Menu
legendica
A+ A A-

Jasavić: Svi moraju učestvovati u procesu integracija

  • Objavljeno u Press info

Uspješan proces integracija zavisi od Evropske unije (EU), vlasti i opozicije u Crnoj Gori, pa zato svi subjekti moraju biti maksimalno posvećeni tom procesu, ocijenila je potpredsjednica Pozitivne Azra Jasavić.

Ona se, kako prenosi agencija Mina, danas sastala sa šefom Odsjeka za Zapadni Balkan u Evropskoj službi za spoljno djelovanje Eduardom Auerom.

Jasavić je kazala da uspješan proces evropskih integracija zavisi od EU, vlasti i opozicije u Crnoj Gori.

"Svi subjekti moraju biti maksimalno posvećeni procesu integracija zbog stabilnosti i bezbjednosti države Crne Gore i svih njenih građana", dodala je Jasavić.

Ona je rekla da se Pozitivna zalaže za istinsku reformu sektora bezbjednosti i uspostavljanje vladavine prava, koja je preduslov za pravnu sigurnost države i pristupanje EU i NATO.

Opširnije...

EBRD planira da u Crnu Goru uloži oko 100 miliona eura

  • Objavljeno u Press info

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), prema riječima njenih predstavnika, planira da ove godine u Crnu Goru investira oko 100 miliona eura, sa fokusom uglavnom na privatni sektor.

Šef EBRD kancelarije u Crnoj Gori, Giulio Moreno, rekao je da će u tom smislu imati veoma jaku kreditnu liniju.

„Imaćemo zajam 20 miliona eura, to će biti u javnom sektoru za jedan regionalni put. To je već finalizirano i biće veoma bitno, jer je to regionalni put blizu Kolašina", kazao je Moreno.

On je na konferenciji za novinare na kojoj je predstavljen Izvještaj o tranziciji za prošlu godinu, kao i godišnja analizu o napretku reformi i ekonomskih kretanja u Crnoj Gori, rekao da će EBRD ove godine nastaviti i sa podrškom sektoru energetike.

"Nadamo se da smo u finalnoj fazi sa odobrenjem i početkom implementacije postavljanja jedne vjetroelektrane na Krnovu blizu Nikšića i to će biti veoma bitan projekat vrijedan više od 120 miliona eura", rekao je Moreno.

EBRD će, prema njegovim riječima, finansirati i jedan mini hidro projekat.

"Što se tiče infrastrukture, uskoro ćemo poslati pismo Aerodromima Crne Gore da finansiramo nadogradnju i rekonstrukciju aerodroma Tivat koji je veoma bitna lokacija za razvoj turizma i treba da se rekonstruiše", naveo je Moreno.

On je dodao da u EBRD očekuju da će za dva mjeseca biti stvorene mogućnosti da se krene sa tenderom za izgradnju žičare od Lovćena prema Kotoru.

"To će biti javno privatno partnerstvo. Trebalo je crnogorskoj Vladi vremena da pripremi zakonodavstvo. EBRD je pružila tehničku pomoć za to i nadamo se da će u bliskoj budućnost tender za žičaru biti objavljen", saopštio je Moreno.

On je rekao i da je EBRD uključena i u dvije bitne privatizacije i to Institut „Simo Milošević" i Brodogradiliše u Bijeloj.

Moreno je ocijenio da je ekonomski rast u Crnoj Gori u prošloj godini, nakon velikog perioda stagnacije, bio pozitivan, ali u EBRD-u nijesu u potpunosti zadovoljni.

"Nadamo se da će u ovoj godini direktne strane investicije ponovo da se pojačaju, odnosno da će nekoliko turističkih projekata i autoput dovesti do određenih pozitivnih rezultata", rekao je Moreno.

Crnogorske vlasti, kako je upozorio, moraju da se pozabave problemom nenaplativih kredita koji su i dalje veliki problem u državi.

"Što se tiče prognoze rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) smatramo da će to biti oko tri odsto. Ima tu nekih kolega iz Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) koji smatraju da će biti i više od toga, ali mi smo malo konzervativniji u tome. Ipak smatramo da bi tri odsto bio značajan rast", kazao je Moreno.

Prema njegovim riječima, prošla godina je bila veoma bitna za Crnu Goru, jer su važni koraci preduzeti u smislu EU i NATO integracija.

"Što se tiče infrastrukture, postoji tu određeno poboljšanje, ali to mora da bude sve više prioritet za Vladu i međunarode finansijske institucije, jer ima još dosta toga da se uradi u tom sektoru", rekao je Moreno.

EBRD je u prošloj godini u Crnoj Gori realizovala projekte u vrijednosti od 76 miliona eura.

"Svi projekti koje smo potpisali u prošloj godini se odnose na privatni sektor i želimo da poboljšamo ulogu privatnog sektora u smislu investicija EBRD-a u Crnoj Gori", kazao je Moreno.

