Menu
legendica
A+ A A-

Braun: SAD žele da vide Crnu Goru kao članicu EU i NATO

  • Objavljeno u Press info

Sjedinjene Američke Države (SAD) prepoznaju potencijal Crne Gore i žele da je vide kao članicu NATO-a i Evropske unije, kazala je odlazeća ambasadorka SAD, Su kej Braun.

Ona je danas, na sastanku sa premijerom Milom Đukanovićem, izrazila uvjerenje da će Crna Gora ove godine biti u prilici da pokaže spremnost za članstvo u Alijansi i dobije poziv za ulazak u NATO.

"Prepoznajemo potencijal Crne Gore i želimo da vidimo Crnu Goru kao članicu NATO i EU", poručila je Braun i naglasila da je Crna Gora uprkos izazovima pokazala visoku posvećenost i viziju koja vodi ka punopravnom članstvu u NATO.

Prema njenim rijelima, cijeneći rezultate u reformskim procesima, uključujući i one u oblasti bezbjednosti i vladavine prava, SAD će partnerski odgovorno ohrabriti i pomoći Crnu Goru u ostvarivanju njenih strateških ciljeva.

Braun je poručila da će SAD nastaviti da pružaju snažnu podršku Crnoj Gori, prijateljskoj državi, kako na bilateralnom, tako i na planu integrativnih procesa.

Kako je saopšteno iz Vlade, ona je visoko ocijenila konstruktivnu ulogu Crne Gori i njen doprinos sigurnosti u regionu Zapadnog Balkana.

Braun je posebno zahvalila predsjedniku Vlade na liderstvu, viziji i angažovanju u vođenju države.

"Sagovornici su ponovili zadovoljstvo ukupnim bilateralnim odnosima, uz očekivanje da će partnerstvo dvije države biti osnaženo i kroz saradnju na projektima ekonomskog razvoja Crne Gore", kaže se u saopštenju.

Tokom razgovora je ocijenjeno da Crna Gora i Sjedinjene Američke Države imaju tradicionalno prijateljske i partnerske odnose, zasnovane na uzajamnom povjerenju i saradnji.

Đukanović je zahvalio ambasadorki SAD na dosadašnjem radu, ličnom doprinosu i podršci unapređenju odnosa dvije države tokom njenog diplomatskog mandata u Crnoj Gori.

"Visoko ocijenivši ukupne odnose Crne Gore i SAD, premijer Đukanović je istakao da je podrška SAD-a bila presudno važna u vremenima kada je Crna Gora čuvala mir i multietnički sklad, kao i danas u procesu evropskih i evro-atlantskih integracija, te demokratskog i ekonomskog razvoja naše države", kaže se u saopštenju.

Premijer je istakao da je Crna Gora takvu podršku zavrijedila odgovornim vođenjem politike, posvećenošću reformskim procesima i promocijom demokratskih vrijednosti u regionu.

Ističući uspješnost politike integracije u evroatlantske strukture, Đukanović je ponovio odlučnost Vlade da međunarodnim partnerima ponudi dovoljno argumenata za upućivanje poziva za članstvo u NATO do kraja ove godine.

"Napori Vlade u narednom periodu biće prevashodno usmjereni na dalje unapređenje vladavine prava i održavanje dobrog tempa ekonomskog razvoja", naglasio je premijer", zaključio je on.

Jačaće međunarodni imidž Crne Gore

Braun je danas tokom razgovora sa potpredsjednikon Vlade i ministrom pravde Duškom Markovićem, ponovila da će SAD nastaviti da podržavaju Crnu Goru na putu ka NATO-u i Evropskoj uniji ali i na jačanju njenog imidža kao važnog činioca u borbi protiv globalnih izazova.

Untitled

Marković je informisao o prioritetnim aktivnostima Vlade Crne Gore za ovu godinu, posebno se osvrnuvši na proces zaokruživanja reformi u cilju dobijanja poziva za članstvo u NATO do kraja ove godine.

"SAD će, u duhu prijateljstva i partnerstva, nastaviti da podržavaju Crnu Goru na putu dobijanja članstva u NATO i EU, ali i na jačanju njenog međunarodnog imidža kao važnog činioca u borbi protiv savremenih globalnih izazova", kazala je Braun, saopšteno je iz Ministarstva.

Ona je, komentarišući svoje aktivnosti za vrijeme trajanja mandata u Crnoj Gori, zahvalila na intenzivnoj saradnji Markoviću i Ministarstvu pravde.

"I istakla da je upravo takva saradnja doprinijela da zajednički rad na jačanju vladavine prava na nivou zakona, jačanja institucija ali i na operativnom nivou bude krunisan vidljivim rezultatima od kojih direktnu korist imaju sami građani", kaže se u saopštenju Ministarstva.

Vidljivi rezultati Crne Gore kao regionalnog lidera

Braun je razgovarala i sa potpredsjednikom Vlade i ministrom vanjskih poslova i evropskih integracija Igorom Lukšićem.

a001

"SAD snažno podržavaju Crnu Goru u procesu sprovođenja reformi u različitim oblastima i njenom kontinuranom napredovanju u procesu evroatlantske i evropske integracije" kazala je Braun.

Ona je istakla da Crna Gora i u budućnosti može da računa na pomoć SAD u što kvalitetnijem ispunjavanju kriterijuma za dalji napredak u integracionim procesima.

