitivno prije brzine. Crna Gora će biti članica EU, a reforme koje će je dovesti do toga da funkcioniše kao članica EU svakako su prioritet, i moramo biti fokusirani na njihovo kvalitetno sprovođenje, a ne na trku za rokovima.

Predsjednik Milo Đukanović više puta je kritikovao EU da nema dovoljno proaktivan pristup prema Zapadnom Balkanu. Koji je vaš stav, da li dijelite mišljenje Đukanovića da “manjka entuzijazma u EU za Balkan”?

Drljević: Za integraciju Zapadnog Balkana u EU važna je, kako sposobnost svake od država regiona da se izbori sa zahtjevnim reformama i transformiše svoje društvo, tako i podrška koju EU pruža na tom putu.

Opredjeljenje Crne Gore je jasno i njen put vodi prema zajednici evropskih država, zasnovanih na demokratskim vrijednostima i mogućnostima za napredak.

Evropska unija je, nakon unutrašnjih izazova sa kojima se suočava, poput izlaska jedne od članica, visoke stope nezaposlenosti u nekim djelovima Unije i migrantske krize, ponovo svoj fokus stavila na region Zapadnog Balkana i potvrdila da je politika proširenja aktuelna. EU je već 20 godina prisutna u ovom regionu i podržava reforme koje vode boljim uslovima života i višem standardu življenja.

Danas je više nego ikad ranije jasno da je pristupanje regiona Uniji podjednako važno za obje strane. Stoga ne treba brinuti o tome da će EU odustati od ovog regiona, ali je važno da našu saradnju sa Unijom održavamo živom. Mi ćemo ih, kroz sprovođenje reformi, podsjećati na naše čvrsto opredjeljenje da postanemo članica, uz očekivanje da ćemo i u budućnosti imati nedvosmislenu podršku evropskih partnera jer je proces evropske integracije od zajedničkog interesa.

Hoće li EU ostati dosljedna u stavu “pristup po zaslugama”, ili se može očekivati da Crna Gora “čeka” Srbiju” za ulazak u Uniju?

Drljević: Princip regate je jedini legitiman princip po kom Evropska unija prima nove članove. To je više puta isticano sa najviših evropskih adresa i vjerujem da je to princip koji odgovara svakoj državi, a posebno Crnoj Gori, koja je u procesu pristupanja EU odmakla najdalje i ima samo jedno neotvoreno pregovaračko poglavlje. Crna Gora jeste predvodnik tog procesa, ali ne bismo imali ništa protiv da nam se na čelu pridruži još neka država, naprotiv. Upravo zbog toga naša iskustva iz pregovora nesebično dijelimo sa državama regiona koje streme članstvu, jer nam je svima u interesu da Zapadni Balkan bude dio EU. Do sada nijesmo imali niti nagovještaj da bi Crna Gora mogla da čeka bilo koju državu za pristupanje Uniji i očekujemo da će tako i ostati.

Izvor: Portal RTCG

nazad na vrh