Aktivnosti EBRD u Crnoj Gori su počeli krajem 2006. godine i ukupno je ta institucija investirala 430 miliona eura.

"Ali tih 430 miiona su generisale više od 800 miliona eura investicija", precizirao je Moreno.

U prošloj godini je, kako je rekao, EBRD glavni kredit dala Elektropriredi (EPCG), kako bi završila postavljanje pametnih brojila.

"Imali smo četiri projekta sa drugim partnerskim bankama u vrijednosti više od 11 miliona eura i to je veoma bitno zato što je to način da doprinesemo razvoju malih i srednjih preduzeća, kroz kredite komercijalnih banaka. Finansirali smo i podržali neka mala i srednja preduzeća i obezbijedili finansijsku podršku za 32 mala i srednja preduzeća u okviru Programa za podršku malom biznisu, koji je jedan od programa EBRD-a", objasnio je Moreno.

EBRD direktor za zapadni Balkan, Holger Muent, ocijenio je da su sve države tog regona u nekoj fazi usklađivanja zakonodavstva sa EU.

"Mnoge od država ovdje u regionu su veoma blizu toga da su praktično iskoristile fiskalni kapacitet zbog velikih investicija u infrastrukturu. Crna Gora je veliki primalac sredstava EBRD-a, jer je to mala privreda, ali opet mi smo investirali više od 400 mliona eura u Crnu Goru", kazao je Muent.

EBRD, prema njegovim riječima, želi da ojača konkurentnost.

"Crnogorska preduzeća treba da budu u stanju da se bore na evropskom tržištu. Pomažemo privatnim preduzećima da podignu standarde i dosegnu evropske. Samim davanjem kapitala da se investira i da se podignu ti standardi pomažemo crnogorskoj privredi da bude konkurentnija", smatra Muent.

On je dodao da je turizam jedan od glavnih sektora i veliki kapital za Crnu Goru.

"Želimo da se ovaj sektor razvije na održivi način. To ne znači samo investicije u turističke projekte, već investiranje u infrastrukturu. Želimo i da pomognemo integraciju crnogorskog energetskog tržišta u šire regionalno tržište energije i da poboljšamo energetsku bezbjednost u Crnjo Gori", kazao je Muent.

On je dodao da EBRD ima dosta toga da odradi u Crnoj Gori posebno u smislu investicija u privatnom sektoru.

"Tu smo već dosta odradili i željni smo da uradimo još više i mislim da smo na pravom putu", smatra Muent.

Zamjenik direktora za državne strategije i politiku u EBRD-u, Peter Sanfey, ocijenio je da Crna Gora, na duži rok, ima potencijal da raste više od tri odsto godišnje.

"Mislim da ima potencijal da srednjoročno te stope rasta budu pet, šest odsto", rekao je Sanfey.

On smatra da je glavno pitanje kako da se postigne održivi razvoj.

„Odgovor je da to mora da dođe od povećanja produktivnosti. Ne možete da imate rast bez produktivnosti, a produktivnost mora da bude pokentua inovacijom. Izvještaj se ove godine tiče upravo ovog koncepta – inovacije", rekao je Sanfey.

Inovacije, kako je ocijenio, mogu da znače puno stvari, jer to nije samo istraživanje i razvoj.

"Možete da imate inovacije na svim nivoima privrede i u različitim vrstama preduzeće, bez obzira da li su to visoko tehnološke ili nisko tehnološke kompanije. Sve se svodi na predstavljanje novih proizvoda i novih proizvodnih procesa", kazao je Sanfey.

Kada su u pitanju sektori za koje Crna Gora ima komparativne prednosti na koje bi trebalo da se fokusira što se tiče inovacija, Sanfey je naveo energetiku, turizam i poljoprivredu odnosno agrobiznis.

EBRD-ov Izvještaj o tranziciji za prošlu godinu fokusira se na načine kojima pojedinačne kompanije, širom tranzicionog regiona, sprovode inovacije, otkriva kako inovacije mogu pomoći da se poveća produktivnost preduzeća, da se podstakne ekonomski rast i osvježi tranzicija.

Izvještaj sagledava investicije preduzeća u istraživanje i razvoj i daje novi uvid u to kako menadžerska praksa utiče na produktivnost.

Opširnije...

Milić: Neće biti zamora od proširenja EU

  • Objavljeno u Press info

Predsjednik Socijalističke narodne partije Crne Gore Srđan Milić uvjeren je da se u Evropskoj uniji neće desiti zamor od proširenja, nego će se složeni proces pregovora sa zemljama kandidatima sa zapadnog Balkana nastaviti.

Milić se danas sastao sa šefom Odjeljenja za Zapadni Balkan u Evropskoj službi za spoljno djelovanje, Eduardom Auerom, sa kojim je razgovarao o usklađivanju spoljne, bezbjednosne i odbrambene politike Crne Gore sa EU, kao i o saradnji SNP-a sa zvaničnicima zajednice evropskih zemalja.