Braun je kazala da su rezultati Crne Gore kao regionalnog lidera na putu ka NATO i EU vidljivi i izrazila nadu da će, zahvaljujući kontinuiranom i posvećenom radu, u narednom periodu ostvareni napredak biti još vidljiviji", saopšteno je iz Ministarstva.

Lukšić je zahvalio ambasadorki na podršci reformama crnogorskog društva ali i njenom ličnom doprinosu da bilateralna i saradnja u pogledu integracionih procesa bude dodatno ojačana.

Istakao je da fokus u radu crnogorske Vlade ostaje u oblasti NATO i EU integracija i u tom kontekstu daljem pospješivanju ekonomskog razvoja i jačanja stabilnosti i sigurnosti, izrazivši uvjerenje da napredak Crne Gore u ovim oblastima podstiče razvoj i jača stabilnost cijelog regiona.

"Članstvo Crne Gore u NATO najsigurniji je način obezbjeđivanja stabilnosti zemlje, čime se dodatno jačaju i uslovi za dalji ekonomski napredak" kazao je Lukšić.

Opširnije...

Pejović: Bez dobre saobraćajne povezanosti ne može se računati na pravilan ekonomski razvoj

  • Objavljeno u Press info

Crna Gora bez dobre saobraćajne povezanosti ne može računati na pravilan ekonomski razvoj, čemu bi trebalo da doprinese usklađivanje sa evropskim zakonodavstvom, ocijenio je glavni pregovarač i državni sekretar za evropske integracije, Aleksandar Andrija Pejović.

Prema njegovim riječima, pregovaračko poglavlje o saobraćajnoj politici višestruko je značajno, jer bi trebalo da doprinese boljem povezivanju Crne Gore sa ostatkom svijeta, ali i onome što je nova vizija Evrope, a to je plan predsjednika Evropske komisije, Žana Kloda Junkera.

"Taj plan treba da donese više investicija u infrastrukturu i omogući zemljama kandidatima za ulazak u EU mjesto u toj viziji", rekao je Pejović na javnoj debati o pregovaračkom poglavlju 14.

On je naveo da će u narednom periodu biti utvrđeni i načini za bolje korišćenje sredstava koja su na raspolaganju za zapadnobalkanski investicioni okvir, iz IPA-a programa, kroz Junkerov plan i Mehanizam za povezivanje Evrope.

Pejović je saopštio da je pregovaračko poglavlje o saobraćajnoj politici platforma kojom su objedinjeni pravni propisi čijim se sprovođenjem obezbjeđuje slobodan protok ljudi, robe, usluga i kapitala.

Cilj saobraćajne politike EU je bolje funkcionisanje njenog unutrašnjeg tržišta kroz obezbjeđivanje sigurnosti, djelotvornosti, dostupnosti i kvaliteta transportnih usluga, zaštitu interesa njihovih korisnika, ali i životne sredine.

"Dobra infrastrukturna povezanost je osnov za pokretljiviju i mobilniju EU i ono čemu i Crna Gora teži, a to je brži, jeftiniji i efikasniji prevoz putnika i robe", kazao je Pejović.

On je naveo da se pregovaračko poglavlje 14. zasniva na osnovama Lisabonskog ugovora i da je podijeljeno na 800 akata, koje Crna Gora treba da uvede u zakonodavni sistem u narednom periodu.

"Predali smo pregovaračku poziciju i pripremili se za pregovore. Sada čekamo da Evropska komisija (EK) pripremi svoju poziciju i predstavi je Savjetu Evrope i državama članicama, nakon čega ćemo biti pozvani na konferenciju i otvoriti poglavlje", rekao je Pejović.

On je dodao da samo EK zna kada će pregovaračko poglavlje o saobraćajnoj politici biti otvoreno, ali bi to moglo biti u drugoj polovini godine.

Pejović je podsjetio da je EK konstatovala da je Crna Gora dstigla zadovoljavajući stepen usklađenosti sa pravnom tekovinom, kao i da je napredak konstatovan i u Izvještaju o napretku iz prošle godine. Ostvareni su dobri rezulatati u zakonodavnom dijelu, dok je dodatan rad neophodan na segmentu pravne tekovine koja se odnosi na bezbjednost saobraćaja.

Crnu Goru, prema njegovim riječima, u narednom periodu čeka donošenje novih zakona i izmjena i dopuna postojećih u oblasti drumskog saobraćaja i putne infrastrukture, unutrašnjih plovnih puteva, željezničkog i pomorskog saobraćaja.

Živković: Obezbijediti dalje usvajanje i primjenu zakona u oblasti saobraćaja

Pregovarač za poglavlje 14 i predstavnik Ministarstva saobraćaja, Angelina Živković, kazala je da je Crna Gora postigla visok stepen usklađenosti sa evropskim zakonodavstvom u oblasti saobraćaja, ali je neophodan dalji napredak.

8

"Crna Gora treba da obezbijedi dalje usvajanje i primjenu zakona u oblasti saobraćaja", navela je Živković i dodala da je cilj efikasan, bezbjedan i komforan saobraćaj.

Viting: Važna je liberalizacija saobraćajnih usluga

Ambasador Velike Britanije u Crnoj Gori, Ian Viting, saopštio je da je ta zemlja pobornik liberalizacije jedinstvenog tržišta kroz uklanjanje administrativnih barijera i deregulaciju, što doprinosi boljoj evropskoj konkurentnosti na globalnom nivou.

