Najčešća pitanja ?

Koliko će trajati pregovori, kad će Crna Gora postati članica?

U procesu pristupanja EU, Crna Gora se rukovodi principom „kvalitet prije brzine“. To znači da prioritet dajemo kvalitetu sprovedenih reformi u odnosu na vremenski period, odnosno dužinu trajanja procesa. Od formalnog članstva u Evropskoj uniji, mnogo je važnije da se cijelo društvo temeljno pripremi za koristi i obaveze koje će uslijediti danom pristupanja. U tom pravcu definišemo naš reformski put strategijskim dokumentom Program pristupanja Crne Gore, kojim projektujemo precizan plan ispunjavanja obaveza s ciljem potpune spremnosti Crne Gore za članstvo u EU. Nakon završetka procesa pregovora i pripreme Ugovora o pristupanju EU, potrebno je da tekst Ugovora prođe proceduru ratifikacije u nacionalnim parlamentima država članica, mišljenje EK o zahtjevu za članstvo, saglasnost Evropskog parlamenta, kao i jednoglasnu odluku Savjeta, što, prema iskustvu iz prethodnih proširenja, traje otprilike jednu i po do dvije godine.

Koji su dalji koraci, šta Crnoj Gori predstoji na putu do punopravnog članstva u EU?

Slijedi nastavak započetog, kroz dalji rad na usklađivanju zakonodavstva, donošenje strategijskih dokumenata, izgradnja institucionalnog okvira, jačanje administrativnih kapaciteta, sprovođenja zakonodavstva i postizanja mjerljivih rezultata u praksi čije efekte građani mogu da osjete.

Imajući u vidu značaj vladavine prava za funkcionisanje demokratskog društva, kao i činjenicu da, shodno novom pristupu pregovorima, ali i nedavno usvojenoj Novoj metodologiji pristupanja EU, poglavlja 23 i 24 čine srž pristupnih pregovora od kojih zavisi dinamika cjelokupnog pregovaračkog procesa, u narednom periodu nas očekuje intenziviranje poodmaklih reformskih aktivnosti u svim oblastima od značaja te konsolidacija bilansa rezultata u dijelu borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, s ciljem ispunjenja privremenih mjerila i dobijanja završnih mjerila u ovim poglavljima, što će, u konačnom, dati zamajac pregovorima i u svim ostalim poglavljima pravne tekovine EU.

Osim političkih reformi, radimo i na ispunjavanju ekonomskih kriterijuma za članstvo. Aktivnosti Vlade su usmjerene na stvaranje stabilnog makroekonomskog i finansijskog okruženja, konkurentne tržišne ekonomije, jakih industrijskih, poljoprivrednih i energetskih sektora. Njihov cilj je stvaranje uslova za veću zaposlenost, ali i obrazovaniju i fleksibilniju radnu snagu.

Vlada Crne Gore Programom pristupanja Crne Gore EU, na strateški, sveobuhvatan i pregledan način definiše obim i dinamiku reformi koje su potrebne za dalje prilagođavanje Crne Gore pravnom poretku EU. Ovim dokumentom određujemo zadatke koje je potrebno ispuniti kako bismo bili interno spremni za članstvo u EU. Ti zadaci podrazumijevaju dalji rad na usklađivanju domaćih propisa s evropskim i što je još važnije - jačanje kapaciteta za njihovu kvalitetnu primjenu koja donosi vidljive rezultate.

U predstojećem periodu nas očekuje nastavak sprovođenja reformi u svim oblastima. Posebno možemo istaći mjere u pravcu jačanja vladavine prava, unapređenja sektora ekonomije, poljoprivrede, osiguranja stabilnog finansijskog okruženja, ali i snaženja ljudskih kapaciteta, kao pripremu za izazove i mogućnosti koje članstvo u EU nudi.

Koji su nam najveći izazovi u procesu pristupanja?

Pregovori o pristupanju nijesu samo usklađivanje našeg zakonodavstva s pravnom tekovinom EU, već i njegova primjena. To je kompleksan proces koji će proizvesti promjene kako bi se uspješno odgovorilo zahtjevima EU i sve većim izazovima članstva.

