Podoblasti?
Pravna tekovina koja se odnosi na ovo pregoavračko poglavlje podijeljena je na sledeće pododblasti: upravljanje resursima i flotom, inspekcija i kontrola, strukturne mjere, tržišna politika, državna pomoć i međunarodni sporazumi.
Kada je otvoreno poglavlje?
Pregovaračko poglavlje 13 – Ribarstvo je otvoreno na Međuvladinoj konferenciji u Briselu 30. juna 2016. godine.
Početna mjerila?
Crna Gora je u poglavlju 13 imala jedno početno mjerilo i to:
- Crna Gora Komisiji predstavlja sveobuhvatnu nacionalnu strategiju u oblasti ribarstva, uključujući akcioni plan, koji će poslužiti kao osnova za prenošenje, sprovođenje i izvršavanje pravne tekovine u ovoj oblasti.
Vlada Crne Gore je 25. juna 2015. donijela nacionalnu Strategiju ribarstva Crne Gore 2015-2020, sa Akcionim planom za prenošenje, implementaciju i sprovođenje pravne tekovine EU i time ispunila uslov za ispunjenje mjerila, što je zvanično potvrđeno 9. decembra 2015. godine.
Mjerila za zatvaranje?
U okviru pregovaračkog poglavlja 13, Crna Gora ima obavezu da ispuni sledeća završna mjerila:
- Neophodno je da Crna Gora usvoji zakonodavni okvir koji obezbjeđuje značajan stepen usklađenosti sa pravnom tekovinom EU za oblast ribarstva i da osigura da će Crna Gora biti u stanju da u potpunosti primjenjuje Zajedničku ribarsku politiku nakon pristupanja
- Neophodno je da Crna Gora znatno ojača administrativne, inspekcijske i kontrolne kapacitete koji se zahtijevaju Zajedničkom ribarskom politikom i da osigura da će zahtjevi EU, koji se tiču inspekcije i kontrole, biti u potpunosti ispunjeni na dan pristupanja
Aktivnosti koje su sprovedene u cilju ispunjenja završnih mjerila
U cilju ispunjenja prvog završnog mjerila, Skupština je 30. VIII 2024. usvojila Zakon o organizaciji tržišta u ribarstvu i akvakulturi. Pored toga, Skupština je 26. VI 2025. usvojila Zakon o morskom ribarstvu, Zakon o akvakulturi i Zakon o strukturnim mjerama i dodjeli državne pomoći u ribarstvu i akvakulturi. Usvajanjem seta ključnih zakona ostvaren je visok stepen usklađenosit sa Zajedničkom ribarskom politikom EU i postavljen stabilan pravni okvir za dalje usklađivanje kroz podzakonske akte i punu implementaciju u narednom periodu.
U cilju ispunjenja drugog završnog mjerila, pored formiranja Direktorata za ribarstvo 30. III 2017. Vlada je 17. VII 2025. usvojila Akcioni plan za jačanje administrativnih, inspekcijskih i kontrolnih kapaciteta potrebnih za sprovođenje Zajedničke ribarske politike do pristupanja.
Koja je korist za Crnu Goru od ovog poglavlja?
Pregovori sa EU u okviru ovog poglavlja, pružaju državi kandidatu značajne koristi, uključujući modernizaciju sektora ribarstva i unapređenje infrastrukture. Usklađivanjem sa Zajedničkom ribarskom politikom (ZRP), država dobija mogućnost održivog upravljanja ribljim resursima, čime se osiguravaju zaštita prirodnih bogatstava i dugoročna ekonomska stabilnost sektora. Usvajanje evropskih standarda povećava konkurentnost domaćih proizvoda ribarstva, omogućavajući ravnopravno plasiranje na zajedničkom tržištu EU. Članstvom u EU, Crna Gora stiče pravo na korišćenje sredstava iz Evropskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (EMFAF), što omogućava dalja ulaganja u infrastrukturu, akvakulturu i modernizaciju sektora. Udruživanje ribara u organizacije proizvođača dodatno jača tržišnu poziciju i doprinosi efikasnijoj organizaciji ribarskog sektora. Ove mjere doprinose lokalnom zapošljavanju, razvoju regionalnih zajednica i boljoj integraciji crnogorskog ribarstva u evropski privredni prostor.