6

"Važan dio tih napora je liberalizacija usluga u saobraćaju. Zahvaljujući tim inicijativama, došlo je do stvaranja jedinstvenog avio tržišta 1992. godine", podsjetio je Viting.

On je naveo da je EK procijenila da je liberalizacija samo oblasti aviosaobraćaja doprinijela padu cijene prosječne karte od 40 odsto u odnosu na period prije formiranja jedinstvenog tržišta.

"Putnici izloženi kašnjenjima sada uživaju zaštitu na nivou EU", kazao je Viting.

On je dodao da intrepretacija zakona i standarda nije ista usvim državama članicama, što potencijano može voditi nelojalnoj konkurenciji i neravnoteži tržišta.

"Tu je uloga EK značajna, kroz obezbjeđenje pune harmonizacije sa standardima EU u svim zemljama članicama", naveo je Viting.

Vujačić: Kada će osobama s invaliditetom biti omogućeno korišćenje prevoznih sredstava?

Predstavnik Udruženja mladih s hendikepom, Marina Vujačić, pitala je kada će osobama s invaliditetom biti omogućeno korišćenje prevoznih sredstava u Crnoj Gori i podsjetila da su u autobusima predviđena sjedišta za njih, ali ne i način na koji bi ušli u to prevozno sredstvo.

Pejović je kazao da će Crna Gora u narednom periodu morati da poveća standarde kada je u pitanju dostupnost prevoznih sredstava osobama s invaliditetom.

Izvor: MINA business

Opširnije...

Info dan o EU programima Kreativna Evropa i Evropa za građane

  • Objavljeno u Press info

Danas je u Pres sali Crnogorskog narodnog pozorišta u Podgorici održan info dan "EU programi Kreativna Evropa i Evropa za građane 2014-2020 - pregled otvorenih konkursa", u organizaciji Ministarstva kulture i Deska za Kreativnu Evropu Crne Gore.

U prvom dijelu Info dana predstavljen je kalendar poziva za dostavljanje projekata u 2015. godini, koji se odnosi na konkurse u okviru potprograma Kultura i MEDIA Kreativne Evrope.U odnosu na potprogram Kultura, predstavljeni su konkursi za podršku projekata književnog prevodilaštva, kroz koji se pruža podrška izdavačkim kućama u procesu prevođenja, objavljivanja i promocije visokokvalitetne evropske književnosti kao i drugi trenutno otvoreni konkurs – Podrška evropskim platformama", navodi se u saopštenju Ministarstva kulture.

Kada je riječ o potprogramu MEDIA, koji je odnedavno dostupan i crnogorskom audiovizuelnom sektoru, prisutni su upoznati sa modalitetima učešća u ovom potprogramu koji se odnose na trenutno dostupne konkurse: Podrška razvoju publike, Podrška za distribuciju nenacionalnih evropskih filmova - program automatske podrške, Podrška razvoju pojedinačnih projekata, Televizijsko programiranje evropskih AV djela i Podrška transnacionalnoj distribuciji EU filmova – selektivna šema.

Pored pregleda konkursnih uslova i smjernica, prisutni su upoznati sa osnovnom i pratećom prijavnom dokumentacijom, kao i primjerima podržanih projekata u okviru prošlogodišnjih poziva.

"U drugom dijelu Info dana bilo je riječi o mogućnostima sufinansiranja projekata u okviru nove generacije programa Evropa za građane, tj. na tematskim konkursima: Evropsko sjećanje, Mreže gradova, Bratimljenje gradova i Projekti civilnog društva", dodaje se u saopštenju.

Na Info danu učestvovalo je oko 80 predstavnika crnogorskih institucija kulture, lokalnih samouprava i civilnog sektora.

Programi Kreativna Evropa i Evropa za građane biće predstvaljeni i u Nikšiću, 13. februara 2015. u okviru Programa podrške razvoju kulture u Nikšiću.

Januarski Info dan bio je prvi u nizu prezentacija i edukativnih radionica koje će Ministarstvo kulture organizovati tokom 2015. u brojnim crnogorskim opštinama sa ciljem promovisanja EU fondova i programa u oblasti kulture, aktivnog građanstva, međukulturnog dijaloga i audiovizuelnih djelatnosti.

Opširnije...

Auer: Pozitivne reforme i brz napredak Crne Gore u pregovaračkom procesu

Državni sekretar za politička pitanja ambasador Vladimir Radulović sastao se danas sa Eduardom Auerom, šefom Divizije za Zapadni Balkan u Evropskoj službi za spoljne poslove i njegovim saradnicima. Sastanku je prisustvovao i šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Mitija Drobnič.

"Auer je izrazio zadovoljstvo prvom posjetom Crnoj Gori, ocijenivši pozitivno reforme koje sprovodi i brz napredak u pregovaračkom procesu. Istakao je da je, do sada, Podgorica bila primjer mudre, racionalne i odmjerene politike u regionu i da je kao takva prepoznata među evropskim partnerima. Posebno je naglasio dosljednost, principijelnost i odgovornost Crne Gore kad je u pitanju usklađivanje spoljne, bezbjednosne i odbrambene politike sa EU, čak i u tako zahtjevnim i delikatnim pitanjima kakvo je pitanje odnosa sa Rusijom, sa kojom Crna Gora ima tradicionalno dobre odnose. Naglasio je da iznenada pokrenuto "pitanje Sutorine" neće uticati na napredak u evropskim integracijama, s obzirom, da je, i ovog puta, pozicija Crne Gore konstruktivna, usmjerena na rješavanje problema, uz odmjerenu reakciju najviših zvaničnika i javnog mnjenja. Takođe, izrazio je očekivanje da će se uskoro, uz saglasnost dvije strane, i pitanje Prevlake, razriješiti na način kako to civilizovane države rješavaju kroz bilateralni dogovor ili pred Međunarodnim sudom pravde", saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija (MVPEI)

Ambasador Radulović je zahvalio na posjeti, ocijenivši da odlični odnosi sa svim susjedima u regionu već duže "svojevrstan brend Crne Gore", istakavši da ona, uprkos svojoj veličini, ne kao pretenciozni lider, već snagom dobrog primjera, pokušava uticati na svoje susjede da kroz reforme i saradnju ubrzaju svoje kretanje ka EU.

