Menu
legendica
A+ A A-

Ostojić: Smještaj za migrante ćemo dugoročno riješiti

Ostojić: Smještaj za migrante ćemo dugoročno riješiti

Pitanje smještajnih kapaciteta za migrante postalo je jedno od najvećih izazova tokom ove godine, koje se uz međunarodnu pomoć i nacionalnim kapacitetima uspješno prevazilazi, ali će u godinama pred nama sigurno biti jedan od prioriteta u oblasti upravljanja migracijama – ocijenila je u razgovoru za Pobjedu generalna direktorica Direktorata za međunarodnu saradnju i evropske integracije Ministarstva unutrašnjih poslova Tanja Ostojić.

Ostojić, koja je i šefica Radne grupe za pregovaračko poglavlje 24, je, osvrnuvši se na nedavno objavljeni nezvanični radni dokument Evropske komisije o stanju u poglavljima 23 i 24, naglasila da je godinu na izmaku obilježilo značajno povećanje broja migranata, kako onih koji su uhvaćeni u nezakonitom prelasku državne granice, tako i onih koji su zatražili međunarodnu zaštitu.

- Imajući u vidu ograničene kapacitete Centra za tražioce azila, uz podršku Međunarodne organizacije za migrante i Agencije Ujedinjenih nacije za migracije proširili smo smještajne jedinice u ovom centru, a zakupom alternativnih smještajnih jedinica obezbijedili zaštitu i ostvarenje svih prava u skladu sa zakonskim okvirom – naglasila je Ostojić.

Situacija se povećanim prilivom migranta, a ove godine ih je blizu 4.000 prešlo državnu granicu, stvorila je, prema riječima naše sagovornice, potrebu da se pitanje smještajnih kapaciteta dugoročno riješi.

- Značajnu podršku dobili smo za ovo pitanje kroz evropske fondove, kao i kroz projekat sa Međunarodnom organizacijom za migracije vrijedan 200.000 eura za potrebe postavljanja kontejnerskog naselja na karauli Božaj, tako i kroz sredstva IPA fonda, kojim je predviđeno 400.000 eura za za adaptaciju objekta na ovom lokalitetu – istakla je Ostojić.

Na unutrašnjem planu naše države, kako je navela, unaprijeđen je zakonodavni okvir u oblasti upravljanja migracijama, što je u najvećoj mjeri objedinjeno kroz nadležnost Ministarstva unutrašnjih poslova.

- Povećani trend priliva migranata, dominantno izazvan aktiviranjem takozvane „obalske rute“, preklopio se sa primjenom novog zakonodavnog okvira, koji se od početka godine primjenjuje. Pored Zakona o strancima, prije svega mislim na Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca kojim se, uz punu usklađenost sa pravnom tekovinom Evropske unije u ovoj oblasti, podstiče integracija stranaca u receptivno crnogorsko društvo, te im se garantuje puna zaštita ljudskih, građanskih, ekonomskih, socijalnih i kulturnih i drugih prava – naglasila je Ostojić.

No, kako je dodala, evidentna je činjenica da i dalje postoji nezainteresovanost stranaca koji traže međunarodnu zaštitu za dobijanje zaštite u Crnoj Gori.

- Zato se u najvećem broju slučajeva postupci po zahtjevima obustavljaju, s obzirom na to da napuštaju našu državu za vrijeme trajanja samog postupka – kazala je Ostojić.

Pitanje migracija i migranata, osim borbe protiv organizovanog kriminala, kako je rekla naša sagovornica, u fokusu je nezvaničnog radnog dokumenta Evropske komisije o stanju u poglavlju 24.

- Ovo pitanje stavlja se u prvi plan imajući u vidu i pitanje vanjskih granica, posebno zbog činjenice da suzbijanje nezakonitih migracija predstavlja važan element koncepta integrisanog upravljanja granicom – istakla je Ostojić.

Osvrćući se na finansijsku podršku Evropske unije, kazala je da je posebno važan instrument za Ministarstvo unutrašnjih poslova – sektorska budžetska podrška, koji je prvi put i primijenjen u našoj državi za potrebe ovog resora kroz program IPA 2015.

- Ovim mehanizmom opredijeljeno je 20 miliona eura, kojima se podržava implementacija Strategije za integrisano upravljanje granicom od 2014. do kraja ove godine. Nakon uplaćene fiksne tranše od osam miliona eura krajem 2016. godine, prošle sedmice je, nakon uspješne evaluacije rezultata koje smo postigli lani, uplaćena i prva varijabilna tranša u stoprocentnom iznosu od dodatnih osam miliona eura. Druga varijabilna tranša, od maksimalno četiri miliona eura, biće realizovana nakon ponovnih procjena rezultata tokom ove godine – objasnila je Ostojić.

Ovaj vid podrške, prema riječima naše sagovornice, značajno je unaprijedio kapacitete Ministarstva unutrašnjih poslova – prije svega Sektora granične policije.

- Sektorska budžetska podrška predstavlja i važan doprinos sveukupnoj slici u poglavlju 24, imajući u vidu značaj uloge koju ima granična policija, kako u upravljanju migracijama kroz granične provjere i nadzor državne granice, tako i u identifikaciji i borbi protiv prekograničnog kriminala – ocijenila je Ostojić.

Pored toga, ova podrška doprinijeće i modernizaciji graničnih prelaza, što, kako je naglasila, s bezbjednosnog aspekta predstavlja i jedan od najambicioznijih ciljeva Ministarstva unutrašnjih poslova u svjetlu usvajanja najviših šengenskih standarda zacrtani kroz Šengenski akcioni plan.

- Tješnja saradnja sa evropskim agencijama u svim oblastima značajna je za dalje unapređenje stanja na polju vladavine prava ostaje naš prioritet i u narednom periodu – poručila je Ostojić.

Najavila je i potpisivanje sporazuma sa Evropskom agencijom za graničnu i obalsku stražu (Frontex) kojim će, kako je kazala, obezbijediti dodatnu pomoć u oblasti upravljanja granicom i eventualnim kriznim situacijama koje se odnose na pojačani priliv migranata.

- Ovaj sporazum omogućiće i da naši granični policijski službenici dobiju odgovarajuću ekspertsku podršku i dodatne obuke – zaključila je Ostojić.

Izvor: POBJEDA

 

nazad na vrh