Razgovarajući o politici proširenja EU u odnosu na Zapadni Balkan i region, sa aspekta prioriteta predsjedavanja Unijom, predsjednik SNP-a je istakao da vjeruje da će se EU dodatno založiti i podržati potencijalne članice.

"Ali svakako konkretni koraci u procesu proširenja zavise od strateških reformi koje zemlje same moraju da sprovedu tokom pristupnog procesa", rekao je Milić, saopšteno je njegove partije.

On je, takođe, kazao da će proces reformi na svim nivoima donijeti brz napredak i tražene i vidljive rezultate.

Kako se navodi u saopštenju, Milić je posebno naglasio važnost odgovornog i stručnog rada na ispunjavanju kriterijuma iz evropske agende, imajući u vidu broj, do sada otvorenih poglavlja sa našom zemljom.

"Crna Gora kroz regionalnu saradnju treba i dalje da ostane bitan akter saradnje i stabilizacije zemalja regiona, posebno kroz mogućnost kandidovanja zajedničkih, kako državnih projekata, tako i njihovih lokalnih zajednica kroz IPA fondove i prekograničnu saradnju, a sve shodno sporazumima o granici i principima ekonomske diplomatije", zaključio je Milić.

Sastanku su prisustvovali i Alberto Kamarata, šef sektora za politiku, evropske integracije i privredu u Delegaciji EU u Crnoj Gori i savjetnica Barbara Rotovnik, kao i potpredsjednici SNP CG, Danijela Pavićević i Vlado Samardžić.

Neophodan nastavak reformi

Auer se danas sastao i sa šef poslaničkog kluba SDP-a u Skupštini Crne Gore, Borislavom Banovićem.

"Tokom razgovora, Banović, koji je i Generalni sekretar SDP-a, upoznao je goste sa stavovima SDP po nizu pitanja od ekonomskih, preko političkih do bezbjedonosnih. Na sastanku je istaknuto da je neophodno nastaviti reforme i obaveze iz agende pridruživanja EU i otvaranje novih poglavlja", saopšteno je iz SDP-a.

Izvor: Portal RTCG

Opširnije...

Crna Gora i Hrvatska će finansirati 16 zajedničkih projekata

  • Objavljeno u Press info

Ministarstvo nauke Crne Gore i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Hrvatske, elektronskim putem potpisali su Protokol o naučnoj i tehnološkoj saradnji za ovu i narednu godinu, a mješovita komisija prihvatila je 16 zajedničkih projekata iz različitih naučnih oblasti.

Iz crnogorskog Ministarstva nauke saopšteno je da protokol reguliše administrativni okvir za realizaciju zajedničkih projekata, kao i radni program saradnje za naredni dvogodišnji period.

Mješovita crnogorsko-hrvatska komisija prihvatila je 16 zajedničkih projekata iz različitih naučnih oblasti koji će se finansirati u ovoj i narednoj godini.

„Protokolom je predviđeno da strana koja šalje naučnike pokriva troškove prevoza između dvije zemlje, dok strana koja prima naučnike pokriva troškove smještaja, dnevnica i lokalnog prevoza, neophodne za realizaciju saradnje na odobrenom projektu", navodi se u saopštenju Ministarstva.

Dogovoreno je da se sljedeći konkurs za zajedničke projekte sa Hrvatskom koja je članica Evropske unije od 2013. godine, objavi najkasnije do 15. aprila 2016. godine, s tim da je 15. jun te godine rok za predaju prijedloga projekata.

Spisak prihvaćenih projekata mozete preuzeti ovdje Projekti Crna Gora - Hrvatska.

Opširnije...

Krivokapić: Ulazak u NATO preduslov za ubrzane evropske integracije Crne Gore

  • Objavljeno u Press info

Ulaskom Crne Gore u NATO, biće stvoren i neophodan preduslov za ubrzane evropske integracije jer su ta dva puta nerazdvojna, ocijenio je predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić.

Krivokapić koji boravi u posjeti Sjedinjenim Američkim Državama razgovarao je danas sa kongresmenom i predsjednikom Parlamentarne skupštine NATO Majklom Tarnerom i kongresmenom Dagom Lamornom, kopredsjedavajućim crnogorskim Kokusom.

Iz Krivokapićevog kabineta saopšteno je da je povodom njegove posjete, prestižni German Maršal Fond organizovao predavanje za zvaničnike iz američke administracije i diplomatskog kora, na temu "Euro-atlanske ambicije Crne Gore – iskorak naprijed".

Navodi se da je Krivokapić istakao istorijsku vertikalu Crne Gore u izgradnji multietničkog društva i svrstavanja u svim velikim sukobima na pravoj strani istorije.

