Naslovnica Poglavlje 23. Pravosuđe i temeljna prava

Poglavlje 23. Pravosuđe i temeljna prava

O čemu se pregovara?

Poglavlje 23 – Pravosuđe i temeljna prava je jedno od najizazovnijih i najsloženijih poglavlja, a brzina i trajanje pregovaračkog procesa u ovoj oblasti direktno utiče i na napredak u drugim aspektima pregovora sa Evropskom unijom.

Poglavlje 23 podijeljeno je na četiri glavne i međusobno povezane oblasti: pravosuđe, borba protiv korupcije, temeljna prava i prava građana EU, koja se mogu dalje podijeliti na brojne podoblasti.

Politike EU u oblasti pravosuđa i temeljnih prava imaju za cilj da održe i dalje razvijaju Uniju kao područje slobode, sigurnosti i pravde. Uspostavljanje nezavisnog i efikasnog pravosuđa od najveće je važnosti. Nepristrasnost, integritet i visoki standardi presuđivanja sudova od suštinskog su značaja za očuvanje vladavine prava. To zahtijeva čvrstu posvećenost uklanjanju spoljnih uticaja nad pravosuđem i osiguravanje odgovarajućih finansijskih sredstava i obuke. Isto tako, države članice moraju se efikasno boriti protiv korupcije koja predstavlja prijetnju stabilnosti demokratskih institucija i vladavine prava. Čvrsti pravni okvir i pouzdane institucije su potrebne da podrže koherentnu politiku prevencije i odvraćanja od korupcije. Države članice moraju obezbijediti poštovanje osnovnih prava i prava građana EU, koja su zagarantovana pravnom tekovinom Evropske unije, kao i samom Poveljom Evropske unije o osnovnim pravima.

 

Podoblasti?

PRAVOSUĐE

Oblast pravosuđa izaziva posebnu pažnju Evropske unije imajući u vidu da je stabilan pravosudni sistem neophodan za ostvarivanje vladavine prava. Ova oblast ima četiri podoblasti: nezavisnost pravosuđa, nepristrasnost pravosuđa, odgovornost u pravosuđu, profesionalizam-stručnost-efikasnost u pravosuđu i procesuiranje krivičnih djela ratnih zločina pred domaćim organima. Oblast pravosuđa sadrži najmanje pravne tekovine u ovom pregovaračkom poglavlju, koja se većinom sastoji od standarda koje jedna zemlja mora da ispuni u skladu s modelom unutrašnjeg pravosudnog sistema, kako bi bila u potpunosti usklađena s pravnom tekovinom EU. Da bi zemlja kandidat bila uspješna u reformama u ovoj oblasti, mora ne samo imati potpunu usklađenost pravnih akata, već i mjerljive ostvarene rezultate u njihovom sprovođenju.

BORBA PROTIV KORUPCIJE

Ova oblast je od otvaranja pregovora u posebnom fokusu Evropske unije. Pravna tekovina iz ove oblasti sastoji se od niza Konvencija UN i Savjeta Evrope, kao i odluka i preporuka Evropskog savjeta. Zemlja kandidat se mora u potpunosti uskladiti s pravnom tekovinom u ovoj oblasti, ali i pokazati spremnost da ostvari vidljive rezultate kako u prevenciji, tako i u borbi protiv korupcije. Najosjetljivija pitanja u ovoj oblasti su korupcija u osjetljivim oblastima (javne nabavke, privatizacija, urbanizam, obrazovanje, zdrastvo, lokalna samouprava i policija), kao i finansiranje političkih partija.

TEMELJNA PRAVA

Temeljna prava predstavljaju osnovu svakog civilizovanog društva i pravno uređene države. Njihovo ostvarivanje mora biti garantovano i neometano. Ova oblast sadrži niz konvencija, protokola, povelja i deklaracija koje država kandidat mora uvesti u svoj pravni sistem, a pri tome takođe obezbijediti efikasno sprovođenje. Posebnu pažnju izazivaju teme antidiskriminacije, pravo na pravično suđenje, pravo na suđenje u razumnom roku i zaštita ličnih podataka.

PRAVA GRAĐANA EU

Prava građana EU se izdvaja kao posebna oblast prava, gdje svaka zemlja kandidat mora obezbijediti uslove za ostvarivanje prava državljanima zemalja članica EU. Ovdje spadaju pravo glasa i kandidovanja na izborima za Evropski parlament, pravo glasa i kandidovanja za lokalne izbore, pravo slobodnog nastanjivanja na teritoriji EU i diplomatska i konzularna zaštita. Većina pravne tekovine iz ove oblasti su odluke i direktive Evropskog savjeta koje većinom stupaju na snagu danom ulaska u EU.

Kada je otvoreno poglavlje?

Poglavlje 23 – Pravosuđe i temeljna prava zvanično je otvoreno 18. decembra 2013. godine na Međuvladinoj konferenciji u Briselu.

Početna mjerila?