Svakako da su, zbog specifičnosti, ali i uticaja koji imaju na sve oblasti društvenog života, najviše u fokusu pažnje poglavlja 23 i 24. Crna Gora je u ovim oblastima dobila 83 zahtjevna privremena mjerila, od čega 45 u poglavlju 23 i 38 u poglavlju 24. Akcionim planovima za ova poglavlja smo definisali dinamiku sprovođenja mjera i aktivnosti, raspoložive resurse, ali i prepoznali izazove i nedostatke na čijem otklanjanju kontinuirano radimo. Dosad je ispunjena većina mjerila, ali je za određeni broj privremenih mjerila potrebno uložiti dodatni napor kako bi se u što skorijem roku moglo konstatovati da su se stekli svi neophodni uslovi za njihovo ispunjenje.

Osim ovih, kao zahtjevna poglavlja ističu se 27 - Životna sredina i klimatske promjene, 11 - Poljoprivreda i ruralni razvoj i 12 - Bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor. Riječ je o poglavljima koja su izazovna između ostalog i zbog finansijskih sredstava potrebnih za sprovođenje reformi u ovim oblastima. Npr. u oblasti životne sredine biće potrebno osigurati sredstva za izgradnju javne infrastrukture, dok je u okviru 12. poglavlja potrebno stvoriti finansijski okvir za ispunjavanje strogih zahtjeva i standarda EU koji se odnose na poizvodnju i preradu hrane. Dio tih sredstava dobijamo iz fondova EU, dok se dio investicija finansira iz kredita evropskih i svjetskih finansijskih institucija, kao i kroz direktna strana ulaganja.

Ko će imati najviše koristi od pristupanja?

Članstvo je snažan podsticaj za dalji politički i ekonomski razvoj Crne Gore, uz visoke standarde vladavine prava i kvalitetnije propise što će rezultirati boljim pozicioniranjem naše države na međunarodnom planu.

Članstvo u EU će donijeti crnogorskim građanima mnoge koristi. Međutim, do punopravnog članstva nas čeka još puno napornog rada, ali i suočavanje s izazovima na koje moramo uspješno i kvalitetno odgovoriti.

Benefite od budućeg članstva imaće svi crnogorski građani, odnosno sistem i društvo u cjelini.

Reforme u oblasti ekonomije će ojačati privredni sektor, unaprijediti poslovni ambijent i pripremiti nas da jednog dana, kad uđemo u EU, ravnopravno učestvujemo na tržištu od preko 500 miliona potrošača, na kojem su ukinute barijere slobodnom kretanju roba, usluga, radne snage i kapitala. Članstvo će donijeti bolju poslovnu klimu, veća strana ulaganja, a time i mogućnost otvaranja novih radnih mjesta i bolje plate.

Evropski fondovi pomoći će regionalni razvoj, modernizaciju poljoprivrede, očuvanje životne sredine, razvoj infrastrukture i kvalitetnije obrazovanje.

Mladi će moći da se školuju u državama EU pod istim uslovima kao državljani Unije, crnogorski građani će moći da rade u državama članicama bez radnih dozvola, preduzetnici će dobiti pristup tržištu EU na kojem će moći lakše plasirati svoje proizvode.

Ulaskom u EU Crna Gora će sprovoditi zajedničku poljoprivrednu politiku čiji je cilj osiguranje prihvatljivih cijena i kvaliteta proizvoda, očuvanje seoskog područja i obezbjeđenje dobiti za poljoprivrednike.

U oblasti zaštite potrošača, članstvo će dovesti do jače kontrole kvaliteta proizvoda i većih mogućnosti pristupa informacijama o robama i uslugama na tržištu.

Dakle, pregovori predstavljaju  mehanizam koji nam omogućava da unaprijedimo životni standard naših građana, što je krajnji cilj našeg evropskog puta.

Posjeduje li Crna Gora dovoljne administrativne kapacitete da iznese proces pristupanja EU?

Jačanje administrativnih kapaciteta je proces koji teče paralelno s našim napredovanjem prema EU. Dosadašnji rad na procesu i rezultati koje smo ostvarili pokazuju da za sada imamo adekvatno izgrađene kapacitete u Vladi, Skupštini, pravosuđu i organizacijama civilnog društva. Naravno, u nekim oblastima će biti potrebno dodatno snaženje, kroz osnivanje novih institucija i obuku kadra.

