Menu
legendica
A+ A A-

Predstava „Pobuna mornara“: prvi proizvod projekta ADNICH - Priča o velikim ljudima, represiji i pobuni

Predstava „Pobuna mornara“: prvi proizvod projekta ADNICH - Priča o velikim ljudima, represiji i pobuni

Kraljevsko pozorište Zetski dom postavilo je krajem avgusta predstavu „Pobuna mornara“, priču o velikim ljudima, modelima represije i pobuni kao ljudskom pravu. Pobuna mornara“ prvi je proizvod projekta ADNICH i saradnje sa italijanskim i albanskim kolegama, koja je okupila ansambl glumaca iz svih zemalja bivše Jugoslavije. Nastala je inspirisana tekstovima „Kotorski mornari“ Fridriha Vulfa i „Četvrti ugao“ Radoslava Rotkovića, a njenu režiju, adaptaciju, vizuelni identitet i izbor muzike, potpisuje reditelj Diego De Brea. Pored ex-Yu ansambla na sceni je učestvovala i sopran iz Albanije-Gjylie Pelingu.

Slovenački reditelj Diego de Brea stvorio je predstavu koja je sabrala različitosti dobivši zajedništvo, išavši do kraja u namjeri da nam pokaže kako izgledaju glad i žeđ, agresija onoga koji je iznad, sirova krv i dah koji dramatično napuštaju život. Revolucija se dešava upravo zbog toga, jer života neće biti više ako se ne usudimo. Zato je ova hrabra predstava iznenadila do zadnjeg mjesta ispunjeno gledalište.

„Ta strava jeste i nije za publiku. To je način za koji sam se odlučio, nisam htio raditi neki prazan, monumentalni heroizam. Ova pobuna nije promijenila ništa, ali nije bila uzaludna. Danas su ljudi pasivni, pristaju na kapitalističke i neoliberalističke uslove koji nude lažnu sigurnost, ali sa druge strane vlada potuno nezadovoljstvo koje se ne odražava nigdje, pristajemo na sve. Ovi ljudi, u gladi i žeđi, u kavezu broda iz koga nijesu sišli četri godine trpeći sve, to su za nas nezamislive stvari. Mi sve to pratimo kao igrani film, ne identifikujemo se, čovjek je takav da, dok njega ne dirne, nema to veze s njim. Kapitalizam strateški radi na toj pasivnosti. Zato smatram da će neko imati otklon, jer valjda nama treba populizam. Ovo je kolosalna tema koja se vraća i koja je aktuelna“, rekao je reditelj Diego de Brea.

 9 (3)

Konsultant i recezent predstave, profesor produkcije na Fakultetu dramskih umjestnosti, Janko Ljumović, rekao je da je pozorišna predstava „Pobuna mornara“ izuzetan projekat koji je ostvario dobar umjetnički rezultat.

Predstava, kako je rekao, tretira temu koja za polazište ima jedan jubilej i referiše na istorijski događaj, ali je zapravo ponudila puno više.

„Vrlo ozbiljno, promišljeno, uzbudljivo govori o modelima represije i pobuni kao ljudskom pravu. Postavlja se pitanje da li se u ovih 100 godina nešto jeste ili nije promijenilo. Ova predstava i u toj ravni dolazi do svih gorućih i bolnih pitanja 21. vijeka, a čini se da jedino umjetnost i humanistička nauka zapravo vrlo ozbiljno postavljaju ta pitanja i ulaze u dijalog sa publikom i građanima. Drugi dio ovog čitanja projekta je sam produkcijiski model koji je jedna dobra priča nastala u Zetskom domu. Taj teatar već ima u repertoaru niz projekata koji potvrđuju hrabru i važnu ideju da se u mediju pozorišta radi na koprodukcijama, na različitosti koja dolazi od individualnih umjetnika, koji su slika, i u ovom projektu, ujedinjene Evrope“, rekao je Ljumović.

Glumci, njih osmorica, dali su sve od sebe. Srđan Grahovac, Romano Nikolić, Atanas Atanasovski, Valentin Tino Kostadinovski, Omar Bajramspahić, Peđa Marjanović, Mak Čengić i Marko Todorović dio su inovativnog koncepta Art Geto, međunarodnog ansambla koji je Lidija Dedović, umjetnička direktorica Zetskog doma realizovala kao ideju o pokušaju preispitivanja šta nas je to toliko razorilo.

