Menu
legendica
A+ A A-

Radović: Ulaskom u EU porezi se uglavnom neće mijenjati, ali će cigarete biti skuplje

  • Objavljeno u Intervjui

Ulaskom u EU Crna Gora uglavnom neće morati da mijenja poreske stope ali hoće akcizu na cigarete. Moraće da uvede akcizu na prirodni plin, ugalj, koks, zemni gas i električnu energiju kazao je u intervjuu Pobjedi Novo Radović, rukovodilac Poglavlja 16 -oporezivanje.

"Poreske stope koje se primjenjuju u Crnoj Gori su uglavnom usklađene sa propisima EU i uglavnom će se mijenjati stope kod akciza na cigarete, kao i kod određenih proizvoda koji će biti obuhvaćeni obavezom za plaćanje akcize", kaže Radović.

Opširnije...

Radonjić: Već danas imamo bolju disciplinu od nekih članica EU

  • Objavljeno u Intervjui

Koliko bi Crna Gora uplaćivala u budžet EU u ovom trenutku nijesmo u mogućnosti da predvidimo, ali je veoma bitno da do ulaska osnažimo kapacitete kako bismo bili sposobni da povučemo više nego što ćemo uplaćivati kazao je u intervjuu Pobjedi Miodrag Radonjić, šef Radne grupe za pregovaračko poglavlje 33 (Finansijske i budžetske odredbe), koje je otvoreno 16. decembra prošle godine.

Opširnije...

Održivost EU je ključna za Crnu Goru i Balkan

  • Objavljeno u Intervjui

U poređenju sa drugim zemljama u regionu, Crna Gora je u boljem stanju. Povoljna okolnost je što se stvari u evropskoj privredi poboljšavaju, pa bi to moglo da pomogne i Crnoj Gori. Jedna rđava stvar sa Grčkom je ta što je ova dodatna kriza izbila u nevrijeme, naime kada se stvari konačno kreću nabolje u Evropskoj uniji, pa i u susjedstvu kaže u intervjuu Pobjedi Vladimir Gligorov, ekspert Bečkog ekonomskog Instituta. Ističe da će za Crnu Goru posljedice grčke krize biti stroža interpretacija kopenhaških kriterija, u ovom slučaju onih koji govore o održivosti privredne konkurentnosti Crne Gore kao članice zajedničkog tržišta.

POBJEDA: Danas se održava referendum u Grčkoj o ostanku u EU? Kako eventualni izlazak Grčke iz eurozone može uticati na Crnu Goru koja je u pregovaračkom postupku i ima euro kao valutu?

GLIGOROV: Referendum je prije svega o povjerenju grčkoj vladi. Ukoliko rezultat bude tijesan, bez obzira na kojoj strani će biti većina, vjerovatno će doći do prijevremenih izbora. U međuvremenu, Grčka će biti u stanju moritorijuma na strane dugove, uz nestašice novca, uvozne robe i sa teškoćama u isplati plata i penzija. Poslije, sve zavisi od nove vlade. Uticaj na druge zemlje članice monetarne unije ne bi trebalo da bude peviše veliki posebno zato što će Evropska centralna banka intervenisati, ako je potrebno, i preko onoga što čini sada sa takozvanim kvantitativnim olakšanjima. Svakako će bar tehničkim savjetima pomagati i zemljama koje nijesu članice monetarne unije ali koriste euro kao rezervni novac ili kao novac, što je slučaj u Crnoj Gori. Dugoročnije posmatrano, biće svakako otežani uslovi za pristupanje monetarnoj uniji jer će se poći od grčkog iskustva koje potvrđuje stavove onih koji smatraju da Grčka nije ni trebalo da bude primljena za članicu novčane unije. Kako većina Grka ne podržava napuštanje novčane unije, ono što se može dogoviti jeste da Grčka ostane u monetarnoj uniji ali otprilike u istom položaju kao i Crna Gora dakle da koristi euro, ali ne i usluge Evropske centralne banke.

Što se tiče ostanka u Evropskoj uniji, to nije predmet odlučivanja na referendumu i svakako bi bio potreban novi referendum sa tim pitanjem, a odgovor je unapijed poznat. Jedino Grčka može odlučiti da napusti Evropsku uniju, mada je moguće da do toga dođe de facto ako se uvedu mjere koje znače ograničavanje zajedničkog tržišta.