"On je naglasio da Crna Gora vrlo predano radi na ispunjavanju kriterijuma iz evropske agende, da smo do sada otvorili 16 poglavlja, od čega privremeno zatvorili dva, i da očekujemo i da se u predstojećem periodu taj trend nastavi. On je posebno naglasio da očekujemo da se tokom 2015. godine realizuje, u ovom trenutku, najznačajniji cilj spoljne politike Crne Gore – poziv u NATO. Izrazio je očekivanje da bi nesporazumi, koji se s vremena na vrijeme pojave u regionu, a takvo je i "pitanje Sutorine", mogli da nestanu sa političkog radara isto tako naglo kao što su i se naglo, neočekivano i bez razloga pojavili, pogotovo imajući u vidu da sa BiH imamo odlične i sadržajna odnose. Takođe, on je izrazio uvjerenje da će zajedničkom platformom crnogorske i hrvatske strane, pitanje Prevlake, nakon upućivanja na arbitražu, biti riješeno na civilizovan način", dodaje se u saopštenju MVPEI.

Opširnije...

Crna Gora u programu MEDIA Kreativne Evrope

  • Objavljeno u Press info

Crna Gora postala je nova članica potprograma MEDIA, koji je namijenjen pružanju finansijske podrške razvoju, distribuciji i promociji evropskih filmova, kao i audiovizuelnoj industriji. Crna Gora je, kako je saopšteno iz Ministarstva kulture, postala nova članica tog potprograma na osnovu Sporazuma Evropske unije i Crne Gore o učešću u programu Kreativna Evropa.

"Potprogramom MEDIA podržavaju se djela sa evropskom dimenzijom; njeguju nove tehnologije, omogućava evropskim filmovima i audiovizuelnim djelima (igrani filmovi, tv drame, dokumentarci i novi mediji) pronalaženje novih tržišta izvan nacionalnih i evropskih granica, a takođe finansiraju obuke profesionalaca i šeme razvoja filma", saopšteno je iz Ministarstva.

Kako se navodi, za promociju i popularisanje programa u Crnoj Gori biće zadužen Desk za Kreativnu Evropu, koji je formiran pri Ministarstvu kulture.

Pregled aktuelnih konkursa, sa pratećim materijalima (tekst konkursa, propozicije, vodiči za prijavljivanje i popunjavanje aplikacija), dostupan je na sajtu Evropske komisije, putem linka http://eacea.ec.europa.eu/creative-europe/actions/media_en.

"Prije ispunjavanja prijave, podnosioci su dužni da se registruju na Portalu za obrazovanje, audiovizuelne djelatnosti, kulturu, građanstvo i volonterstvo Evropske komisije, kako bi se dobio tzv. identifikacioni kod, koji će biti zatražen prilikom apliciranja http://ec.europa.eu/education/participants/portal/desktop/en/home.html", pojašnjeno je iz Ministarstva.

Kako su kazali, aplikacije na engleskom jeziku podnose se direktno Evropskoj komisiji do roka koji je naznačen u tekstu konkursa.

„Producenti su u obavezi da kopiju prijava dostavljaju i Ministarstvu kulture na e-mail: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.", kaže se u saopštenju.

Izvor: MINA

"Potprogramom MEDIA podržavaju se djela sa evropskom dimenzijom; njeguju nove tehnologije, omogućava evropskim filmovima i audiovizuelnim djelima (igrani filmovi, tv drame, dokumentarci i novi mediji) pronalaženje novih tržišta izvan nacionalnih i evropskih granica, a takođe finansiraju obuke profesionalaca i šeme razvoja filma“, saopšteno je iz Ministarstva.

Kako se navodi, za promociju i popularisanje programa u Crnoj Gori biće zadužen Desk za Kreativnu Evropu, koji je formiran pri Ministarstvu kulture.

Pregled aktuelnih konkursa, sa pratećim materijalima (tekst konkursa, propozicije, vodiči za prijavljivanje i popunjavanje aplikacija), dostupan je na sajtu Evropske komisije, putem linka http://eacea.ec.europa.eu/creative-europe/actions/media_en.

„Prije ispunjavanja prijave, podnosioci su dužni da se registruju na Portalu za obrazovanje, audiovizuelne djelatnosti, kulturu, građanstvo i volonterstvo Evropske komisije, kako bi se dobio tzv. identifikacioni kod, koji će biti zatražen prilikom apliciranja http://ec.europa.eu/education/participants/portal/desktop/en/home.html“, pojašnjeno je iz Ministarstva.

Kako su kazali, aplikacije na engleskom jeziku podnose se direktno Evropskoj komisiji do roka koji je naznačen u tekstu konkursa.

