Menu
legendica
A+ A A-

Intervju ambasadora Pejovića dnevnom listu Dan

Intervju ambasadora Pejovića dnevnom listu Dan

- Otvorena su poglavlja 23 i 24 u pregovorima sa EU. Smatrate li da ce EU sada traziti konkretnije rezultate u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, posebno kada je u pitanju borba protiv korupcije na visokom nivou?

Konkretni zahtjevi EU u oblasti borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala su sadržani upravo u mjerilima koja smo dobili za ovu oblast. S druge strane, mjerila se poklapaju s mjerama i aktivnostima koje smo već definisali akcionim planovima za 23. i 24. poglavlje i na čijem sprovođenju stalno radimo.

Dakle, planirane mjere i aktivnosti su vrlo konkretne i EU od nas očekuje da nastavimo s njihovim sprovođenjem dinamikom koju smo sami odredili. U tom kontekstu imamo punu ekspertsku podršku i finansijsku pomoć iz fondova EU.

Tako će u narednom period fokus biti na potrebnim izmjenama, a potom i adekvatnoj primjeni zakonodavnih i strategijskih rješenja i daljem jačanju institucionalnog okvira za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, kroz formiranje potrebnih tijela. Na taj način ćemo postepeno izgraditi efektivan sistem u prevenciji korupcije, kao i obezbijediti bilans ostvarenih rezultata u efikasnoj istrazi, gonjenju i presudama u slučajevima korupcije, uključujući i slučajeve korupcije na visokom nivou.

- Zapoglavlja 23 i 24 EU je postavila 83 privremena mjerila. Kako će biti praćeno ispunjavaju li se ta mjerila, odnosno da li će Vlada o tome periodično izvještavati EU i javnost? Kada će EU dati prve komentare?

Svakako imamo u vidu značaj ispunjavanja postavljenih mjerila za dalji napredak u oblasti vladavine prava, a shodno novom pristupu u pregovorima, i napredovanju u ostalim poglavljima i približavanju EU. Upravo zato je Vlada, kao jedan od prioriteta svog rada u predstojećem periodu, definisala primjenu mjera i aktivnosti iz akcionih planova za 23 i 24. poglavlje koje se poklapaju s mjerilima EK za ove oblasti. U cilju jasnog sagledavanja i praćenja njihovog ispunjavanja, uspostavili smo vrlo temeljan mehanizam za praćenje ispunjavanja tih mjerila.

Za svaku podoblast je imenovan koordinator, dok je za svaku mjeru određena odgovorna osoba, pa je tako imenovano 20 koordinatora za različite podoblasti u dva akciona plana i određeno oko 300 odgovornih osoba za praćenje sprovođenja mjera koje su u njima definisane.

Izvještavanje se vrši na dva nivoa: prvi, prema Vladi koji se sprovodi kvartalno i drugi, prema Vladi i Komisiji koju izvještavamo svakih šest mjeseci, dakle svakog januara i jula.

Na posljednjoj sjednici Vlade 2013. smo usvojili i Prvi polugodišnji izvještaj koji smo uputili Evropskoj komisiji. Ovaj izvještaj će se razmatrati na sastanku Podobora za pravdu, slobodu i bezbjednost 4-5. februara 2014, gdje ćemo s EK analizirati ostvareno kroz sumiranje ispunjenih obaveza iz akcionih planova za prvih šest mjeseci.

Drugi izvještaj, koji ćemo usvojiti u julu, će biti ključan za izradu Izvještaja o napretku koji izlazi septembra ove godine.

Takođe, Evropska komisija će, u skladu s ustaljenom praksom, nastaviti da organizuje ekspertske misije koje će na terenu provjeravati sprovođenje mjera i na osnovu tih nalaza će ocjenjivati ostvareni napredak. Prva takva misija dolazi krajem marta ove godine.

- Da li Crna Gora ima dovoljno stručnih kadrova da proces pregovora sa EU efikasno dovede do kraja?