Posljedice za Crnu Goru su i u tom slučaju naprosto stroža interpretacija kopenhaških kriterija, u ovom slučaju onih koji govore o održivosti privredne konkurentnosti Crne Gore kao članice zajedničkog tržišta.

POBJEDA: Analitičari kažu da će ovo biti referendum koji će odlučiti koja valuta će se koristiti u Grčkoj drahma ili euro. Šta bi za Grčku i Evropu značio povratak na drahmu?

GLIGOROV: Opet, to nije ono o čemu se odlučuje na referendumu. Zaista, ako bi ishod bio povoljan po Vladu, sve će zavisiti od toga kako će se odvijati pregovori posijjle toga. Ukoliko sporazuma ne bi bilo, Vlada bi se mogla naći u situaciji nelikvidnosti i mogla bi posegnuti za štampanjem nečega što bi bilo kao drahma. Vjerovatno bi to bile neke državne obveznice, a ne novac, jer bar u početku grčka centralna banka ne bi mogla da štampa drahme. Bilo bi potrebno da se donese zakon o izlasku iz novčane unije i novi zakon o centralnoj banci i još niz drugih pravnih i političkih koraka da bi povratak na drahmu bio moguć (primjera radi, bilo bi potrebno depozite u eurima pretvoriti u drahme, što ne bi bilo pretjerano popularno).

Posljedice po evropsku monetarnu uniju bi bile male i, poslije prvobitnih neizvjesnosti, vjerovatno pozitivne. Na duži rok, sve bi zavisilo od spremnosti da se dodatno osnaži Evropska centralna banka kao zajmodavac u krajnjoj nuždi, da se uspostavi prava finansijska unija i da se poveća fiskalna povezanost zemalja članica. To je već sadržano u predlogu petorice predsjednika, a od toga da li će se i kako te referome primijeniti zavisiće i kredibilnost i održivost Evropske unije i eura kao zajedničkog novca. Što se tiče Grčke, ako se vrati drahmi, to bi podrazumijevalo da se donesu odluke o monetarnom režimu, o režimu kursa, o finansijskom sistemu (dozvoliti ili ne štednju u stranom novcu), o politici dohotka i tako redom. Nije mi poznato da postoje konkretni planovi sa odgovorima i sredstvima kako da se to izvede. Ako bi to išlo stihijski, to bi podrazumijevalo period nestabilnog kursa i ubrzanja inflacije, što bi se vjerovatno završilo fiksiranjem kursa drahme za euro i rasprodajom bankarskog sistema (to se dogodilo u nizu bivših socijalističkih zemalja koje su uvodile novi novac). Sumarni rezultat bi bio: rasprodaja imovine, niže realne plate i viša realna kamatna stopa. U procesu tog ishoda bi trebalo očekivati dodatan gubitak proizvodnje koji je teško predvidjeti, ali koji ne bi bio mali.

POBJEDA: Evropska unija već godinama ne uspijeva da riješi krizu u sopstvenim redovima, kakav je to signal Crnoj Gori u kojoj građani smatraju da će ulaskom u EU bar polovina naših problema biti riješena? GLIGOROV: Trebalo bi biti unaprijed načisto šta su prednosti članstva, a šta uslovi da bi se one ostvarile. Prednost je recimo trajno niži troškovi kreditiranja, ali je uslov da se ne dozvoli ni privatna niti javna prezaduženost. Da bi se ostvarila povećana dostupnost evropskim finansijama, potrebna je makroekonomska i industrijska politika, gdje obije treba da obezbijede da strani dugovi budu održivi, što podrazumijeva trajno vođenje računa o konkurentnosti izvoznog sektora. Naravno, tu su i transferi iz evropskog budžeta i sva evropska tržišta. Konačno, Crna Gora je u boljem položaju od Grčke jer je njena privreda održiva sa specijalizacijom u uslugama, jer je riječ o veoma maloj zemlji. Što se rješavanja problema tiče, njih zemlje članice Evropske unije moraju da rješavaju same, samo okolnosti bi trebalo da budu povoljnije.

POBJEDA: Kako procjenjujete ekonomsku situaciju u Crnoj Gori?