„Producenti su u obavezi da kopiju prijava dostavljaju i Ministarstvu kulture na e-mail: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.“, kaže se u saopštenju.

Opširnije...

Stava: Postignut veliki napredak u prilagođavanju crnogorskog pravosuđa evropskim standardima

  • Objavljeno u Press info

Crna Gora postigla je veliki napredak u reformi i prilagođavanju pravosuđa evropskim standardima i pravnoj tekovini.

Iako je put do potpune harmonizacije dvaju pravosuđa dug, predsjednik Komisije za efikasnost pravosuđa Savjeta Evrope (CEPEJ) Georg Stava (Stawa), ubijeđen je da su svi koji su u Crnoj Gori uključeni u taj proces svjesni u kojem se pravcu razvija ta priča ka Evropskoj uniji.

Stava, koji je u januaru preuzeo predsjednikovanje Komisijom, za Pobjedu govori i o planovima CEPEJ-a za ovu godinu i potrebi da se efikasnost pravosuđa unapređuje i dalje.

POBJEDA: Koliko je Crna Gora napredovala u prilagođavanju pravnog sistema evropskim standardima? Koji su Vaši ključni komentari na crnogorski pravosudni sistem?

STAVA: Posljednjih godina bio sam u prilici da sarađujem sa kolegama iz Crne Gore vezano za pravosudne reforme. Moj utisak je da je svako ko je uključen u ovaj proces svjestan u kojem se pravcu razvija ova priča: ka Evropskoj uniji. Prilagođavanje crnogorskog pravosuđa počelo je sticanjem kandidatskog statusa, a institucije i kolege iz Crne Gore prisutne su na evropskom nivou. Veliki napredak je već postignut, ali dug je put pred vama. Međutim, tako je bilo i kada su se druge države pridruživale EU. CEPEJ i njegovi eksperti su spremni da ponude saradnju tamo gdje je ona moguća.

POBJEDA: Na šta ćete se fokusirati u prvoj godini predsjedničkog mandata?

STAVA: Aktivnosti u prvoj godini uvijek se odnose na planiranje i koordinaciju aktivnosti glavnih radnih grupa. Kako su svi eksperti CEPEJ-a stalno zaposleni u nacionalnim pravosuđima, biće veoma važno fokusiranje na najefikasnije korišćenje njihovog vremena i angažmana.

POBJEDA: Koji su planovi CEPEJ-a za ovu godinu?

STAVA: Kada je prije više od deceniju CEPEJ počeo sa radom, kako bi unaprijedio efikasnost pravosuđa, imali smo na umu evaluacione izvještaje, kao i sredstva za razvoj i metode kako bi se indentifikovale praznine i potrebe pravosuđa. Ali, učenje od prošlosti ne daje odgovore za budućnost. Zato bih volio da se naše razumijevanje, modeli i metode razvijaju i dalje, omogućavajući predsjednicima sudova, zainteresovanim stranama i menadžerima rano razumijevanje šta se dešava, prije nego naši sistemi zakažu. Pravovremenost će uvijek biti stalni zahtjev kako bi se ispunile obaveze iz člana 6 Evropske povelje o ljudskim pravima i rastuće porebe društva. Nove tehnike i inovativna rješenja su tu da omoguće dodat na poboljšanja, ali je neophodna i naša ekspertiza kako bi dala odgovarajući vremenski okvir, nadgledanje i ograničenja kako bi se pravda adekvatno primijenila.

POBJEDA: Kako onda uvezati znanje i tehnološke inovacije?

STAVA: Svi ovi kvatitativni pristupi koje sam pomenuo trebalo bi da budu balansirani kvalitetom pravosuđa. Zato bi trebalo imati na umu da svako smanjenje sredstava može uticati na kvalitet. Stalni razvoj kriterijuma kvaliteta, mjera, alata, pa i indikatora do određenog nivoa, su prioriteti kako bi se naglasili efekti politika i postavili limiti sudijske nezavisnosti. U toku prethodnih predsjednikovanja i zahvaljujući izuzetnoj posvećenosti svih članova i eksperata, rad i znanje CEPEJ-a su se proširili unutar pravosudne zajednice, među političarima i institucijama, koji su zainteresovani da sarađuju i razmjenjuju ideje sa nama. Od nas se traži da sarađujemo na projektima kako bi se unaprijedilo pravosuđe u scenariju u kojem su svi uključeni dobitnici.Trebalo bi da nastavimo u ovom duhu i razvijamo CEPEJ u onome u čemu je bio najbolji i za šta se zalagao: prijateljsko i dinamično tržište najboljih praksi pravosudnih profesionalaca kojima je jedno zajedničko: unapređenje kvaliteta i efikasnosti našeg pravosuđa kako bi ojačalo povjerenje onih koji koriste usluge sudova. Kada smo počeli da dijelimo probleme, trebali bi da nastavimo da dijelimo i rješenja.

POBJEDA: Kada će CEPEJ pripremiti novi evaluacioni izvještaj pravosudnih sistema?

STAVA: Pratimo dvogodišnje cikluse. Posljednji izvještaj objavljen je prošle jeseni. Evaluaciona grupa će doraditi upitnik ovog proljeća, a potom je planirano prikupljanje podataka od svih država članica za 2014. Nakon nekoliko provjera dostavljenih podataka, planiramo da objavimo novi izvještaj naredne godine.

Izvor: Pobjeda

Opširnije...