Svi segmenti društva su uključeni u pregovaračke strukture u skladu sa svojim kompetencijama, odnosno potrebnim znanjem, stručnim profilom i iskustvom u konkretnim oblastima. Dosadašnji tok procesa je pokazao da Crna Gora ima puno stručnih ljudi kako u državnoj upravi, koja je i do sada iznijela najveći teret procesa evropske integracije, tako i u Skupštini i organizacijama civilnog društva.

Da li su pristupanje EU i NATO kompatibilni procesi?

Članstvo u NATO je, zajedno s članstvom u EU, strateški spoljnopolitički prioritet Crne Gore i najbolji garant dugoročne stabilnosti i bezbjednosti naše zemlje i regiona u cjelini. Procesi integracije Crne Gore u NATO i EU su kompatibilni i komplementarni, jer se zasnivaju na istim vrijednostima i standardima, i napredak u jednoj oblasti se pozitivno reflektuje na drugu. Crna Gora je predajom instrumenata ratifikacije Vašingtonskog ugovora 5. juna 2017. godine postala 29. članica NATO-a. Time je ispunjen jedan od najvažnijih spoljnopolitičkih prioriteta Crne Gore i uspješno okončan dugogodišnji proces reformi na planu evroatlantskih integracija.

Koliko nas koštaju pregovori, u kojim oblastima imamo najveće troškove?

Proces pristupanja košta. Reforme koje sprovodimo, pored institucionalnih i ljudskih kapaciteta, zahtijevaju izdvajanje adekvatnih finansijskih sredstava. To je neminovnost procesa i s tim su se suočavale i druge države prije nas. Ono što je bitno naglasiti je da su reforme unutrašnja potreba Crne Gore, nezavisno od našeg puta prema EU. U tom pravcu sva ulaganja treba posmatrati, prije svega, u kontekstu podizanja standarda kvaliteta života građana.

Pored domaćih sredstava, ne smijemo zaboraviti na podršku koja nam dolazi od strane EU kroz fondove koji su nam na raspolaganju do ulaska u Uniju, kao i oni nakon stupanja u članstvo, kao i druga multilateralna ili bilateralna sredstva za realizaciju planiranih aktivnosti.

Koliko država u procesu pregovora može da se izbori za svoje interese, a koliko su pregovori sprovođenje onoga što se traži od kandidata?

Pregovori o pristupanju su, zapravo, pregovori o uslovima pod kojim država kandidat pristupa Uniji. Pristupanje je uslovljeno prihvatanjem pravne tekovine EU, odnosno prava i obaveza na kojima se temelji EU i njen institucionalni okvir. Pravna tekovina EU je podijeljena u 35 tematskih oblasti, koje ujedno predstavljaju i pregovaračka poglavlja.

Proces se temelji na predstavljanju pregovaračkih pozicija države kandidata i Evropske unije koje se izrađuju na osnovu rezultata analize i pregleda zakonodavstva. Kroz pregovaračku poziciju Crne Gore definišemo način preuzimanja i primjene pravne tekovine, ali i, eventualno, tražimo prelazna razdoblja i izuzeća od njene primjene. Ove zahtjeve zasnivamo na temeljitom i sveobuhvatnom uvidu gdje i kako stojimo u odnosu na ono što su prava i obaveze Unije koje treba da preuzmemo.

Koja su poglavlja najteža za pregovaranje i zbog čega?

Kada je riječ o pregovaračkim poglavljima, svakako možemo govoriti o manje ili više složenim i zahtjevnim oblastima. Kada govorimo o poglavljima 23 i 24 koja se odnose na pravosuđe i temeljna prava, odnosno pravdu, slobodu i bezbjednost, ona čine okosnicu vladavine prava i preduslov su demokratskog, ali i ekonomskog razvoja jedne države. Za dostizanje mjerljivih rezultata u ovoj oblasti potrebno je vrijeme. Prema Novoj metodologiji, tok i dinamika pregovora Crne Gore i EU apsolutno su uslovljeni napretkom ostvarenim u poglavljima 23 i 24, koja se otvaraju na početku, a zatvaraju na samom kraju pregovaračkog procesa. Takođe, Nova metodologija predviđa sankcionisanje nedostatka napretka zaustavljanjem ili obustavom pregovora u određenim oblastima, što odgovara i postojećoj klauzuli balansa kao obliku suspenzije pregovora u slučaju izostanka napretka u ovoj ključnoj oblasti.