GLIGOROV: U poređenju sa drugim zemljama u regionu, ona je u boljem stanju. Potrebno je, međutim, mnogo razvojnih mjera kako bi se ona značajno poboljšala. Povoljna okolnost je što se stvari u evropskoj privredi poboljšavaju, pa bi to moglo da pomogne i Crnoj Gori. Jedna rđava stvar sa Grčkom je ta što je ova dodatna kriza izbila u nevrijeme, naime kada se stvari konačno kreću nabolje u Evropskoj uniji, pa i u susjedstvu.

POBJEDA: Kako vidite ekonomsku budućnost Evropske unije i Crne Gore kao njenog dijela?

GLIGOROV: Sve zvisi od spremnosti da se sprovedu potrebne reforme koje bi povećale ekonomsko i političko zajedništvo. Nije sigurno da te spremnosti ima, jer politički uslovi nijesu najpovoljniji. Što se Crne Gore tiče, uostalom kao i Balkana u cjelini, održivost Evrospke unije je od velike važnosti sa stanovišta bezbjednosti, stabilnosti, demokratizacije i razvoja. Za Crnu Goru je bolje da Evropske unije ima nego da je nema.

POBJEDA: Zaslužuje li Grčka otpis duga i je li to jedino rješenje?

GLIGOROV: Tu nije riječ o zaslugama, već o nuždi, ako ona postoji. Opet, nužnost otpisa zavisi od spremnosti i sposobnosti da se dugovi vraćaju. Ukoliko su dugovi, kako se kaže, neodrživi, a to znači da nema načina da se zaradi dovoljno da bi se uredno vraćali, onda je njihovo reprogramiranje ili čisti otpis neizbježan. U grčkom slučaju, riječ je o stranim dugovima koji su gotovo isključivo javni dugovi, pa je pitanje da li je moguće ostvariti potreban privredni rast i stoga i odgovarajuće javne prihode kako bi se dug mogao finansirati. I tu je spor. Postoji saglasnost o tome da je potrebno utvrditi uslove pod kojima je to izvodljivo, s tim što je do odgovarajućeg, ne malog, otpisa već došlo, ali ne postoji saglasnost o tome koje su mjere potrebne da bi se ubrzao rast i koliki dio tih mjera otpada na otpis ili restrukturiranje dugova. Postoji i saglasnost da su potrebne mjere štednje, kao i strukurne reforme, ali ne i kolike i kakve. To je prirodno predmet pregovaranja. E sada, tu je i politički aspekt koje je vezan za spremnost vraćanja dugova, što je ono o čemu se govori kada se pominje povjerenje. Naime, koliki dio otpada na nemogućnost otplate duga, što onda zahtijeva neku vrstu otpisa, a koliko na nespremnost kako bi se izašlo u susret posebnim interesima. Grčka vlada teži referendumom da dokaže da ne nedostaje samo sposobnost, već i spremnost da se prihvate zahtjevi kreditora. Pa očekuje da se veći dio dugova otpiše. I to je otprilike spor. Dodatni činilac je to što su privreda i javne finansije sada u gorem stanju nego kada su prije pet mjeseci počeli pregovori sa novom grčkom vladom, što naravno dodatno povećava potrebni otpis i ne doprinosi povećanju povjerenja.

Izvor: Pobjeda

Opširnije...

Pejović: Cilj je da uđemo u EU, bez onog tereta da nijesmo bili dobri

  • Objavljeno u Intervjui

Glavni pregovarač s Evropskom unijom Aleksandar Andrija Pejović ocijenio je da se od Crne Gore sada očekuje da se pripremi za otvaranje preostale trećine poglavlja, koja spadaju u najtežu pravnu tekovinu. Pejović je kazao da je Crna Gora u ovoj godini završila sve što je obećala Briselu.

Pejović je, gostujući u emisiji "U Centar" Televizije Crne Gore povodom treće godišnjice od početka pregovora, ocijenio da Vlada može biti zadovoljna dinamikom pregovora.

Opširnije...

Bajčeta: Moraćemo da povećamo carinske tarife ulaskom u EU

  • Objavljeno u Intervjui

Kada Crna Gora postane članica EU moraće da poveća carinske stope za većinu robe iz carinske tarife kazao je u intervjuu za Pobjedu Mitar Bajčeta, šef Radne grupe za pregovaračko poglavlje 29 Carinska unija i načelnik Direkcije za carinski sistem i carinsku politiku u Ministarstvu finansija.