Rezultati konkursa za izbor pjesme procesa evropske integracije ME4EU, EU4ME

  • Objavljeno u Press IPA

U skladu sa konkursom za izbor pjesme procesa evropske integracije ME4EU, EU4ME (Ja za Evropu, Evropa za mene), koji je raspisan 25. novembra 2014. godine u okviru projekta "Informisanje javnosti o procesu pristupanja EU i podršci IPA u Crnoj Gori" koji implementira Britanski savjet u korist Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija (MVPEI) uz ko-finansiranje Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Britanske ambasade Podgorica i MVPEI, objavljujemo rezultate konkursa.

Na konkurs je ukupno prijavljeno 9 prijedloga, od kojih su dva eliminisana zbog neispunjavanja uslova konkursa. Žiri u sastavu ambasador Aleksandar Andrija Pejović, glavni pregovarač Vlade za pregovore sa Evropskom unijom (predsjednik žirija), Vanja Madžgalj direktorka Britanskog savjeta u Crnoj Gori i profesor Žarko Mirković, kompozitor i direktor Muzičkog centra Crne Gore razmatrao je sedam kompozicija u demo verziji.

Pobjednička kompozicija po odluci žirija nosi naziv "Pokreni se" čiji je autor kompozicije Marko Đurović, autor teksta Zlatko Jovović i autor aranžmana Dejan Božović.

Izbor za pjesmu procesa evropske integracije realizuje se u skladu sa Strategijom informisanja javnosti o pristupanju Crne Gore EU 2014-2018.

Opširnije...

Takmičenje za najbolji video zapis: Šta ujedinjena Evropa znači za tebe?

  • Objavljeno u Press info

Generalni direktorat Evropske komisije za susjedsku politiku i pregovore o proširenju najavljuje takmičenje za najbolji video zapis pod nazivom "Šta ujedinjena Evropa znači za tebe?" za mlade uzrasta od 13 do 15 godina iz država članica Evropske unije, kao i iz država kandidata i potencijalnih kandidata iz jugoistočne Evrope.

Nacionalni žiriji će izabrati po jedan rad iz svake države.

Pobjednici će biti pozvani u Brisel gdje će imati mogućnost da obiđu grad i evropske institucije, ali i da se upoznaju sa drugim mladima iz raznih krajeva Evrope.

Prijave se mogu slati do 10. aprila 2015. godine putem linka http://ec.europa.eu/enlargement/news_corner/video_competition/index_en.htm

Opširnije...

Lukšić: Sutorina može da ugrozi, nažalost, samo evropski put BiH, a ne i Crne Gore

  • Objavljeno u Press info

Razgraničenje i utvrđivanje državne granice između Crne Gore i Bosne i Hercegovine (BIH) završeno je na pravno valjan i pravedan način, zaključio je skupštinski Odbor za međunarodne odnose i iseljenike.

Odbor je danas saslušao ministre vanjskih poslova i evropskih integracija i unutrašnjih poslova, Igora Lukšića i Raška Konjevića, povodom novonastalog spora sa BiH oko granice na području Sutorine. Inicijativu za saslušanje podnio je lider Pozitivne Crne Gore Darko Pajović.

Odbor u zaključcima, koje je podržala većina članova tog tijela, navodi da su dvije države priznale jedna drugu i da tada nijedna od strana nije „istakla bilo kakvu rezervu".

„Odbor očekuje da će parlament BiH u daljem postupku imati u vidu dosadašnju proceduru u izradi Ugovora o državnoj granici i cijeniti usaglašenost dokumenata i njegovo potvrđivanje i ratifikaciju u dva parlamenta", navodi se u zaključcma.

O zaključcima Odbora nijesu se izjašnjavali poslanici opoziije, Goran Danilović i Milan Knežević, jer nijesu bili saglasni sa odlukom da Odbor o tom pitanju danas donosi zaključke.

Lukšić je kazao poslanicima Odbora da pokretanje pitanja oko Sutorine neće ugroziti evroatlantski put Crne Gore, kao i da je ono, kako je naveo, politički iskonstruisano.

„Naša pozicija je od samog početka jasna i ne vidim apsolutno razlog da se bilo šta tu mijenja", rekao je on, dodajući da to prozilazi iz činjenice da Crna Gora vodi principijelnu spoljnu politiku čiji je jedan od prioriteta regionalna i dobrosusjedska saradnja.

Takva politika države je, kako je naveo, u skladu i sa proklamovanim ciljevima Crne Gore koji se tiču evropskih i evroatlantskih integracija.

Nije bilo zakulisnog dogovora

Lukšić je odbacio tvrdnje posalnika opozicije da je pokretanje pitanja oko Sutorine posljedica „dogovora krugova iz Crne Gore i BiH" ili potrebe da se skrene pažnja s pitanja razgraničenja u Prevlaci.

„Želim da odbacim bilo koju vrstu špekulacije da tu postoji bilo kakav zakulisni dogovor bilo koga, ili da otovrimo ovo pitanje da bi zatvorili ono i tako dalje. Dakle, apsolutno to odbacujem", poručio je on.

Utvrđivanje državnih granica za Vladu Crne Gore je, kako je objasnio Lukšić, visoko pozicionirani cilj.

On je kazao da situacija nije ista kada je razgraničenje sa Hrvatskom u Prevlaci u odnosu na razgraničenje u području Sutorine.