Međutim, tu su i druga, ne manje važna poglavlja u kojima je potrebno uskladiti domaće zakonodavstvo sa evropskim propisima i kvalitetno ih primijeniti, izgraditi potrebne administrativne kapacitete kroz snaženje postojećih i uspostavljanje novih institucija i stručno usavršavanje kadra. Potrebno je u svim oblastima pokazati mjerljive rezultate kroz ostvarenje balansa između željene dinamike i kvaliteta sprovođenja reformi. Važno je i strateško planiranje i dobra koordinacija posla, kao i redovna komunikacija s EK i državama članicama.

Kao veoma zahtjevne oblasti možemo izdvojiti poglavlja 1, 11, 12, 27, ali ne samo zbog obima pravne tekovine EU s kojom je potrebno uskladiti domaće propise, nego zbog primjene usklađenog zakonodavstva.

Zbog čega je u pregovorima fokus na 23. i 24. poglavlju?

Zbog uticaja koji imaju na sva druga pregovaračka poglavlja i sve sfere društva, kao i zbog kompleksnosti i osjetljivosti oblasti koje pokrivaju, ova dva poglavlja su u osnovi novogpristupa u vođenju pregovora o pristupanju. Ona se otvaraju na početku pregovora, a zatvaraju posljednja. To je dobar mehanizam, jer ostavlja dovoljno vremena da država sprovede neophodne reforme u oblastima koje predstavljaju osnov demokratskog razvoja svakog društva, ali i platformu za njegov ekonomski razvoj i ukupni prosperitet.

Razlog njihovog posebnog tretiranja je iskustvo iz prethodnih proširenja koje je pokazalo da rješavanje pitanja u oblasti borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala zahtijeva odlučnu posvećenost svih grana vlasti, a samim tim i više vremena i napora. Konačno, vladavina prava je temeljna vrijednost na kojoj je EU osnovana i kao takva je stavljena u središte pregovaračkog procesa.

Da li u EU postoji zamor od proširenja?

Usmjerenost EU na rješavanje unutrašnjih pitanja, prije svega na prevazilaženje krize uzrokovane pandemijom Covid 19, procesom imunizacije građana Evrope, zatim i prevazilaženje efekata finansijsko-ekonomske krize, političku konsolidaciju i sumiranje dosadašnjih rezultata, ne dovodi u pitanje politiku proširenja, već sa najviših adresa postoji volja da se politika proširenja nađe visoko na agendi EU.

Osim toga, više puta je od strane visokih zvaničnika EU potvrđeno da je politika proširenja jedna od najuspješnijih politika EU i da je evropska perspektiva država Zapadnog Balkana izvjesna. Osim verbalne podrške, tu je i konstantna finansijska podrška iz Ipa fondova, kao i tehnička i ekspertska podrška koju Evropska komisija i države članice, bilateralno ili kroz različite projekte, podrške pružaju državama regiona u procesu pristupanja EU. Sve ovo potvrđuje tezu da EU ozbiljno računa na integraciju država sa Zapadnog Balkana.

Da li će Crna Gora ući u EU sama ili „u paketu” s nekim državama regiona?

Evropska unija ima jasna pravila pristupanja. Da biste postali članica kluba najrazvijenijih evropskih država, morate zadovoljiti uslove koji se pred vas postavljaju. Ti uslovi podrazumijevaju suštinske reforme u sferi politike, koje se odnose na stabilnost institucija, vladavinu prava, zaštitu ljudskih i manjinskih prava, dalje, reforme u oblasti ekonomije koje podrazumijevaju postojanje funkcionalne tržišne ekonomije i prilagođavanje administrativnih, upravnih i pravosudnih struktura za primjenu pravne tekovine EU.