Crnoj Gori je kao početno mjerilo u odnosu na ovo poglavlje, određena izrada Akcionog plana. Akcioni plan za poglavlje 23 – Pravosuđe i temeljna prava je usvojen na sjednici Vlade od 27. juna 2013. godine, i izrađen je u skladu sa preporukama iz Izvještaja o analitičkom pregledu, na način što su preporuke određene kao ciljevi, koji će se ostvariti kroz propisivanje konkretnih mjera.

Nakon realizacije prve faze Akcionog plana u kojem su bili određeni kratkoročni prioriteti, pristupilo se adaptaciji Akcionog plana za poglavlje 23 koji je usvojen 16. februara 2015. godine, s ciljem konkretnijeg definisanja srednjeročnih i dugoročnih prioriteta u poglavlju 23.

Revidiranjem i adaptacijom Akcionog plana za pregovaračko poglavlje 23 – Pravosuđe i temeljna prava, u okviru oblasti koja se odnosi na sprečavanje korupcije, predviđeno je donošenje Operativnog dokumenta za sprječavanje korupcije u oblastima od posebnog rizika koji je konačno donijet u martu 2016. godine. U pitanju su sedam oblasti od posebnog rizika: javne nabavkeprivatizacijaurbanizamobrazovanjezdravstvolokalna samouprava i policija.

Zajedničkom pozicijom EU definisana su ukupno 83 privremena mjerila, i to 45 u poglavlju 23 – Pravosuđe i temeljna prava i 38 u poglavlju 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost. Od ukupno 45 privremenih mjerila u poglavlju 23, njih 18 su u oblasti pravosuđa, u dijelu borbe protiv korupcije 14, u dijelu temeljnih prava 11, jedno mjerilo u oblasti saradnje sa nevladinim organizacijama, dok je jedno mjerilo opšteg karaktera. Većina od ukupnog broja privremenih mjerila se odnosi na unapređenje zakonodavnog i institucionalnog okvira u skladu s evropskim standardima u oblastima koje pokrivaju poglavlja 23 i 24, dok je manji dio aktivnosti posvećen uspostavljanju početnog bilansa ostvarenih rezultata u oblastima od značaja. Ispunjavanjem privremenih mjerila, Crna Gora će stvoriti uslove za dobijanje završnih mjerila.

Koje su aktivnosti u narednom periodu?

Pored potrebe za potpunim usklađivanjem nacionalnog zakonodavstva s pravnom tekovinom EU, neophodno je da Crna Gora ostvari vidljive i mjerljive rezultate u primjeni tih zakona. Nezavisno, depolitizovano i efikasno pravosuđe je preduslov da jedna zemlja može imati potpunu vladavinu prava. Borba protiv korupcije je u fokusu svih zemalja članica EU, pa će Crna Gora morati da pokaže sposobnost da efikasno sprovodi donijete zakone, kako u prevenciji korupcije, tako i u njenoj represiji. Po pitanju temeljnih prava, očekuje se da zemlja kandidat za članstvo u EU pokaže sposobnost garantovanja svih temeljnih prava, kao i da bude spremna da pruži zaštitu u slučaju njihovog kršenja. Svaki napredak u ovom poglavlju djeluje na jačanje pravne sigurnosti i povjerenja građana u pravosudni sistem, kao i na podizanje svijesti svih građana o poštovanju i ostvarivanju temeljnih prava. Da bi Crna Gora ušla u narednu fazu pregovora, mora da sprovede reforme u pomenutim podoblastima kroz ispunjavanje privremenih mjerila i preporuka Evropske komisije, kao što je jačanje odgovornosti u pravosuđu, uspostavljanjem bilansa ostvarenih rezultata, poboljšanjem sveukupnog upravljanja ljudskim, finansijskim i infrastrukturnim kapacitetima u pravosuđu, jačanjem nezavisnosti Agencije za sprječavanje korupcije, generalnim jačanjem institucija, zaštite ljudskih i manjinskih prava, kao i druge preporuke date od strane Evropske komisije. Nakon ispunjenja privremenih mjerila, Evropska komisija će izraditi Izvještaj o ispunjenju privremenih mjerila, kojim će Crna Gora stvoriti uslove za dobijanje završnih mjerila i time ući u finalnu fazu pregovora u poglavlju 23.

Institucije /organizacije koje učestvuju u pregovaračkoj grupi?

Vlada je 26. jula 2018. godine donijela Odluku o obrazovanju Radne grupe za pripremu i vođenje pregovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji za oblast pravne tekovine Evropske unije koja se odnosi na pregovaračko poglavlje 23 – Pravosuđe i temeljna prava („Sl. list CG“, broj 65/18). Sastav Radne grupe je potom izmijenjen Odlukom o izmjeni i dopuni Odluke o obrazovanju Radne grupe za pripremu i vođenje pregovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji za oblast pravne tekovine Evropske unije koja se odnosi na pregovaračko poglavlje 23 – Pravosuđe i temeljna prava („Sl. list CG“, broj 72/18), koja je donijeta na sjednici Vlade od 25. oktobra 2018.