"Danom ulaska u EU Crna Gora će postati dio zajedničkog tržišta na kojem se prilikom uvoza robe primjenjuju zajednička pravila, carine i kvote. Bićemo zato u obavezi da primjenjujemo zajedničku carinsku tarifu", objašnjava Bajčeta.

POBJEDA: U kojoj mjeri su sada carinske tarife usklađene sa EU?

BAJČETA: Od stupanja na snagu privremenog Sporazuma o trgovini i srodnim pitanjima, Crna Gora je u obavezi da usaglašava svoju carinsku tarifu sa evropskom. Numeričke (tarifne) oznake robe sadržanih u tarifi se ažuriraju svake godine i usaglašavaju sa evropskim, pa se može reći da je crnogorska tarifa identična evropskoj u ovom segmentu. Liste farmaceutskih proizvoda na koje se primjenjuje oslobođenje od plaćanja carine su u potpunosti usaglašene sa evropskim, dok će jedan dio priloga evropske tarife, koji se odnosi na poljoprivrednu politiku, preferencijalni tretman pojedine vrste robe tzv. kvote postati dio nacionalnog zakonodavstva tek danom pristupanja EU, jer se odnose na zajedničko tržište i politiku EU prema trećim drzavama.

POBJEDA: Kakvaje kontrola ulaska i izlaska na granici i koliko je u posljednjoj godini registrovano nelegalne robe ikoje?

BAJČETA: U posljednjih godinu Uprava carina je izvršila 72.561 detaljni pregled vozila i robe kao i 323 inspekcijske kontrole uvoznika. Utvrđeno je 402 nepravilnosti i izdato 407 prekršajnih naloga. Vrijednost izrečenih kazni je 251.265 eura. Nadležnom državnom tužilaštvu podneseno je 11 krivičnih prijava. Oduzeta je krijumčarena roba u vrijednosti od 501.576 eura. U sedam slučajeva, službenici Uprave carina su spriječili krijumčarenje i oduzeli 60,20 kg skanka i 1,5 kg heroina. Kontrolu robe koja ulazi u carinsko područje sprovode carinski službenici na graničnim prelazima, kao i pripadnici odsjeka za suzbijanje krijumčarenja. Sprovodeći navedene aktivnosti na efikasan, stručan i profesionalan način, Uprava carina ostvaruje značajne rezultate, kako u povećanju naplate budžetskih prihoda i zaštiti carinskog područja, tako i u izricanju prekršajnih sankcija i naplati novčanih kazni. U skladu sa smjernicama Svjetske carinske organizacije, kontrole se sprovode na osno vu analize rizika. Fokus kontrola usmjeren je na rizičnu robu i lica, dok je carinski postupak za legalne učesnike predmet kontinuiranog sistemskogpoj ednostavlj ivanj a i ubrzanja.

POBJEDA: Da lije sistem oslobađanja od dažbina usklađen sa standardima EU?

BAJČETA: Vlada je u aprilu ove godine usvojila Uredbu o uslovima i postupku za ostvarivanje prava na oslobođenje od plaćanja carine, koja je u u pogledu liste roba koja se uvozi oslobođena od plaćanja carine u potpunosti usaglašena sa pravnom tekovinom. Treba napomenuti da evropsko zakonodavstvo poznaje oslobođenja i kod izvoznih carina, međutim ista nijesu mogla biti implementirana u naš sistem jer carinsko zakonodavstvo Crne Gore ne primjenjuje izvozne carine. Takođe, treba ukazati da su zadržana tzv. „nacionalna oslobođenja“, od kojih na ovom mjestu možda treba spomenuti samo ono koje se odnosi na uvoz motornih vozila od strane lica sa invaliditetom.

POBJEDA: Kakvaje zdravstvena kontrola ulaska robe i da li u tom dijelu zadovoljavamo standarde EU?