Svaka država napreduje prema članstvu u EU u skladu s vlastitim kapacitetima i, prije svega, rezultatima koje ostvaruje. Podrška Evropske komisije i država članica je dragocjena, međutim, brzinu kretanja prema članstvu, u najvećoj mjeri, diktiramo sami.

Osim unutrašnjih reformi i postizanja interne spremnosti za članstvo, važan segmet procesa evropske integracije čini regionalna saradnja. To je mehanizam koji nas, kroz unapređenje kulture dijaloga, rješavanje otvorenih pitanja, sprovođenje projekata od zajedničkog interesa i druge brojne forme, priprema za buduće članstvo gdje će se ta saradnja odvijati u mnogo širim okvirima i s mnogo više aktera.

Zato je važno da države regiona pokažu zrelost, sposobnost i odgovornost u sagledavanju zajedničkih izazova i definisanju prioriteta i pristupa koji će doprinijeti ukupnom razvoju država Zapadnog Balkana i dobroj dinamici procesa pristupanja EU.

Nakon stupanja Hrvatske u članstvo, važno je održati kontinuitet u procesu pristupanja, kroz kvalitetno sprovođenje reformi i unapređenje imidža, kako država pojedinačno, tako i regiona u cjelini.

Koje su koristi za mlade od pristupanja EU?

Mladi ljudi čine onaj dio populacije za koji je pristupanje EU posebno važno i koji će dugoročno imati najviše koristi od članstva u EU. Prije svega, otvoriće im se veće mogućnosti za putovanja, upoznavanje vršnjaka, razmjenu znanja i iskustava, rad na zajedničkim projektima. To će im omogućiti da prošire vidike i postanu aktivni građani u kreiranju i sprovođenju politika koje se tiču mladih, kao i da bolje iskoriste mogućnosti za volontiranje i stipendiranje.

Iako naši studenti i sada imaju mogućnost da se školuju na univerzitetima širom Evrope, ulaskom naše zemlje u EU njihov status će biti znatno poboljšan i moći će da studiraju pod istim uslovima kao i državljani države o kojoj je riječ. To uključuje i jednake troškove studiranja i jednak tretman pri upisu na univerzitet, pravo na zdravstvenu zaštitu u državi u kojoj studiraju, u skladu s važećim propisima o zdravstvenoj zaštiti koji se primjenjuju na studente državljane.

Propisima EU omogućeno je da se državljani jedne države članice mogu prijaviti na bilo koji konkurs za posao koji je izašao u bilo kojoj zemlji EU i da im se priznaju kvalifikacije u drugoj državi članici. U EU postoji veliki broj studentskih organizacija. Ciljevi ovih organizacija su promovisanje komunikacije i integracija među studentima, podsticanje i razvoj programa za razmjenu studenata, saradnja među studentskim organizacijama na evropskom nivou.

Otvaraju se dodatne mogućnosti i za razvoj djelotvornog naučnog i tehnološkog sistema te povećavaju ulaganja u ova područja. Punopravno sudjelovanje u programima EU za nauku i istraživanje omogućuje uključivanje crnogorskih naučnika u međunarodne naučno – istraživačke projekte i osigurati dodatna sredstva za finansiranje nauke i istraživanja.

Kako će se pristupanje EU odraziti na crnogorsku privredu?

Ćlanstvom u EU, naša preduzeća će imati bolji pristup kapitalu, opremi i tehnologijama, što će uticati na povećanje njihove konkurentnosti. Konkurencija na zajedničkom tržištu EU će uticati na ubrzanje neophodne modernizacije poslovanja naših firmi, s ciljem povećanja produktivnosti. U još većem stepenu će doći do smanjenja postojećih trgovinskih barijera čime će Crna Gora postati još atraktivnija destinacija za priliv direktnih stranih investicija i ulazak zdravog stranog kapitala. Na ovaj način će se stvoriti uslovi za otvaranje novih radnih mjesta i povećati BDP, što vodi skladnom ekonomskom razvoju zemlje kao i povećanju trgovine.

Takođe, otvoriće se i nova radna mjesta u konkurentnim preduzećima i s njima povezanim privrednim granama. Sve te promjene će ubrzati ekonomski razvoj Crne Gore te doprinijeti višem životnom standardu i boljoj kupovnoj moći građana.

