Unapređenje procesa pristupanja – vjerodostojna perspektiva EU za Zapadni Balkan
Kolegijum komesara Evropske unije (EU) usvojio je februaru 2020. Novu metodologiju procesa pristupanja EU kroz dokument pod nazivom „Unapređenje procesa pristupanja – Vjerodostojna perspektiva EU za Zapadni Balkan”, s ciljem promovisanja procesa proširenja uz više vjerodostojnosti i povjerenja kada je u pitanju sprovođenje temeljnih reformi u državama Zapadnog Balkana, uz uvođenje uslovnosti i reverzibilnosti u proces. Mjesec dana kasnije, dokument je podržan od Savjeta Evropske unije koji čine ministri država članica, čime je on i zvanično usvojen.
Nova metodogija predviđa fokusiraniji pristup ključnim političkim pitanjima i reformama kako bi proces proširenja postao djelotvorniji, predvidljiviji i dinamičniji. Proces pridruživanja treba da bude izgrađen na međusobnom povjerenju i jasnim obavezama EU i Zapadnog Balkana, a kredibilitet pojačan kroz još jači fokus na temeljnim reformama, počevši od vladavine prava, funkcionisanja demokratskih institucija i javne uprave, kao i ekonomije zemalja kandidata.
Jedna od ključnih novina se odnosi na formiranje tzv. tematskih klastera koji objedinjavaju više pregovaračkih poglavlja, kako bi politički fokus zemalja kandidata bio usmjeren na ključne sektore, ali i sankcije u slučaju nesprovođenja potrebnih reformi i ispunjavanja uslova.
Pregovori o svakom od ukupno šest klastera će biti otvarani kao cjelina, nakon ispunjavanja mjerila. Pregovori o ključnim reformama otvaraće se prvi i zatvarati posljednji, a napredak u ovim oblastima determinisaće ukupan tok pregovora, što odgovara aktuelnom, tzv. „novom pristupu“ u pregovorima, koji se prvi put primjenjivao na Crnu Goru.
Nova metodolgija predviđa uvođenje odlučnijih mjera kada su u pitanju pretpristupni fondovi kao značajan segment pregovora. Jedan od važnih noviteta u tom pravcu odnosi se na mogućnost smanjenja ili povećanja pretpristupne podrške EU u zavisnosti od napredovanja odnosno stagniranja države kandidata. Novitet u odnosu na postojeći model je da se prvi put pominje mogućnost umanjivanja sredstava iz fondova EU, uz izuzetak podrške civilnom društvu, u slučaju neispunjavanja reformskih aktivnosti.
Metodologija se, u tehničkom smislu, ne razlikuje mnogo od postojeće, ali je izuzetno važan politički impuls na obje strane EU-Zapadni Balkan, koji daje veću fokusiranost ključnim reformskim procesima u državi. Kada je riječ o Crnoj Gori, koja je značajno odmakla u procesu pregovora, predložene promjene mogu biti uključene u postojeći pregovarački okvir, posebno imajući u vidu da Nova metodologija predviđa usklađivanje tematskih klastera s pododborima u okviru procesa stabilizacije i pridruživanja (SSP). U fokusu ostaje napor da se održi dinamika i kvalitet pregovaračkog procesa, a Nova metodologija je pokrenula neka od ključnih pitanja, kao što su: zajednička strateška komunikacija o evropskim vrijednostima, politički dijalog i snažnija saradnja EU i država ZB, kao i zajednički rad u cilju napretka u pregovaračkom procesu.
Crna Gora je potvrdila i prihvatila Novu metodologiju pristupnih pregovora Evropske komisije u maju 2020, ali i dalje ostaje nedefinisano na koji način će najavljena politička volja i posvećenost procesu biti pretočena u pregovarački proces Crne Gore koja je već otvorila sva pregovaračka poglavlja.