Upravo zbog toga namjera je bila stvaranje nove umjetničke zajednice, a pokazalo se kroz proces i samu premijeru, već je dala važne rezultate. Povezali su se mladi umjetnici, dosegli još jedno parče slobode, dajući pritom puno, kao ljudi i umjetnici koji imaju šta reći. Svi oni bi se, kako kažu, i danas pobunili.

9 (4)

„Ovaj koncept nam je pružio mogućnost da kao mladi glumci i kolege, sad već i prijatelji, sarađujemo u Crnoj Gori. Taj potez Lidije Dedović pokazao se kao pun pogodak. Ja sam iz Dubrovnika, čast mi je bilo biti dio ove priče, teme koja nama mladima nameće da se pobunimo za to da vrijeme krene naprijed. Ja, lično, bih se pobunio za solidarnost, za mir, za jednakost i za ljubav“, rekao je nakon premijere hrvatski glumac Romano Nikolić.

Peđa Marjanović, glumac iz Srbije, smatra da je najveći izazov bio prilagoditi se metodologiji rada Diega de Bree, koji je zahtjevan reditelj.

„On nas je vodio kroz fizičke vježbe koje bi nam donijele neku vrstu emocije koja je približna stanjima i osjećanjima u kojima su se nalazili mornari. To je kao pristup jako zanimljivo. Danas nema pobune, dugo se sistematski radi na tome da se pobune uguše, izražena je atmosfera konformizma, da nam je dobro, lijepo, da možemo sve sebi da priuštimo, dok se osnovne ljudske vrijednosti gube. To donosi kapitalizam. Danas bih se ja pobunio za položaj glumaca na Balkanu“, rekao je Marjanović.

Crnogorski glumac Marko Todorović srećan je zbog dobrih reakcija na dobru predstavu i što su uspjeli da priču ispričaju drugačije, na način koji niko nije očekivao.

„A opet, čini mi se da smo u nekim trenucima bili i prenježni u odnosu na stvarnost mornara. Porazno je da se nakon ove priče o velikim ljudima iz prošlosti vratimo u današnjicu. Poslije samo 100 godina toga više nema, kao da smo neki drugi narod, zaboravili smo da se bunimo, mladi nemaju identitet. Ja bih se pobuno protiv svega. Svaki segment našeg života, od školovanja, sve, sve može da bude bolje, predug je taj spisak“, zaključio je Todorović.

9 (5)

Cilj projekta ADNICH je pametno upravljanje prirodnim i kulturnim dobrima sa namjerom razvoja prekogranično održivog turizma i promocije regije južnog Jadrana. Pojekat posebno ističe jačanje saradnje među relevantnim institucijama i pojedincima na prostoru južnog Jadrana u cilju stvaranja novih i inovativnih i kreativnih prozivoda. Pored Kraljevskog pozorišta Zetski dom na Cetinju, lidera projekta ADNCIH koji je zvanično počeo u aprilu 2018. godine, i trajaće 24 mjeseca, učestvuju jos četiri partnerske institucije: iz Albanije – Fakultet umjetnosti, Tirana i opština Pogradec, dok iz Italije učestvuju partneri iz grada Lećea – Univerzitet Salento, odsjek za sociologiju i privatna kompanija ITI – Italijanski teatarski institut.

Zamišljen kao prilično kompleksan program, ADNICH se aktivno bavi veličanjem mediteranske kulture, ali u isto vrijeme tretira probleme koji postoje u ovom podneblju, kao što su problemi među različitim entničkim grupama, dolazak i integracija emigranata, odnosi/razlike među polovima (ostaci patrijarhalnog sistema), koji će, ukoliko se budu pravilno tretirali projektom, omogućiti nove umjetnička i kulturna stvaranja u smislu pozorisnih produkcija.

9

S obzirom da je i sam projekat kreiran na način da svi partneri, svako na svoj način, doprinesu ostvarivanju što uspješnijih rezultata predviđenih projektom, Kraljevsko pozorište Zetski dom je ovog ljeta „otvorilo“ produkcijski život projekta i uradilo ono u čemu je najbolje – postavilo predstavu „Pobuna mornara“, 30 avgusta u Tivtu, ispred školskog broda „Jadran“ na šetalištu Pine.

Izvor: Časopis EUROKAZ

Autorke: Nataša Kraljević, programski kordinator Kraljevskog pozorišta Zetski dom i Jelena Marković-Čađenović, PR Kraljevskog pozorišta Zetski dom

nazad na vrh