Crna Gora će postati dio jedinstvenog tržišta EU u kojem je osigurano slobodno kretanje roba, čime će se olakšati izvoz domaćih proizvoda na tržište sa više stotina miliona potrošača. S druge strane, kada postane članica, prestaje da važi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i Crna Gora će otkazati Sporazume o slobodnoj trgovini koje primjenjuje. Crna Gora će primjenjivati trgovinske sporazume koje je EU već potpisala ili trenutno pregovara s trećim državama. To će našoj zemlji omogućiti pristup tržištima Amerike, Afrike, Mediterana i sl. Crnogorski privrednici će imati pristup i tim tržištima, dok će privrednici iz tih zemalja posmatrati Crnu Goru kao novu destinaciju pogodnu za ulaganje, sa transparetnim procedurama i pod jednakim uslovima kao i u drugim državama EU. Na ovaj način bez obzira na malo tržište koje Crna Gora ima, mogućnost izvoza robe iz Crne Gore će biti interesantna jer će se ukazati prilika izvoza pod istim uslovima kao i u drugim članicama EU.

Ukidanjem granične kontrole prema EU i slobodnim protokom roba i usluga uštediće se vrijeme, ali i smanjiti troškovi administrativnih procedura špedicije i carinjenja za crnogorske privrednike, imajući u vidu da se proizvodi ne izvoze u EU, već su dio unutrašnjeg tržišta EU, čime će se ubrzati i pojeftiniti protok robe i stvoriti okruženje koje pogoduje unapređenju trgovine.

Da li će crnogorski tradicionalni proizvodi moći da se prodaju na EU tržištu?

Pravila EU su veoma precizna kad su u pitanju standardi koje određeni proizvodi treba da zadovolje ukoliko su namijenjeni tržištu EU.

Prihvatanjem evropskih standarda, proizvođačima će biti pružena mogućnost da geografski zaštite određeni proizvod, za koji postoji jasno definisana tradicionalna receptura i postupak proizvodnje, što će svakako uticati na bolju prisustnost proizvoda kako na domaćem tako i na EU tržištu, kao i na bezbjednost potrošača. Građani Crne Gore imaće na raspolaganju veći izbor proizvoda i usluga iz država članica EU, uz niže cijene. Crnogorski proizvodi mogu dobiti oznaku „proizvedeno u EU“, što svakako pozitivno utiče na njihov ukupni imidž pri izvozu.

Da li će crnogorski građani moći lakše da se zaposle u EU nakon prijema u članstvo?

Danom pristupanja EU, crnogorski radnici će moći da konkurišu na tržištima rada drugih država članica i slobodno se zapošljavaju u zemljama EU bez posebnih odobrenja ili radnih dozvola. Može se očekivati da će se ulazak u EU povoljno odraziti na zaposlenost u Crnoj Gori i da će dio nezaposlenih građana pronaći privremeno ili trajnije zaposlenje u drugim državama članicama.

Primjera radi u periodu od 2003. do 2007. godine većina novih država članica EU je zabilježila značajan pad stope nezaposlenosti i u njima je otvoreno čak 3 miliona radnih mjesta, s naglašenim rastom zapošljavanja mladih i radnika srednje dobi.

Državama koje su EU pristupile u proširenjima 2004, 2007. i 2013. je privremeno i u različitom opsegu ograničen pristup tržištu rada. Ta ograničenja moguća su po principu 2+3+2: početno ograničenje od 2 godine, moguće produženje za još 3 godine nakon prve revizije i na kraju za još dvije godine, pod uslovom da postoje opravdani razlozi za ta produženja. O tim privremenim mjerama svaka članica EU odlučuje zasebno.

Iako će pristupanjem Crne Gore EU, crnogorski radnici biti izloženi većoj konkurenciji na tržištu rada, jednako će moći da konkurišu svojim znanjem i sposobnošću na tržištima drugih članica Unije. Što se tiče radnika iz trećih zemalja, sistem radnih dozvola ostaće na snazi, čime će Crna Gora i u budućnosti moći regulisati priliv radne snage iz država koje nisu članice EU.

Kakva je socijalna i zdravstvena zaštita u državama članicama EU?