Krivokapić je ocijenio da na toj tradiciji oplemenjenoj putem evroatlantskih integracija, Crna Gora donosi u NATO vrijednosti koje se ne mjere snagom oružja ili brojevima vojnika, nego pouzdanošću i istrajnošu u borbi za slobodu i pravdu.

On je istakao da je Crna Gora i sada dio zajedničkih evroatlantskih napora za vraćanje mira od Avganistana do Ukrajine.

"Ulaskom u NATO, stvoriće se i neophodan preduslov, kao i u svim istočno-evropskim zemljama do sada, za ubrzane evropske integracije jer su ta dva puta nerazdvojna" rekao je Krivokapić.

Krivokapić je zahvalio Tarneru na izuzetnom i kontinuiranom naporu na afirmaciji evroatlantskog puta Crne Gore.

"Jednoglasno izglasavanje rezolucije u američkom Kongresu o Crnoj Gori i novi napori koje ulaže kao predsjednik Parlamentarne skupštine NATO-a, jedinstven su primjer prijateljstva i podrške koji tako ugledni kongresmen pruža jednoj tako maloj zemlji", poručio je Krivokapić, koji je i predsjednik emeritus Parlamentarne skupštine OEBS-a

Predstavnici dvije parlamentarne skupštine saglasili su se o potrebi zajedničkih napora na afirmaciji vrijednosti mira i bezbjednosti koje skupštine OEBS-a i NATO-a afirmišu na evropskom prostoru.

Na sastanku je dogovoreno da i naredna Parlamentarna skupština NATO-a među temama ima i pitanja proširenja vezana za Crnu Goru.

Krivokapić i kongresmen Dag Lamborn, kopredsjedavajući crnogorskim Kokusom, koji okuplja 47 kongresmena koji podržavaju Crnu Goru, konstatovali su da je formiranje tog tijela prilikom Krivokapićeve posjete u novembru 2013. godine bio značajan poduhvat koji je omogućio jednoglasnu rezoluciju o crnogorskom pozivu za NATO.

Krivokapic Lamborn

"Dogovoreno je da se nastave koordinirane aktivnosti koje će afirmisati dostignuća Crne Gore u ključnoj godini za priključenje naše zemlje u NATO, sa zajedničkom željom da u decembru taj poziv za punopravno članstvo bude i upućen Crnoj Gori", navodi se u saopštenju.

Izvor: MINA

Opširnije...

Braun: SAD žele da vide Crnu Goru kao članicu EU i NATO

  • Objavljeno u Press info

Sjedinjene Američke Države (SAD) prepoznaju potencijal Crne Gore i žele da je vide kao članicu NATO-a i Evropske unije, kazala je odlazeća ambasadorka SAD, Su kej Braun.

Ona je danas, na sastanku sa premijerom Milom Đukanovićem, izrazila uvjerenje da će Crna Gora ove godine biti u prilici da pokaže spremnost za članstvo u Alijansi i dobije poziv za ulazak u NATO.

"Prepoznajemo potencijal Crne Gore i želimo da vidimo Crnu Goru kao članicu NATO i EU", poručila je Braun i naglasila da je Crna Gora uprkos izazovima pokazala visoku posvećenost i viziju koja vodi ka punopravnom članstvu u NATO.

Prema njenim rijelima, cijeneći rezultate u reformskim procesima, uključujući i one u oblasti bezbjednosti i vladavine prava, SAD će partnerski odgovorno ohrabriti i pomoći Crnu Goru u ostvarivanju njenih strateških ciljeva.

Braun je poručila da će SAD nastaviti da pružaju snažnu podršku Crnoj Gori, prijateljskoj državi, kako na bilateralnom, tako i na planu integrativnih procesa.

Kako je saopšteno iz Vlade, ona je visoko ocijenila konstruktivnu ulogu Crne Gori i njen doprinos sigurnosti u regionu Zapadnog Balkana.

Braun je posebno zahvalila predsjedniku Vlade na liderstvu, viziji i angažovanju u vođenju države.

"Sagovornici su ponovili zadovoljstvo ukupnim bilateralnim odnosima, uz očekivanje da će partnerstvo dvije države biti osnaženo i kroz saradnju na projektima ekonomskog razvoja Crne Gore", kaže se u saopštenju.

Tokom razgovora je ocijenjeno da Crna Gora i Sjedinjene Američke Države imaju tradicionalno prijateljske i partnerske odnose, zasnovane na uzajamnom povjerenju i saradnji.

Đukanović je zahvalio ambasadorki SAD na dosadašnjem radu, ličnom doprinosu i podršci unapređenju odnosa dvije države tokom njenog diplomatskog mandata u Crnoj Gori.

"Visoko ocijenivši ukupne odnose Crne Gore i SAD, premijer Đukanović je istakao da je podrška SAD-a bila presudno važna u vremenima kada je Crna Gora čuvala mir i multietnički sklad, kao i danas u procesu evropskih i evro-atlantskih integracija, te demokratskog i ekonomskog razvoja naše države", kaže se u saopštenju.

