Menu
legendica
A+ A A-

Svjetski dan intelektualne svojine

Pravo intelektualne svojine čini jedno od pregovaračkih poglavlja u procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji. U načelu, intelektualna svojina se dijeli na dva dijela, prava industrijske svojine i autorsko i srodna prava. U najznačajnija prava industrijske svojine spadaju patent (zaštićeni pronalazak), žig (zaštićeni znak koji u prometu služi za razlikovanje roba, odnosno usluga jednog pravnog ili fizičkog lica od iste ili slične robe, odnosno usluga drugog pravnog ili fizičkog lica), industrijski dizajn (zaštićeni spoljni izgled proizvoda ili dijela proizvoda) i geografska oznaka ( zaštićena oznaka koja identifikuje određenu robu kao robu porijeklom sa teritorije određene države, regiona ili lokaliteta sa te teritorije, gdje se određeni kvalitet, reputacija ili druge karakteristike robe suštinski mogu pripisati njenom geografskom porijeklu).

Značaj prava intelektulne svojine jasno je prepoznat u Crnoj Gori. Uspostavljen je adekvatan zakonodavni i institucionalni okvir i kontinuirano se radi na unaprjeđenju istog. Pored Ministarstva ekonomije, veoma značajno mjesto u sistemu prava intelektualne svojine u Crnoj Gori zauzimaju Uprava carina, Uprava za inspekcijske poslove, Uprava policije, Privredni sud, Državno tužilaštvo, Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja i Ministarstvo nauke, Privredna komora Crne Gore, kao i pojedine visokoškolske ustanove.

Uspostavljeni su redovni mehanizmi koordinacije i saradnje između nadležnih institucija, kako u vezi sa podizanjem svijesti stručne i laičke javnosti, tako i u dijelu koji se odnosi na sprovođenje zajedničkih aktivnosti usmjerenih na sprječavanje i suzbijanje vršenja povreda prava intelektualne svojine. Navedene aktivnosti će, pored nastavka usaglašavanja sa pravom Evropske unije i relevantnim međunarodnim sporazumima, biti predmet posebne pažnje i u narednom periodu.

Napori koje Crna Gora gora ulaže u razvoj intelektualne svojine jasno su prepoznati kako od strane Evropske unije, tako i od strane drugih međunarodnih i regionalnih organizacija iz ove oblasti. Crna Gora je članica Svjetske organizacije za intelektualnu svojinu (WIPO) od 2006. godine i čitavog niza međunarodnih ugovora iz ove oblasti. Pored WIPO-a, redovna saradnja je uspostavljena i sa Zavodom za intelektualnu svojinu Evropske unije i Evropskim patentnim zavodom.

U nastavku prenosimo saopštenje Svjetske organizacije za intelektualnu svojinu u vezi sa 26. aprilom, Svjetskim danom intelektualne svojine:

„Svakog 26. aprila, proslavljamo Svjetski dan intelektualne svojine sa ciljem da saznamo više o ulozi prava intelektualne svojine u podsticanju inovativnosti i kreativnosti.

Svjetski dan intelektualne svojine za 2020. godinu stavlja inovativnost i prava intelektualne svojine koja je podržavaju u središte napora u stvaranju zelene budućnosti. Zašto? Zato što će izbori koje danas pravimo odrediti našu budućnost. Zemlja je naš dom. Moramo o njoj brinuti.

Utabati stazu ka zelenoj budućnosti, imperativ je savremenog doba. Svi učestvujemo u ovom izazovu i svako od nas ima svoju ulogu u kreiranju zelene budućnosti. To je složeno i raznovrsno nastojanje, ali kao što je čuveni prirodnjak Dejvid Atenboro rekao: "Kao vrsta, mi smo eksperti za rješavanje problema". Mi možemo stvoriti zelenu budućnost.

Mi imamo kolektivnu mudrost, dovitljivost i kreativnost da izumimo nove, efikasnije načine za oblikovanje nisko-karbonske budućnosti. Ali moramo početi odmah.

Kampanja takođe iskazuje počast mnogobrojnim nadahnjujućim pronalazačima i stvaraocima širom svijeta koji streme ka zelenoj budućnosti - ženama, muškarcima i mladim ljudima koji rade na iznalaženju čistijih alternativa tehnologijama koje se baziraju na fosilnim gorivima i boljim i održivijim sistemima upravljanja hranom i prirodnim resursima, a koji koriste sistem intelektualne svojine za podršku svom radu i njegovom prihvatanju i upotrebi u društvu.

Istražujemo kako izbalansirani i snažan sistem intelektualne svojine može podržati novu zelenu ekonomiju koja funkcioniše zajedno sa sistemom koji podržava život na Zemlji, a ne protiv njega.

Mi pratimo kako patentni sistem podržava inovacije i razvoj i širenje eko-tehnologija što nam omogućava da se borimo sa klimatskim krizama i gradimo zelenu budućnost. Pratimo takođe kako razmišljanje o dizajnu i pravima iz dizajna zajedno podržavaju optimalno korišćenje resursa i omogućavaju dizajnerima da investiraju svoje vrijeme i talenat u kreiranje korisnih i atraktivnih eko-proizvoda za potrošaće.

Svjesni smo kako žigovi i drugi znaci raspoznavanja podržavaju nastanak i rast biznisa koji se baziraju na principima ekološke održivosti i omogućavaju im da ponude širi spektar eko-proizvoda i usluga.

Vidimo kako prava intelektualne svojine, kao što su geografske oznake, podstiču korišćenje održivih prirodnih resursa i kako prava oplemenjivača biljaka promovišu razvoj otpornijih usjeva, čime se poboljšava globalna bezbjednost hrane.

Zapažamo kako stvaraoci, koji kroz sistem autorskog prava mogu da zarađuju za život od svog rada, mogu igrati ključnu ulogu u kreiranju vizije zelene budućnosti i njenih nebrojenih benefita.

Kao što je Ajnštajn jednom prilikom rekao, ne možemo stalno raditi jednu te istu stvar i ponavljati je iznova i iznova, i očekivati različite rezultate. Ako hoćemo različite rezultate, moramo biti inovativni u pristupu, razmišljanju i poslovnim modelima."

Naša posvećenost, izbori koje svakodnevno pravimo, proizvodi koje kupujemo, istraživanja koja finansiramo, kompanije koje podržavamo, kao i politike i zakoni koje usvajamo, odrediće kako i koliko zelena će biti naša budućnost. Međutim, uz inovativno razmišljanje i strateško korišćenje prava intelektualne svojine, održivost nam je na dohvat ruke.

Pridružite nam se u istraživanju uloge koju inovativnost i prava intelektualne svojine imaju u otvaranju staze ka zelenoj budućnosti. Dijelite vaše omiljene zelene inovacije i kažite nam na koji način ćete iskoristiti vaše zelene kredencijale.“

MINISTARSTVO EKONOMIJE

nazad na vrh