Prema pravnim propisima EU radnik koji se seli u drugu državu članicu ima sva radna i socijalna prava, kao i poreske olakšice kakve ima matični radnik u državi prijema sve dok se u toj državi nalazi u radnom odnosu. Ta prava uključuju i naknade za bolovanje, porodiljske dopuste, naknade za povrede na radu, pogodnosti za osobe s posebnim potrebama, porodične dodatke kao i naknade za nezaposlene i penzije.

U kojoj mjeri se država odriče suvereniteta stupanjem u članstvo EU?

Ulaskom u EU Crna Gora će prenijeti dio svog suvereniteta na nivo zajedničkog odlučivanja u EU. To se odnosi na oblasti koje su u isključivoj nadležnosti Unije kao što su: unutrašnje tržište, carinske tarife, ekonomska i monetarna unija, zajednička poljoprivredna politika, zaštita životne sredine i sl. To ne znači da se Crna Gora odriče svog suvereniteta, već ga delegira na EU, na čije će odluke i sama uticati. Usklađivaćemo svoje odluke s drugim članicama radi zajedničke koristi.

Bitno je istaći da sama EU podstiče raznolikost nacionalnih identiteta država članica kao jednu od svojh najviših vrijednosti. O tome svjedoči i slogan EU koji glasi „Ujedinjeni u različitosti”. Crnogorski državljani će u EU steći identitet građana EU, koji neće poništiti ili nadomjestiti njihov nacionalni identitet, već će ga dopuniti i obogatiti.

Šta je Acquis?

Acquis je pravna tekovina Evropske unije, odnosno zbir svih evropskih principa i pravnih propisa koji podrazumijevaju obavezujuće formulisana prava i pravno-državne principe. Sadrže prava i obaveze država članica, a obuhvataju sadržaj, načela i političke ciljeve Osnivačkih ugovora, zakonodavstvo usvojeno njihovom primjenom, presude ESP, deklaracije i rezolucije koje je usvojila EU, mjere koje se odnose na ZSBP, kao i na pravosuđe i unutrašnje poslove i međunarodne ugovore koje je zaključila EU.

Pravna tekovina EU je, za potrebe pregovora o pristupanju, podijeljena u 35 tematskih poglavlja, koja se, ujedno, smatraju i poglavljima pregovora. Država kandidat ne pregovara o pravnoj tekovini Evropske unije, nego o uslovima i načinu njenog preuzimanja i primjene.

Do ulaska u Evropsku uniju svaka država kandidat dužna je da preuzme cijelu pravnu tekovinu Evropske unije i bude sposobna za njenu efikasnu primjenu.

Da li ćemo imati bolju ekonomsku situaciju kad uđemo u EU?

Integracija će ubrzati restrukturiranje naše privrede, dovešće do kretanja radnika iz industrijskih grana koje su nekonkurentne ka onima koje mogu ravnopravno da učestvuju u tržišnoj utakmici.

Ulaskom u EU, naša preduzeća će imati bolji pristup kapitalu, opremi i tehnologijama, što će uticati na povećanje njihove konkurentnosti. Konkurencija na zajedničkom tržištu EU će uticati na ubrzanje neophodne modernizacije poslovanja naših firmi, s ciljem povećanja produktivnosti.

Stabilna ekonomska situacija doprinijeće većem prilivu stranih direktnih investicija pa samim tim i otvaranju većeg broja radnih mjesta. Razlog za to je što će harmonizacija našeg zakonodavstva s evropskim stvoriti sigurno pravno okruženje za osnivanje i poslovanje preduzeća. To potvrđuju i iskustva novijih država članica EU.

Kako će se ulazak u EU odraziti na životni standard građana?

Krajnji cilj našeg puta u EU nije članstvo, nego upravo bolji kvalitet života naših građana, po uzoru na kvalitet života najrazvijenijih država članica Unije. Reforme koje na tom putu sprovodimo, u okviru pregovora o pristupanju, mehanizam su koji će omogućiti da na najbolji, najefikasniji i najbrži način sprovedemo potrebne reforme. Upravo će efekti reformi koje budemo sproveli u procesu pregovora dovesti do unapređenja životnog standarda građana.