Pregovaračka poglavlja 23 i 24 – pravosuđe i temeljna prava i pravda, sloboda i bezbijednost, ključna su za dobre investicije i osjećaj o ulaganju u sigurnu zemlju, ocijenio je državni sekretar za evropske integracije i glavni pregovarač, Aleksandar Pejović.
On je, na konferenciji o značaju ljudskih resursa u procesu pristupanja EU, kazao da se sa većim stranim ulaganjima dobija jedna vrsta pritiska za kreiranje pravne države.
Pejović je kazao i da je Crna Gora otvorena za priliv stranih direktnih investicija, čiji iznos se u posljednjih desetak godina kreće oko 20 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
“Crna Gora je zainteresovana za privlačenje investicija, ne samo zbog defricita spoljnotrgovinske razmjene, već zato sto su strana ulaganja zamajac budućeg rasta BDP-a”, rekao je Pejović na konferenciji koju je organizovala Asocijacija menadžera Crne Gore (AMM) i Ministarstvo vanjiskih poslova i evropskih integracija
On je, govoreći o pregovaračkim poglavljima koja se tiču ekonomije, naveo poglavlje 1 – sloboda kretanja robe, srž zajedničkog unutrašnjeg tržišta EU.
“Na njemu se razvila EU, zbog toga što je razmjena robe bila ključ tog ubrzanog ujedinjavanja evropskih partnera”, kazao je Pejović.
On je dodao da se, u vezi sa pregovaračkim poglavljem 1, nameće potreba usklađivanja crnogorskih proizvoda sa evropskim standardima kako bi našli svoje mjesto na tržištu EU.
“Crnogorska privreda mora da sagleda mogućnosti, ne u velikoj proizvodnji, nego u proizvodnji kvalitetnih proizvoda”, poručio je Pejović.
On je, govoreći o pregovaračkom poglavlju 2, koje se odnosni na slobodu kretanja radnika, kazao da će biti interesantno da se vidi kako će pristup evropskom tržištu rada imati uticaj na balast koji postoji u Crnoj Gori.
“Da li ćemo izgubiti visokokvalifikovana radna mjesta tako što ćemo se suočiti sa konkurencijom, bolje i kvalifikovanije radne snage iz EU”, rekao je Pejović.
On smatra da to može biti pozitivno za građane koji će dobiti posao u EU, ali negativno za ukupnu privredu, jer će se suočiti sa gubitkom najkvalitetnijeg kadra, koji će otići, pogotovo u države u kojima ne postoji jezička barijera.
Pejović je saopštio da je u naredne četiri godine u organima uprave planirano zapošljavanje preko 900 službenika, od čega ove godine njih 383.
Raičković: Primanja treba da budu u najužoj vezi sa postignutim rezultatima
Predsjednik AMM-A, Budimir Raičković, smatra da se Crna Gora, sve što više odmiče proces evropskih integracija, sve više suočava sa pitanjima i odlukama vezanim za definisanje strateških prioriteta.
On je kazao da su ljudski kapital ili resursi nosioc tih procesa, ali i faktor na čije se živote i perspektive rezultati tog procesa direktno reflektuju.
“Upravljanje ljudskim resursima i procesi regrutovanja, nagrađivanja, ocjenjivanja napredovanja i upravljanja kompetencijama, kako u privatnom, tako i javnom sektoru, treba da počivaju na modelu individualnog pristupa”, rekao je Raičković.
On je dodao da, samim tim, primanja treba da budu u najužoj vezi sa postignutim rezultatima.
Raičković je ocijenio i da se polako iz faze euro euforije prelazi u fazu realnog sagledavanja naše sadašnje i buduće pozicije u EU.
“Dobro je da se sve više interesujemo za pitanja neodrživosti javnih finansija i duga pojedinih članica EU, stanje njihovih ekonomija, da sagledavamo pozitivna i negativna iskustva i greške drugih koji su već punopravni članovi”, kazao je Raičković.
On smatra da Crna Gora, pored atraktivne poreske politike i biznis ambijenta, mora da ima kvalitatan kadar koji može ponuditi domaćim i stranim kompanijama i investitorima.
“Crna Gora mora što prije iz korijena mijenjati sistem obrazovanja, kao i način rada sa mladima, jer je obrazovanje ključ i investicija u budućnost”, naveo je Raičković.
Predsjednik Skupštinskog odbora za evropske integracije, Slaven Radunović, kazao je da državu u narednom periodu očekuje rad na brojnim aspektima usavršavanja službenika.
“Prije svega važan je kadar pravne struke, koji će znati da radi na prilagođavanju pravnih propisa tako da ne dozvole pravnu koliziju”, rekao je Radunović.
On je dodao da državni službenici treba da znaju više jezika, kao i da se engleski jezik, kao linguafranca sad podrazumijeva.
“Drago mi je što je Skupština kao jedan od osnovnih uslova za zapošljavanje postavila odlično poznavanje engleskog jezika, dok brojna ministarstva traže samo srednji nivo”, rekao je Radunović.
On smatra da je vrijeme da država razmisli o stvaranju usko specijalizovanog kadra.
“Crna Gora kao mala država ne može da otvara bezbroj fakulteta, ali možemo da se potrudimo da zaposlimo studente koji u inostranstvu završavaju studije iz oblasti koje su deficitarne u Crnoj Gori”, saopštio je Radunović.
On je kazao da uprkos garantovanim pravima, radnu snagu u EU karakteriše mala prostorna i profesionalna pokretljivost.
Radunović smatra da nizak stepen mobilnosti radne snage u EU ima negativne posljedice po privredni rast, zaposlenosti i stručnu osposobljenost. Prema njegovim riječima neopodna je snažna institucionalna memorija, koja predstavlja kamen temeljac svake države.
“Jedino tako možemo na kvalitetan način sprovesti proces pridruživanja EU i stati rame uz rame sa velikim državama i njihovim administrativnim kapacitetima”, zaključio je Radunović.
Izvor: Mina-business