Premijer je istakao da je Crna Gora takvu podršku zavrijedila odgovornim vođenjem politike, posvećenošću reformskim procesima i promocijom demokratskih vrijednosti u regionu.

Ističući uspješnost politike integracije u evroatlantske strukture, Đukanović je ponovio odlučnost Vlade da međunarodnim partnerima ponudi dovoljno argumenata za upućivanje poziva za članstvo u NATO do kraja ove godine.

"Napori Vlade u narednom periodu biće prevashodno usmjereni na dalje unapređenje vladavine prava i održavanje dobrog tempa ekonomskog razvoja", naglasio je premijer", zaključio je on.

Jačaće međunarodni imidž Crne Gore

Braun je danas tokom razgovora sa potpredsjednikon Vlade i ministrom pravde Duškom Markovićem, ponovila da će SAD nastaviti da podržavaju Crnu Goru na putu ka NATO-u i Evropskoj uniji ali i na jačanju njenog imidža kao važnog činioca u borbi protiv globalnih izazova.

Untitled

Marković je informisao o prioritetnim aktivnostima Vlade Crne Gore za ovu godinu, posebno se osvrnuvši na proces zaokruživanja reformi u cilju dobijanja poziva za članstvo u NATO do kraja ove godine.

"SAD će, u duhu prijateljstva i partnerstva, nastaviti da podržavaju Crnu Goru na putu dobijanja članstva u NATO i EU, ali i na jačanju njenog međunarodnog imidža kao važnog činioca u borbi protiv savremenih globalnih izazova", kazala je Braun, saopšteno je iz Ministarstva.

Ona je, komentarišući svoje aktivnosti za vrijeme trajanja mandata u Crnoj Gori, zahvalila na intenzivnoj saradnji Markoviću i Ministarstvu pravde.

"I istakla da je upravo takva saradnja doprinijela da zajednički rad na jačanju vladavine prava na nivou zakona, jačanja institucija ali i na operativnom nivou bude krunisan vidljivim rezultatima od kojih direktnu korist imaju sami građani", kaže se u saopštenju Ministarstva.

Vidljivi rezultati Crne Gore kao regionalnog lidera

Braun je razgovarala i sa potpredsjednikom Vlade i ministrom vanjskih poslova i evropskih integracija Igorom Lukšićem.

a001

"SAD snažno podržavaju Crnu Goru u procesu sprovođenja reformi u različitim oblastima i njenom kontinuranom napredovanju u procesu evroatlantske i evropske integracije" kazala je Braun.

Ona je istakla da Crna Gora i u budućnosti može da računa na pomoć SAD u što kvalitetnijem ispunjavanju kriterijuma za dalji napredak u integracionim procesima.

Braun je kazala da su rezultati Crne Gore kao regionalnog lidera na putu ka NATO i EU vidljivi i izrazila nadu da će, zahvaljujući kontinuiranom i posvećenom radu, u narednom periodu ostvareni napredak biti još vidljiviji", saopšteno je iz Ministarstva.

Lukšić je zahvalio ambasadorki na podršci reformama crnogorskog društva ali i njenom ličnom doprinosu da bilateralna i saradnja u pogledu integracionih procesa bude dodatno ojačana.

Istakao je da fokus u radu crnogorske Vlade ostaje u oblasti NATO i EU integracija i u tom kontekstu daljem pospješivanju ekonomskog razvoja i jačanja stabilnosti i sigurnosti, izrazivši uvjerenje da napredak Crne Gore u ovim oblastima podstiče razvoj i jača stabilnost cijelog regiona.

"Članstvo Crne Gore u NATO najsigurniji je način obezbjeđivanja stabilnosti zemlje, čime se dodatno jačaju i uslovi za dalji ekonomski napredak" kazao je Lukšić.

Opširnije...

Pejović: Bez dobre saobraćajne povezanosti ne može se računati na pravilan ekonomski razvoj

  • Objavljeno u Press info

Crna Gora bez dobre saobraćajne povezanosti ne može računati na pravilan ekonomski razvoj, čemu bi trebalo da doprinese usklađivanje sa evropskim zakonodavstvom, ocijenio je glavni pregovarač i državni sekretar za evropske integracije, Aleksandar Andrija Pejović.

Prema njegovim riječima, pregovaračko poglavlje o saobraćajnoj politici višestruko je značajno, jer bi trebalo da doprinese boljem povezivanju Crne Gore sa ostatkom svijeta, ali i onome što je nova vizija Evrope, a to je plan predsjednika Evropske komisije, Žana Kloda Junkera.

"Taj plan treba da donese više investicija u infrastrukturu i omogući zemljama kandidatima za ulazak u EU mjesto u toj viziji", rekao je Pejović na javnoj debati o pregovaračkom poglavlju 14.