Sve dosadašnje faze procesa smo uspješno okončali. Ostvareni rezultati nijesu došli sami po sebi. Plod su znanja, iskustva, energije i rada pojedinaca iz različitih institucija i organizacija, iz Vlade, Skupštine i civilnog društva.
Podsjetiću da smo neke od najzahtjevnijih dionica procesa iznijeli zahvaljujući unutrašnjim kapacitetima i veoma uspješno. Ovdje, prije svega mislim na pripremu odgovora na Upitnik EK, ispunjavanje preporuka iz sedam ključnih oblasti kao uslov za početak pregovora, rad na pripremi akcionih planova za 23/24 pregovaračko poglavlje i dr.

Svakako da postoji još dosta prostora za unapređenje znanja i vještina i na tome radimo na dnevnoj osnovi. Kroz programe obuka i razmjenu iskustava s kolegama iz država članica radimo na jačanju ekspertize u oblastima u kojima je nemamo ili je ona na nezadovoljavajućem nivou.

Crnogorska administracija je mala, ali u procesu pristupanja se suočavamo s obavezama i izazovima koje su imale i velike države s mnogo brojnijom javnom upravom. Do sada je taj proces tekao dobro i ja sam ubijeđen da će tako biti i ubuduće. Poseban impuls procesu dao je unutrašnji konsenzus o pristupanju EU i Vladina odlučnost da u pregovore uključi sve institucije i pojedince koji mogu dati doprinos procesu.

- Vjerujete li da najnoviji napadi na crnogorske novinare mogu ugroziti nastavak pregovora sa EU?

Na putu prema EU Crna Gora gradi ambijent koji će omogućiti i garantovati slobodu izražavanja, kao jedno od temeljnih ljudskih prava. U tom kontekstu, u kontinuitetu se radi na stvaranju uslova za nesmetan rad medijske zajednice.

Vlada i resorni organi su posvećeni rješavanju ovih slučajeva. Na nivou Uprave policije i tužilaštva su osnovani posebni timovi za rješavanje tri posljednja slučaja napada na medije. Takođe, u skladu s akcionim planom za 23. poglavlje Vlada je formirala Komisiju za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima, ubistava novinara i napada na imovinu medija, u čijem sastavu su predstavnici nadležnih institucija i medija.

Kako bi se spriječilo nasilje nad novinarima i osigurala sloboda izražavanja, Vlada je akcionim planom za 23. poglavlje definisala uvođenje sistema i mjera koje Uprava policije preduzima u cilju zaštite novinara od prijetnji i nasilja.
Takođe, Centar za edukaciju nosilaca pravosudne funkcije je realizovao godišnji program obuke sudija kojim je obuhvaćena i oblast slobode izražavanja, a u pripremi je Nacrt programa obuka za novinare iz oblasti ljudskih prava s posebnim osvrtom na član 10 Evropske konvencije o ljudskim pravima.

- Sta ce se dogoditi sa Radnim grupama za poglavlja 23 i 24, buduci da se predstavnici NVO sektora u tim tijelima žale da im se ne dostavljaju sva dokumenta, i da se rijetko sastaju da funkcionerima Vlade kako bi razgovarali o mjerama koje treba preduzeti da bi se ispunile obaveze iz ovih poglavlja?

Svi članovi radnih grupa, nezavisno od toga da li dolaze iz organa državne uprave ili nevladinog sektora imaju jednak tretman. S tim u vezi predstavnici NVOa se pozivaju na svaki sastanak radnih grupa i ravnopravno učestvuju u razmatranju toka procesa, realizaciji aktivnosti i preduzimanju daljih mjera u skladu s obavezama iz pregovaračkog procesa. S tom praksom će se i ubuduće nastaviti. Fokus rada radnih grupa će u narednom period biti na praćenju realizacije akcionih planova za ova dva poglavlja.

nazad na vrh