„Pitanje Sutorine je politički iskonstruisano, to je jedan politički višak koji treba što prije otkloniti, jer su na osnovu višegodišnjih pregovora koje su vodili ekspertski timovi parafirani sporazumi koje su prihvatili Vlada Crne Gore i Vijeće ministara BiH", objasnio je Lukšić.

On je kazao da su Crna Gora i BiH potpisivanjem tog sporazuma trebalo da budu primjer za cijeli region.

„Naše očekivanje, naše uvjerenje je da će unutrašnje pravne procedure u BiH biti dovedene do kraja uskoro", rekao je Lukšić.

On, kako je naveo, očekuje da će pravne činejnice i rezultati pregovora nadvladati usku politiku, kao i da će obije države potpisivanjem, kasnije i ratifikovanjem, Ugovora o granici pokazati "snažnu posvećenost saradnji i dobrosusjedskim odnosima".

Konjević: Očekujem da će ovaj problem biti završen u duhu dobrosusjedskih odnosa

Konjević je podsjetio na proces pregovora oko granice, kao i ono što je Ministarstvo unutrašnjih poslova uradilo kada je u pitanju razgraničenje.

On je podsjetio da su pregovori oko granice između dvije države završeni i da su Vijeće ministara BiH i Vlada Crne Gore prihvatili odredbe o granicama između dvije države.

Kako je rekao, potpisivanjem Ugovora bila bi poslata „pozitivna poruka za države regiona i evropske partnere da države Zapadnog Balkana mogu samostalno rješavati otvorena pitanja".

Razgraničenje između Crne Gore i BiH je, kako je ponovio, završeno. „I očekujemo da se Ugovor o razgraničenju potpiše nakon internih procedura u BiH".

„Tokom vođenja pregovora oko granice između dvije države od 2008. godine nikada nije otvarano pitanje Sutorine", kazao je Konjević.

On je rekao da vjeruje da će, bez obzira na pokrenutu inicijativu, procedura oko ratifikacije Ugovora i ostala dokumenta koja prate tu proceduru biti „relativno brzo završena", kao i da će je prihvatiti obje države.

Konjević je objasnio da očekuje da će to biti završeno u duhu dobrosusjedskih odnosa i poštovanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta dvije države, kao i unapređenja bilateralnih odnosa.

„To potpisivanje će dati dalji doprinos regionalnoj saradnji a sve u duhu zajedničkog opredjeljenja i zajedničkoj evropskoj perspektivi", rekao je Konjević.

On je kazao da je pitanje razgraničenja veoma značajno za Crnu Goru na putu integracija, objašnjavajući da mu je zbog toga posvećena posebna pažnja.

Lider Pozitivne Crne Gore Darko Pajović kazao je da i on očekuje da će se pitanje riješiti u korist Crne Gore, pitajući da li postoji mogućnost da se to ipak ne desi tako.

„Šta ako se vaša, a i očekivanja cijele crnogorske javnosti, ne ispune? Da li je očekivana tužba, da li idemo na arbitražu i koliko je Crna Gora uopšte spremna za takav scenario", upitao je Pajović.

On je pitao i da li spor sa BiH može uticati na evroatlantski put Crne Gore, na šta je Lukšić odgovorio negativno.

Lukšić je, odgovarajući na pitanja Pajovića, kazao da ne vidi razlog da se pitanje koje je već riješeno ponovo prespituje."Nema razloga da Crna Gora prihvati da se ovo pitanje otvara u međunarodnim organima".

On je kazao da otvaranje pitanja Sutorine može da posluži samo unutrašnjim političkim potrebama u BiH.

„Sve i da se to desi nema rizika da bi stvar naših granica mogla da se iskomplikuje", rekao je on, objašnjavajući da su sve pravne činjenice, kako je naveo, na strani Crne Gore.

Pozicija Crne Gore je superiorna

Prema riječima Lukšića, pozicija Crne Gore je superiorna i to ne samo zbog pravnih činjenica u slučaju Sutorine. „Može da ugrozi, nažalost, samo evropski put BiH, a ne i Crne Gore".

On je ukazao i na činjenicu da se stavovi pojedinaca ili pojedinih grupa ne mogu posmatrati kao državni stavovi.

Poslanik Demokratskog fronta Goran Danilović kazao je da je pokretanje pitanja oko Sutorine ispolitizovano.

„Slažem se, vjerovali ili ne, da je ovo politički iskonstruisano pitanje, ali sam htio da vas pitam šta mislite, ko je je to uradio", poručio je Danilović.

Prema njegovim riječima, pokretanje tog pitanja rezultat je, ne samo unutrašnjih kretanja u BiH, već i dogovorom na realciji Podgorica – Sarajevo.„Mislim da je ova afera dogovorena između krugova u Crnoj Gori i BiH".

Danilović je ocijenio da je ta pokrenuta kako bi se skrenula pažnja sa problema u razgraničenju sa Hrvatskom u Prevlaci.

Poslanik Bošnjačke stranke Suljo Mustafić ocijenio je da su pokretanjem pitanja razgranienja u Sutorini okrnjeni dobri odnosi dvije države.

On je, podsjećajući na prošlost regiona i devedesete, kazao da na Balkanu ne bi trebalo pokretati pitanja granica već bi se, kako je naveo, trebalo baviti pitanjem povezivanja dvije države kroz izgradnju bolje infrastrukture.

Mustafić, kako je naveo, vjeruje da će se pitanje Sutorine zatvoriti veoma brzo i da će „predstava oko ambasadora" biti završena sa obije strane.