On je naveo da će u narednom periodu biti utvrđeni i načini za bolje korišćenje sredstava koja su na raspolaganju za zapadnobalkanski investicioni okvir, iz IPA-a programa, kroz Junkerov plan i Mehanizam za povezivanje Evrope.

Pejović je saopštio da je pregovaračko poglavlje o saobraćajnoj politici platforma kojom su objedinjeni pravni propisi čijim se sprovođenjem obezbjeđuje slobodan protok ljudi, robe, usluga i kapitala.

Cilj saobraćajne politike EU je bolje funkcionisanje njenog unutrašnjeg tržišta kroz obezbjeđivanje sigurnosti, djelotvornosti, dostupnosti i kvaliteta transportnih usluga, zaštitu interesa njihovih korisnika, ali i životne sredine.

"Dobra infrastrukturna povezanost je osnov za pokretljiviju i mobilniju EU i ono čemu i Crna Gora teži, a to je brži, jeftiniji i efikasniji prevoz putnika i robe", kazao je Pejović.

On je naveo da se pregovaračko poglavlje 14. zasniva na osnovama Lisabonskog ugovora i da je podijeljeno na 800 akata, koje Crna Gora treba da uvede u zakonodavni sistem u narednom periodu.

"Predali smo pregovaračku poziciju i pripremili se za pregovore. Sada čekamo da Evropska komisija (EK) pripremi svoju poziciju i predstavi je Savjetu Evrope i državama članicama, nakon čega ćemo biti pozvani na konferenciju i otvoriti poglavlje", rekao je Pejović.

On je dodao da samo EK zna kada će pregovaračko poglavlje o saobraćajnoj politici biti otvoreno, ali bi to moglo biti u drugoj polovini godine.

Pejović je podsjetio da je EK konstatovala da je Crna Gora dstigla zadovoljavajući stepen usklađenosti sa pravnom tekovinom, kao i da je napredak konstatovan i u Izvještaju o napretku iz prošle godine. Ostvareni su dobri rezulatati u zakonodavnom dijelu, dok je dodatan rad neophodan na segmentu pravne tekovine koja se odnosi na bezbjednost saobraćaja.

Crnu Goru, prema njegovim riječima, u narednom periodu čeka donošenje novih zakona i izmjena i dopuna postojećih u oblasti drumskog saobraćaja i putne infrastrukture, unutrašnjih plovnih puteva, željezničkog i pomorskog saobraćaja.

Živković: Obezbijediti dalje usvajanje i primjenu zakona u oblasti saobraćaja

Pregovarač za poglavlje 14 i predstavnik Ministarstva saobraćaja, Angelina Živković, kazala je da je Crna Gora postigla visok stepen usklađenosti sa evropskim zakonodavstvom u oblasti saobraćaja, ali je neophodan dalji napredak.

8

"Crna Gora treba da obezbijedi dalje usvajanje i primjenu zakona u oblasti saobraćaja", navela je Živković i dodala da je cilj efikasan, bezbjedan i komforan saobraćaj.

Viting: Važna je liberalizacija saobraćajnih usluga

Ambasador Velike Britanije u Crnoj Gori, Ian Viting, saopštio je da je ta zemlja pobornik liberalizacije jedinstvenog tržišta kroz uklanjanje administrativnih barijera i deregulaciju, što doprinosi boljoj evropskoj konkurentnosti na globalnom nivou.

6

"Važan dio tih napora je liberalizacija usluga u saobraćaju. Zahvaljujući tim inicijativama, došlo je do stvaranja jedinstvenog avio tržišta 1992. godine", podsjetio je Viting.

On je naveo da je EK procijenila da je liberalizacija samo oblasti aviosaobraćaja doprinijela padu cijene prosječne karte od 40 odsto u odnosu na period prije formiranja jedinstvenog tržišta.

"Putnici izloženi kašnjenjima sada uživaju zaštitu na nivou EU", kazao je Viting.

On je dodao da intrepretacija zakona i standarda nije ista usvim državama članicama, što potencijano može voditi nelojalnoj konkurenciji i neravnoteži tržišta.

"Tu je uloga EK značajna, kroz obezbjeđenje pune harmonizacije sa standardima EU u svim zemljama članicama", naveo je Viting.

Vujačić: Kada će osobama s invaliditetom biti omogućeno korišćenje prevoznih sredstava?

Predstavnik Udruženja mladih s hendikepom, Marina Vujačić, pitala je kada će osobama s invaliditetom biti omogućeno korišćenje prevoznih sredstava u Crnoj Gori i podsjetila da su u autobusima predviđena sjedišta za njih, ali ne i način na koji bi ušli u to prevozno sredstvo.

Pejović je kazao da će Crna Gora u narednom periodu morati da poveća standarde kada je u pitanju dostupnost prevoznih sredstava osobama s invaliditetom.