BAJČETA: Propisi iz ove oblasti su usaglašeni sa pravnom tekovinom, tako da se i kontrole vrše u skladu sa evropskim standardima. Kontrola zdravstvene ispravnosti robe je u nadležnosti Uprave za inspekcijske poslove (veterinarska, fito-patološka i sanitarna inspekcija). Službenici Uprave za inspekcijske poslove obavljaju kontrole iz svojih nadležnosti na graničnim prelazima prije carinskog organa i izdaju odobrenja za uvoz, tranzit ili drugi zahtijevani postupak, uzorkuju i šalju na analizu uzorke, zabranjuju uvoz, naređuju vraćanje robe ili njeno uništenje ukoliko je zdravstveno neispravna ili nebezbjedna. Obaveza carinskog organa je da utvrdi da li je za robe koje podliježu zdravstvenoj kontroli ista izvršena uvidom u uvjerenje koje mora biti priloženo uz carinsku dokumentaciju prilikom sprovođenja zatraženog carinskog postupanja. Saradnja između službenika ove dvije uprave je svakodnevna, kontinuirana i kvalitetna.

POBJEDA: Da lije tranzit definisan u skladu sa standardima EU i šta prednjači u tranzitu kroz Crnu Goru?

BAJČETA: Tranzitni postupak u Crnoj Gori se sprovodi u skladu sa osnovnim standardima EU i međunarodnim konvencijama kojima je Crna Gora pristupila. Dalji razvoj tranzitnog sistema u Crnoj Gori u budućem periodu biće usmjeren na ispunjavanje uslova za pristupanje Konvenciji o zajedničkom tranzitnom postupku i Konvenciji o olakšicama u trgovini robom. Pristupanje navedenim konvencijama, između ostalog, pretpostavlja i implementaciju Novog kompjuterizovanog tranzitnog sistema (NCTS), koji se zasniva na razmjeni elektronskih poruka između privrednih subjekata, nacionalnih carinskih ispostava i carinskih ispostava država koje su pristupile ovim konvencijama. Planirano je da razvoj ovog sistema otpočne krajem sljedeće godine uz podršku EK. Radi se o velikom projektu, koji će se finansirati iz sredstava IPA 2014.

POBJEDA: Da li Crna Gora ima IT sistem koji je povezan s EU sistemima ako nema kada je u planu nabavka?

BAJČETA: EU ima uspostavljene visoko automatizovane procedure implementirane kroz carinske informacione sisteme država članica koje međusobno razmjenjuju podatke. Pristupanje Evropskoj uniji nije moguće bez pune implementacije ovih sistema i u Crnoj Gori. Ministarstvo finansija i Uprava carina aktivno učestvuju u pripremi i realizaciji nekoliko većih projekata koji će biti finansirani u okviru Instrumenta pretpristupne podrške (IPA II).Uprava carina je izradila ICT strategiju u skladu sa Poslovnom strategijom Uprave carina koja definiše organizacionu strukturu IT projekata, primjenu IT standarda, ciljeve informacionog sistema, infrastrukturu i tehničko okruženje. Vremenski obuhvat Strategije je do 2020. godine.Kako se radi i o skupim projektima za čiju implementaciju je potrebno i nekoliko godina, njihova realizacija se odvija u saradnji sa Evropskom komisijom, Generalnim direktoratom Evropske unije za poreze i carine (DG TAXUD) i Delegacijom Evropske unije u Crnoj Gori.

Uskoro status ovlašćenih privrednih subjekata

POBJEDA: Koji propisi će morati da se donesu ili mijenjaju da bi se usaglasili sa EU?

BAJČETA: Nacionalno zakonodavstvo je u velikoj mjeri usaglašeno sa pravnom tekovinom. Crna Gora prati dinamiku izmjene carinskih propisa na nivou EU i vrši reviziju svog zakonodavstva. Redovno se usklađuju nacionalne carinske tarife sa evropskom, donijeta je nova uredba o postupku ostvarivanja prava na oslobođenje od plaćanja carine, a ovih dana se očekuje i objavljivanje propisa kojima se reguliše status ovlašćenih privrednih subjekata na carinskom području Crne Gore.

U EU je u toku revizija osnovnih carinskih propisa, pa će naši naredni koraci biti usmjereni na donošenje novog carinskog zakona i uredbe za njegovo sprovođenje.

Sedam krivičnih prijava

POBJEDA: Protiv koliko carinika su podnijete prijave u posljednjih godinu dana?