Radnu grupu za poglavlje 23 čini 47 članova (39 iz državnih institucija i osam iz civilnog sektora).

Državne institucije koje učestvuju u Radnoj grupi su: Ministarstvo pravde, Agencija za sprječavanje korupcije, Sudski savjet, Ministarstvo kulture, Kabinet potpredsjednika Vlade Crne Gore za politički sistem, unutrašnju i vanjsku politiku, Centar za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu, Vrhovni sud, Ministarstvo finansija, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, Ministarstvo rada i socijalnog staranja, Ministarstvo javne uprave, Ministarstvo prosvjete, Skupština Crne Gore, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Uprava policije, Uprava za javne nabavke, Tužilački savjet, Kancelarija za evropske integracije, Više državno tužilaštvo i Specijalno državno tužilaštvo.

Članovi Radne grupe su predstavnici sljedećih nevladinih organizacija: Centra za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO), Centra za građansko obrazovanje (CGO), Udruženja sudija Crne Gore, Instituta Alternativa, Centra za monitoring i istraživanje (CEMI), Centra za ženska prava, Politikon mreže i Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).

Koja je korist za Crnu Goru od ovog poglavlja?

Cilj ovog poglavlja je stvaranje preduslova za nezavisno i nepristrasno sudstvo, s neophodnim administrativnim kapacitetima za zaštitu vladavine prava. Sa Crnom Gorom je započet novi pristup u pregovorima, po kome su među prvima otvorena pregovaračka poglavlja 23 i 24 koja će ostati otvorena do kraja pregovaračkog procesa, što ukazuje upravo na bitnost ovog poglavlja za cjelokupan proces intergracija. Potpunim usklađivanjem nacionalnog zakonodavstva s pravnom tekovinom EU, kao i samom reformom, Crna Gora će osigurati nezavisno, nepristrasno, odgovorno i efikasno pravosuđe i stabilan pravni sistem. Poboljšanjem zaštite ljudskih i manjinskih prava, Crna Gora preuzima odgovornost da svojim građanima obezbijedi kvalitet i zaštitu prava koje su svojstvene razvijenim demokratskim društvima, te samim tim spriječi bilo koji vid diskriminacije. Jedan od mehanizama zaštite tih prava jeste upravo Sud pravde Evropske unije koji osigurava da se pravo EU primjenjuje na isti način u svim zemljama EU i da rješava pravne sporove između nacionalnih vlada i institucija EU. Presuda Suda pravde EU se automatski priznaje u svakoj zemlji EU, te se može odbiti samo u izuzetnim slučajevima. Učlanjenjem Crna Gora će moći da koristi benefite jedinstvenog sistema, kao i zaštitu prava koje su zagarantovana pravnom tekovinom EU, Poveljom Evropske unije o osnovnim pravima, kao i mnogim drugim dokumentima koje Crna Gora treba da uskladi i inkorporira u domaće zakonodavstvo. Ispunjavanjem mjerila, Crna Gora se aktivno bori protiv korupcije, koja predstavlja jedan od najvećih izazova sa kojima se savremene države susrijeću. Ispunjavanjem završnih mjerila iz poglavlja 23 i 24, Crna Gora će stvoriti uslove da uspješno završi pregovore i konačno postane punopravna članica EU.

Poglavlje 23 - Radna grupa

Marijana Laković

Pregovarač

Marijana Laković

Šef RG

Miloš Radonjić

Sekretar RG

Pregovaračica i šefica Radne grupe za poglavlje 23 je Marijana Laković Drašković, generalna direktorica za organizaciju pravosuđa, krivično zakonodavstvo i nadzor u Ministarstvu pravde. Kontakt osoba za radnu grupu je Miloš Radonjić iz Kancelarije za evropske integracije.

Radnu grupu čini 47 članova (39 iz državnih institucija i 8 iz civilnog sektora).

Dokumenta

POGLAVLJE 23 - PRESS

Udruženim snagama možemo ostvariti ciljeve u poglavlju 23

0
„Trudićemo se da ocjene iz ovogodišnjeg Izvještaja Evropske komisije popravimo, očekujemo da će naredni Non-pejper EK prepoznati napredak u oblasti pravosuđa“, kazao je šef radne grupe za...

Stanje vladavine prava u državama članicama EU

0
Značaj vladavine prava na nesmetano funkcionisanje Evropske unije kao cjeline je nemjerljiv, imajući u vidu činjenicu da je cjelokupan sistem zasnovan na visokom stepenu...

Vlada odlučna da Crnu Goru očisti od kriminala i pripremi za punopravno članstvo u...

0
„Aktivnostima koje u kontinuitetu preduzimamo, posebno na polju borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, ova Vlada demonstrira jasno opredjeljenje da vladavina prava bude temelj...