Izvor: MINA business

Opširnije...

Info dan o EU programima Kreativna Evropa i Evropa za građane

  • Objavljeno u Press info

Danas je u Pres sali Crnogorskog narodnog pozorišta u Podgorici održan info dan "EU programi Kreativna Evropa i Evropa za građane 2014-2020 - pregled otvorenih konkursa", u organizaciji Ministarstva kulture i Deska za Kreativnu Evropu Crne Gore.

U prvom dijelu Info dana predstavljen je kalendar poziva za dostavljanje projekata u 2015. godini, koji se odnosi na konkurse u okviru potprograma Kultura i MEDIA Kreativne Evrope.U odnosu na potprogram Kultura, predstavljeni su konkursi za podršku projekata književnog prevodilaštva, kroz koji se pruža podrška izdavačkim kućama u procesu prevođenja, objavljivanja i promocije visokokvalitetne evropske književnosti kao i drugi trenutno otvoreni konkurs – Podrška evropskim platformama", navodi se u saopštenju Ministarstva kulture.

Kada je riječ o potprogramu MEDIA, koji je odnedavno dostupan i crnogorskom audiovizuelnom sektoru, prisutni su upoznati sa modalitetima učešća u ovom potprogramu koji se odnose na trenutno dostupne konkurse: Podrška razvoju publike, Podrška za distribuciju nenacionalnih evropskih filmova - program automatske podrške, Podrška razvoju pojedinačnih projekata, Televizijsko programiranje evropskih AV djela i Podrška transnacionalnoj distribuciji EU filmova – selektivna šema.

Pored pregleda konkursnih uslova i smjernica, prisutni su upoznati sa osnovnom i pratećom prijavnom dokumentacijom, kao i primjerima podržanih projekata u okviru prošlogodišnjih poziva.

"U drugom dijelu Info dana bilo je riječi o mogućnostima sufinansiranja projekata u okviru nove generacije programa Evropa za građane, tj. na tematskim konkursima: Evropsko sjećanje, Mreže gradova, Bratimljenje gradova i Projekti civilnog društva", dodaje se u saopštenju.

Na Info danu učestvovalo je oko 80 predstavnika crnogorskih institucija kulture, lokalnih samouprava i civilnog sektora.

Programi Kreativna Evropa i Evropa za građane biće predstvaljeni i u Nikšiću, 13. februara 2015. u okviru Programa podrške razvoju kulture u Nikšiću.

Januarski Info dan bio je prvi u nizu prezentacija i edukativnih radionica koje će Ministarstvo kulture organizovati tokom 2015. u brojnim crnogorskim opštinama sa ciljem promovisanja EU fondova i programa u oblasti kulture, aktivnog građanstva, međukulturnog dijaloga i audiovizuelnih djelatnosti.

Opširnije...

Auer: Pozitivne reforme i brz napredak Crne Gore u pregovaračkom procesu

Državni sekretar za politička pitanja ambasador Vladimir Radulović sastao se danas sa Eduardom Auerom, šefom Divizije za Zapadni Balkan u Evropskoj službi za spoljne poslove i njegovim saradnicima. Sastanku je prisustvovao i šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Mitija Drobnič.

"Auer je izrazio zadovoljstvo prvom posjetom Crnoj Gori, ocijenivši pozitivno reforme koje sprovodi i brz napredak u pregovaračkom procesu. Istakao je da je, do sada, Podgorica bila primjer mudre, racionalne i odmjerene politike u regionu i da je kao takva prepoznata među evropskim partnerima. Posebno je naglasio dosljednost, principijelnost i odgovornost Crne Gore kad je u pitanju usklađivanje spoljne, bezbjednosne i odbrambene politike sa EU, čak i u tako zahtjevnim i delikatnim pitanjima kakvo je pitanje odnosa sa Rusijom, sa kojom Crna Gora ima tradicionalno dobre odnose. Naglasio je da iznenada pokrenuto "pitanje Sutorine" neće uticati na napredak u evropskim integracijama, s obzirom, da je, i ovog puta, pozicija Crne Gore konstruktivna, usmjerena na rješavanje problema, uz odmjerenu reakciju najviših zvaničnika i javnog mnjenja. Takođe, izrazio je očekivanje da će se uskoro, uz saglasnost dvije strane, i pitanje Prevlake, razriješiti na način kako to civilizovane države rješavaju kroz bilateralni dogovor ili pred Međunarodnim sudom pravde", saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija (MVPEI)

Ambasador Radulović je zahvalio na posjeti, ocijenivši da odlični odnosi sa svim susjedima u regionu već duže "svojevrstan brend Crne Gore", istakavši da ona, uprkos svojoj veličini, ne kao pretenciozni lider, već snagom dobrog primjera, pokušava uticati na svoje susjede da kroz reforme i saradnju ubrzaju svoje kretanje ka EU.