Poslanik Pokreta za promjene Koča Pavlović kazao je da je saglasan da je pitanje Sutorine ispolitizovano, dodajući da je ono izmišljeno kako bi bilo upotrijebljeno „na unutrašnjoj sceni dvije države".

„Ovo je jedna predstava kabaretskog tipa kojim se želi demonstrirati tobožni patriotizam režimskih ministara i njihova briga za državu, dakle predstava koja se odvija u režiji Demokratske partije socijalista (DPS) i Socijaldemokratske partije (SDP) i njihovih medija", rekao je Pavlović.

Poslanik Milan Knežević kazao je da se stalno pominju „floskule" o dobrosusjedskim odnosima, dok Crna Gora nema definisane granice.

„Trenutno Crna Gora ima više otvorenih graničnih sporova nego čovjek koji je pao iz aviona otvorenih preloma. Vaša politika je svačiji drugovi a ničiji prijatelji i to ste potvrdili i u ovom slučaju", poručio je Knežević.

Čitava priča oko Sutorine, kako smatra, napravljena je jer „smo mi izgubili Prevlaku".

„Kad izgubimo Prevlaku, reći ćete- dobro je, makar smo sačuvali Sutorinu", kazao je Knežević.

Posalnik DPS-a Mevludin Nuhodžić ocijenio je da su svi pravni argumenti, kada je u pitanju Sutorina, na strani Crne Gore.

Prema njegovim riječima, inicijativa može biti destruktivna za BiH i on vjeruje da Crna Gora neće biti adresa ni za jednu posljedicu te situacije.

Posalnik SDP-a Borislav Banović podsjetio je na istorijske i pravne činjenice oko Sutorine.

Prema njegovim riječima, uprkos svim činjenicama, pitanju Sutorine se mora pristupiti sa posebnom ozbiljnošću.

Opširnije...

Produžen konkurs za elektronske medije u Crnoj Gori za tri reportaže na temu pristupanja Crne Gore EU

  • Objavljeno u Press info

Kako u postavljenom roku nije pristigao minimalan broj prijava neophodan za zadovoljenje interne procedure za izbor najbolje tri reportaže na temu pristupanja Crne Gore EU, uključujući i programe podrške EU, odlučeno je da se:

Konkurs za elektronske medije u Crnoj Gori za tri reportaže na temu pristupanja Crne Gore EU, uključujući i programe podrške EU produži do ponedjeljka, 02. marta 2015. godine.

Shodno pravilima, predlozi koji su pristigli na vrijeme neće se razmatrati dok ne istekne i drugi rok za dostavljanje prijava. Ukoliko se u produženom roku ne dobiju novi konkursni predlozi, stručni žiri će razmatrati predloge koje su uredno dostavljeni.

Radove treba poslati na adresu: Britanski savjet, Ulcinjska 8, Gorica C, 81000 Podgorica.

Rok za dostavljanje projektne aplikacije je 2. mart 2015. godine do 16h.

Stručni žiri će izabrati najbolje reportaže kojim će za realizaciju biti dodijeljena novčana sredstva u iznosu od 3.000 € po reportaži.

Izbor najboljih konkursnih prijedloga biće objavljen najkasnije do 16. marta 2015. godine na internet stranici www.britishcouncil.me i www.mvpei.gov.me. Nagrađene reportaže treba da bude realizovane i emitovane u prvoj polovini 2015. godine i biće vlasništvo Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija Crne Gore. Mogućnost objava na drugim medijima (portali, lokalne TV) biće dodatno vrijednovana.
Za sve dodatne informacije kontak osoba je Ivan Vučinić, Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija, tel. 241-416; e-mail: ivan.vučinić@mfa.gov.me.

Više informacija o konkursu:

Konkurs ima za cilj da, u skladu sa komunikacionom strategijom, zainteresuje medije za izvještavanje o tzv. „životnim pričama iz EU", ali i specifičnim i stručnim temama iz različitih segmenata i faza procesa evropske integracije.

U skladu sa ciljevima postavljenim komunikacionom strategijom, a u cilju boljeg razumijevanja procesa pristupanja Crne Gore EU, reportaže treba da doprinesu da se nivo komunikacije prebaci sa opšteg na vrlo konkretne teme, te da se građanima približi svakodnevni život u EU, posebno naglašavajući pozitivne primjere (poljoprivrednici, ribari, mala i srednja preduzeća, osobe sa invaliditetom i druge ranjive grupe i dr. u Hrvatskoj, Sloveniji i drugim državama članicama EU).

British Council poziva elektronske medije koji su registrovani u Crnoj Gori da se prijave na konkurs i dostave opis reportaže koja bi kroz informisanje i edukaciju doprinijela boljem razumijevanju procesa evropske integracije kod građana. Reportažom treba obuhvatiti jednu ili više strateških ciljnih ciljnih javnosti prepoznatih komunikacionom strategijom http://www.mvpei.gov.me/biblioteka/strategije. Reportaža mora biti snimljena u jednoj od država članica EU, u punoj HD rezoluciji sa dužinom trajanja od 20-30 minuta i prevedena na gestovni jezik.

Dokumentacija treba da sadrži:

Naziv reportaže;
Naziv medija;
Opis reportaže;
Ciljeve projekta i usklađenost sa komunikacionom strategijom;
Ciljna grupa/e koja će biti tretirana reportažom;
Budžet projekta;
Ime i prezime i biografija (reference) novinara-autora reportaže.

Opširnije...