Evropska unija (EU) nije potpuna bez Zapadnog Balkana i stabilnost regiona je još na nesigurnim temeljima i uveliko zavisi od podrške EU, ocijenili su ministri vanjskih poslova Njemačke i Austrije, Frank Valter Štajnmajer i Sebastijan Kurc.
Oni su, u tekstu „Bez Zapadnog Balkana, EU ne bi bila kompletna“ povodom predstojeće konferencije o Zapadnom Balkanu u Beču, naveli da je 20 godina nakon ratova na Zapadnom Balkanu, u regionu zavladao mir, a sve njegove zemlje teže članstvu u EU.
„Ipak, ne treba uzimati zdravo za gotovo značajan napredak koji je ostvaren. Stabilnost regiona još uvijek počiva na nesigurnim temeljima i uveliko zavisi od podrške EU. Perspektiva članstva u EU je do sada bila najsnažniji podsticaj za implementaciju teških, ali neophodnih reformi, te za kontinuirane napore u cilju pomirenja u regionu“, kazali su Štajmajer i Kurc.
Njihova posvećenost pružanju evropske perspektive Zapadnom Balkanu, kako su rekli, ostaje ključna u obezbjeđivanju trajne stabilnosti regiona i upotpunjavanju transformacije političkih, ekonomskih i društvenih sistema u regionu.
„Mir, stabilnost i demokratija u zemljama Zapadnog Balkana su u strateškom interesu EU. Berlinski proces, započet 2014. godine od strane Njemačke, a koji ove godine nastavlja Austrija, pruža novi zamah i potvrđuje našu posvećenost predmetnoj perspektivi“, saopštili su šefovi diplomatija Njemačke i Austrije.
Prema njihovim riječima, Bečki samit, koji će se održati 27. avgusta, drugi je u seriji od pet samita planiranih do 2018. godine.
„Poput prvog samita u Berlinu, i Bečki samit će okupiti predsjednike vlada, ministre vanjskih poslova i ministre ekonomije svih država Zapadnog Balkana, kao i sve relevantne predstavnike zainteresovanih strana iz Evropske unije i međunarodnih institucija“, kazali su Štajnmajer i Kurc.
Njegov cilj je, dodaje se, trostruk – naglasiti značajan napredak ostvaren u regionu, potvrditi i ojačati evropsku perspektivu svih zemalja u regionu i ubrzati reforme, poboljšati mogućnosti privrednog razvoja i ohrabriti regionalnu saradnju.
„Prethodne godine u Berlinu smo se složili oko fokusiranja na konkretne projekte, iz prostog razloga što stanovnici Zapadnog Balkana od puta ka EUočekuju opipljive benefite u sljedećim oblastima: međusobna povezanost, zapošljavanje, obrazovanje, ljudska prava, vladavina prava i demokratija“, kazali su ministri vanjskih poslova dvije zemlje.
Lideri regiona su, dodaje se, postigli saglasnost oko glavne regionalne saobraćajne mreže i pripadajućih joj koridora, što predstavlja kičmu ekonomskog razvoja.
„Evropska komisija je spremna da do 2020. godine opredijeli milijardu eura za podršku ovom projektu. To će pomoći zemljama Zapadnog Balkana da se bolje povežu kako međusobno, tako i sa EU. Takođe želimo da pomognemo u stvaranju novih ekonomskih perspektiva za mlade Zapadnog Balkana“, kaže se u tekstu.
Austrija i Njemačka, naveli su Štajnmajer i Kurc, mogu da ponude efikasnu ekspertizu na ovom polju, na primjer kroz njihove sisteme dualnog stručnog obrazovanja.
„Na samitu će biti prezentovana regionalna inicijativa za razmjenu mladih, po ugledu na visoko uspješne modele razmjene između Francuske i Njemačke, kao i Poljske i Njemačke. Ideja je podsticanje procesa pomirenja i pružanje doprinosa rušenju zidova, koji su još uvijek prisutni u umovima mladih ljudi“, kazali su oni.
Dinamično civilno društvo i slobodni mediji su, kako se kaže u tekstu, stubovi nosači svake moderne i uspješne demokratije.
„Naš Forum o civilnom društvu će istaći njihovu dodatnu vrijednost kao foruma za debatovanje i mirno rješavanje socijalnih pitanja, kao i njihovu vitalnu ulogu u pozivanju vlada na odgovornost. Nema sumnje da još dosta toga ostaje da se uradi, kao što su pokazali ovogodišnji žaljenja vrijedni incidenti u Srebrenici, te najnoviji migracijski izazovi“, smatraju Štajmajer i Kurc.
Ipak, dodaje se, ostvaren je čitav niz impresivnih uspjeha. „EU je dovela Srbiju i Kosovo za pregovarački sto. Oni su postigli impresivan napredak na polju sveobuhvatne normalizacije svojih odnosa. Budući da ostaje još neriješenih pitanja, mi ohrabrujemo rukovodstva Srbije i Kosova da nastave sa svojom posvećenošću“.
„Nedavna uspješna misija komesara Hana u Skoplju je rezultirala sporazumom između glavnih političkih partija. Pozivamo političke partije da pripreme teren za održavanje slobodnih i fer izbora sljedećeg aprila putem brze i cjelovite implementacije neophodnih internih reformi, stvarajući na taj način jednake mogućnosti za sve političke kandidate“, kazali su Štajmajer i Kurc.
Prema njihovim riječima, obnovljeni pristup EU je u Bosni i Hercegovini doprinio usmjeravanju pažnje na socioekonomske reforme, od kojih će koristi imati cjelokupno stanovništvo te zemlje.
„Navedeni primjeri pokazuju da angažovanost EU ima pozitivan efekat u prevazilaženju i najtežih stuacija. Na konferenciji će takođe biti obraćena posebna pažnja na činjenicu da je zapadnobalkanska ruta postala primarna za rastući broj izbjeglica u potrazi za zaštitom u Evropi, što potvrđuju nedavni događaji u makedonskom pograničnom gradu Đevđeliji“, kaže se u tekstu.
Štajmajer i Kurc smatraju da takav razvoj događaja predstavlja značajan izazov za sisteme pogranične kontrole i azilne sisteme, kako za neke od država Zapadnog Balkana, tako i za države članice EU.
Države Zapadnog Balkana će, dodali su, takođe morati da preuzmu odgovornost u savladavanju ovih izazova. „Ali oni u tome nijesu usamljeni: mi ćemo u Beču pokrenuti diskusiju o načinima kako EU i njene pojedinačne članice mogu da podrže napore zemalja Zapadnog Balkana na poboljšanju sistema pogranične kontrole i pružanja azila“.
„Mi ćemo 27. avgusta ponoviti našu posvećenost evropskoj perspektivi za sve zemlje Zapadnog Balkana i zagarantovati našu kontinuiranu podršku ovoj regiji. Kako bi se osiguralo da EU ostane najuspješniji mirovni projekat na svijetu, njena vrata moraju ostati otvorena za region Zapadnog Balkana. Evidentno je da je EU nepotpuna bez Zapadnog Balkana“, naveli su Štajnmajer i Kurc.
Uvjereni su, kako su rekli, da će Bečki samit i nastavak Berlinskog procesa doprinijeti ostvarenju krajnjeg cilja, a to je članstvo u EU svih zemalja Zapadnog Balkana.
„Austrija i Njemačka će nastaviti da svesrdno podržavaju sveukupne napore na tom polju“, poručili su Štajnmajer i Kurc.
Izvor: MINA