"On je naglasio da Crna Gora vrlo predano radi na ispunjavanju kriterijuma iz evropske agende, da smo do sada otvorili 16 poglavlja, od čega privremeno zatvorili dva, i da očekujemo i da se u predstojećem periodu taj trend nastavi. On je posebno naglasio da očekujemo da se tokom 2015. godine realizuje, u ovom trenutku, najznačajniji cilj spoljne politike Crne Gore – poziv u NATO. Izrazio je očekivanje da bi nesporazumi, koji se s vremena na vrijeme pojave u regionu, a takvo je i "pitanje Sutorine", mogli da nestanu sa političkog radara isto tako naglo kao što su i se naglo, neočekivano i bez razloga pojavili, pogotovo imajući u vidu da sa BiH imamo odlične i sadržajna odnose. Takođe, on je izrazio uvjerenje da će zajedničkom platformom crnogorske i hrvatske strane, pitanje Prevlake, nakon upućivanja na arbitražu, biti riješeno na civilizovan način", dodaje se u saopštenju MVPEI.

Opširnije...

Crna Gora u programu MEDIA Kreativne Evrope

  • Objavljeno u Press info

Crna Gora postala je nova članica potprograma MEDIA, koji je namijenjen pružanju finansijske podrške razvoju, distribuciji i promociji evropskih filmova, kao i audiovizuelnoj industriji. Crna Gora je, kako je saopšteno iz Ministarstva kulture, postala nova članica tog potprograma na osnovu Sporazuma Evropske unije i Crne Gore o učešću u programu Kreativna Evropa.

"Potprogramom MEDIA podržavaju se djela sa evropskom dimenzijom; njeguju nove tehnologije, omogućava evropskim filmovima i audiovizuelnim djelima (igrani filmovi, tv drame, dokumentarci i novi mediji) pronalaženje novih tržišta izvan nacionalnih i evropskih granica, a takođe finansiraju obuke profesionalaca i šeme razvoja filma", saopšteno je iz Ministarstva.

Kako se navodi, za promociju i popularisanje programa u Crnoj Gori biće zadužen Desk za Kreativnu Evropu, koji je formiran pri Ministarstvu kulture.

Pregled aktuelnih konkursa, sa pratećim materijalima (tekst konkursa, propozicije, vodiči za prijavljivanje i popunjavanje aplikacija), dostupan je na sajtu Evropske komisije, putem linka http://eacea.ec.europa.eu/creative-europe/actions/media_en.

"Prije ispunjavanja prijave, podnosioci su dužni da se registruju na Portalu za obrazovanje, audiovizuelne djelatnosti, kulturu, građanstvo i volonterstvo Evropske komisije, kako bi se dobio tzv. identifikacioni kod, koji će biti zatražen prilikom apliciranja http://ec.europa.eu/education/participants/portal/desktop/en/home.html", pojašnjeno je iz Ministarstva.

Kako su kazali, aplikacije na engleskom jeziku podnose se direktno Evropskoj komisiji do roka koji je naznačen u tekstu konkursa.

„Producenti su u obavezi da kopiju prijava dostavljaju i Ministarstvu kulture na e-mail: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.", kaže se u saopštenju.

Izvor: MINA

"Potprogramom MEDIA podržavaju se djela sa evropskom dimenzijom; njeguju nove tehnologije, omogućava evropskim filmovima i audiovizuelnim djelima (igrani filmovi, tv drame, dokumentarci i novi mediji) pronalaženje novih tržišta izvan nacionalnih i evropskih granica, a takođe finansiraju obuke profesionalaca i šeme razvoja filma“, saopšteno je iz Ministarstva.

Kako se navodi, za promociju i popularisanje programa u Crnoj Gori biće zadužen Desk za Kreativnu Evropu, koji je formiran pri Ministarstvu kulture.

Pregled aktuelnih konkursa, sa pratećim materijalima (tekst konkursa, propozicije, vodiči za prijavljivanje i popunjavanje aplikacija), dostupan je na sajtu Evropske komisije, putem linka http://eacea.ec.europa.eu/creative-europe/actions/media_en.

„Prije ispunjavanja prijave, podnosioci su dužni da se registruju na Portalu za obrazovanje, audiovizuelne djelatnosti, kulturu, građanstvo i volonterstvo Evropske komisije, kako bi se dobio tzv. identifikacioni kod, koji će biti zatražen prilikom apliciranja http://ec.europa.eu/education/participants/portal/desktop/en/home.html“, pojašnjeno je iz Ministarstva.

Kako su kazali, aplikacije na engleskom jeziku podnose se direktno Evropskoj komisiji do roka koji je naznačen u tekstu konkursa.

„Producenti su u obavezi da kopiju prijava dostavljaju i Ministarstvu kulture na e-mail: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.“, kaže se u saopštenju.

Opširnije...