BAJČETA: U posljednjih godinu i po dana za 15 službenika Uprave carina pokrenut je postupak utvrđivanja disciplinske odgovornosti zbog osnovane sumnje da su počinili povrede službene dužnosti. Nakon sprovedenih postupaka pet je dobilo otkaz, dok su trojica službenika novčano kažnjeni.Za sedam službenika Uprave carina pokrenut je postupak utvrđivanja krivične odgovornosti zbog osnovane sumnje da su povrijedili službene dužnosti kao što su zloupotreba službenog položaja i nesavjestan rad u službi.

Opširnije...

Pejović: Otvaranje poglavlja 9 i 21 dokaz da se uloženi rad i trud vrjednuju i nagrađuju

  • Objavljeno u Intervjui

Otvaranje poglavlja 9 i 21, koja se odnose na finansijske usluge i trans-evropske mreže, pokazuje da se uloženi rad i trud vrjednuju i nagrađuju, ocijenio je glavni pregovarač Crne Gore sa EU, Aleksandar Andrija Pejović.

„Samim tim, to je motiv više crnogorskim institucijama za nove uspjehe“, rekao je Pejović u intervjuu agenciji Mina-business, nakon što je Crna Gora u ponedjeljak u Luksemburgu otvorila još dva poglavlja u pregovaračkom procesu.

On je kazao da će potpuno usklađivanje s propisima EU u oblasti finansijskih usluga, kao i dosljedno sprovođenje crnogorskih propisa u oblasti bankarstva, osiguranja, infrastrukture finansijskog i tržišta hartija od vrijednosti i investicionih usluga donijeti viši stepen stabilnosti finansijskog sistema u Crnoj Gori.

Opširnije...

Marković: Naše tržište će biti pripremljeno za uključivanje u jedinstveno tržište EU

  • Objavljeno u Intervjui

Potrošač koji poznaje svoja prava i insistira na njima i trgovac koji u uspostavljenim pravilima za zaštitu potrošača vidi prednost, a ne smetnju, vrijednosti su bez kojih nema potpunog usvajanja evropske prakse u oblasti zaštite potrošača ocijenila je u razgovoru za Pobjedu Rada Marković, pomoćnica direktora Uprave za inspekcijske poslove i šefica Radne grupe za pripremu pregovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji za pregovaračko poglavlje 28 Zaštita potrošača i zdravlja.

Kako je istakla, za ostvarivanje najviših standarda u zaštiti potrošača, osim dobrih zakona, odgovarajućih institucija i administrativnih kapaciteta, neophodna je saradnja organa i institucija i saradnja sa potrošačima i trgovcima, te svijest ukupnog društva o značaju zaštite potrošača.

Opširnije...

Uspješna priča: Od COST akcije do ERC projekta u Horizontu 2020

  • Objavljeno u Intervjui

Prenosimo intervju koji je COST asocijacija objavila sa dr. Sarom Mekkormak, vanrednim profesorom na Triniti koledžu u Dablinu, vezano za uspješnu priču o naučnoj saradnji u okviru različitih programa EU.

Sara Mekkormak je vanredni profesor na Triniti koledžu u Dablinu, u oblasti inženjerstva, specijalizacija: skladištenje solarne i toplotne energije. Kao predsjedavajuća COST akcijom TU0802, iz oblasti Saobraćaj i razvoj grada, pod nazivom: Next generation cost effective phase change materials for increased energy efficiency in renewable energy systems in buildings - razvila je interdisciplinarnu zajednicu u području sistema za skladištenje energije.

Opširnije...

Krsmanović: Iz godine u godinu se bilježi napredak u svim oblastima koje pokriva poglavlje 32

  • Objavljeno u Intervjui

Unutrašnje finansijske kontrole, jasna pravila i procedure, unutrašnja revizija i na kraju eksterna revizija zaokružuju sistem kontrola, koji značajno smanjuje mogućnost zloupotrebe novca - kazala je u intervjuu za Pobjedu Ana Krsmanović, šefica Radne grupe za poglavlje 32 (Finansijski nadzor) i generalna direktorka Generalnog direktorata za centralnu harmonizaciju u Ministarstvu finansija.

Poglavlje 32 otvoreno je prije godinu 24. juna prošle godine, a Krsmanović ocjenjuje da će profesija revizora biti sve značajnija, kako u javnom tako i u privatnom sektoru.

Opširnije...