Crna Gora prednjači među zemljama kandidatima za EU, time što je već otvorila 20 pregovaračkih polja od ukupno 35, pri čemu su dva privremeno zatvorena. Ta pozicija Crne Gore u pristpunim pregovorima umnogome ima veze sa njenom predanošću kada je u pitanju članstvo. Kada razgovaram sa vladinim zvaničnicima, političarima iz opozicije, aktivistima iz NVO sektora i drugim pripadnicima javnosti, svi dijele iste stavove u vezi sa članstvom u EU.
Kao predsjedavajuća Delegacije EP, na sastancima Odbora za pridruživanje i stabilizaciju između EU i Crne Gore (POSP), ja kopredsjedavam Komitetom zajedno sa predsjednikom crnogorske Skupštine. Zajednička komisija se sastaje jednom godišnje u Evropskom parlamentu i jednom u Crnoj Gori.
Tokom posljednjeg sastanka POSP-a, pored ostalih veoma bitnih pitanja, razgovarali smo i o reformama relevantnim za pregovaračka poglavlja 23 i 24 (o vladavini prava i fundamentalnim pravima). Ova dva poglavlja su ključna za uspješan nastavak procesa pristupanja. Ona su prva otvorena i zadnja će se zatvoriti kako bi reforme imale dovoljno vremena da se sprovedu. Borba protiv korupcije je od presudne važnosti. Napredak u zakonodavstvu se već dešava, ali isti mora biti propraćen napretkom u primjeni i praksi. Adekvatno krivično gonjenje korupcije na visokom nivou ostaje ključni test za nezavisnost sudskog sistema. NVO sektor i slobodni mediji igraju bitnu ulogu u efikasnoj borbi protiv korupcije i nadležne institucije u Crnoj Gori moraju stvoriti sredinu u kojoj oni mogu bezbrižno raditi. Nažalost, Svjetski indeks slobode medije za 2015. je rangirao Crnu Goru na 114 mjestu od ukupno 180 (najviše na osnovu podataka iz 2014). Prilikom skorašnjeg sastanka sa premijerom Milom Đukanovićem, predstavnica OEBS-a
za slobodu medija, Dunja Mijatović, naglasila je važnost „mjera za jačanje samoregulacije medija i borbe protiv nekažnjivosti napada na novinare u zemlji“. Stoga, treba uložiti još napora u ovoj oblasti. Takođe, razgovarali smo i o poziciji osoba sa invaliditetom u Crnoj Gori i Strategiji EU za osobe sa invaliditetom. Naime, princip dostojanstva,autonomije, jednakosti, učešća i inkluzije su glavni principi EU i u tom smislu sam zadovoljna što je Crna Gora potpisnica Konvencije UN o pravima osoba sa invaliditetom. Iako je pravni okvir unapređivan tokom posljednjih godina, potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se usaglasili sa pravnom tekovinom EU. Zakonodavstvo se mora odraziti i u praksi.
Samo da naglasim jednu bitnu stvar – veliki broj objekata je i dalje nepristupačan osobama sa invaliditetom. Ovo važi i za 13 objekata koje je Vlada izabrala za prioritetno prilagođavanje potrebama – sa Skupštinom kao pozitivnim izuzetkom gdje su radovi za prilagođavanje pristupačnosti osobama sa invaliditetom počeli i koji bi trebali biti gotovi sljedećeg mjeseca.
Naš fokus bio je i na politikama u oblasti zažtite životne sredine. Kao što je poznati pjesnik Lord Bajron jednom rekao: „Najljepši kontakt koji je kopno ostvarilo sa morem se desio na crnogorskom primorju“. Veoma je bitno za Crnu Goru da zaštiti svoju izuzetnu životnu sredinu. Jedan od primjera je oblast Solane u Ulcinju, koja je jedno od najvažnijih oblasti za ptice selice na istočnoj obali Jadrana i dom milionima ptica, kao što su rijetki dalmatinski pelikani i crvenonoga prutka. Do nedavno, stanište ovih ptica je bilo u opasnosti. U julu 2015, Vlada Crne Gore je preduzela prve ključne korake kako bi zaštitila taj biodiverzitet, ali još toga mora biti urađeno kako bi se očuvala Solana, kao i ptice koje u njoj žive. Takođe, Solanu bi trebalo proglasiti zaštićenim područjem.
Na kraju, Crna Gora je jedina zemlja kandidat koja kontinuirano otvara nova pregovaračka polja i napreduje brzo u pregovorima. Međutim, i dalje postoje bitna pitanja koja treba riješiti, prije svega u oblasti vladavine prava i osnovnih prava.
Autorka teksta je Anneliese Dodds, poslanica EP, predsjedavajuća Delegacije parlamentarnog Odbora za pridruživanje Crne Gore i stabilizaciju između EU. Tekst je objavljen u časopisu Evropski puls.
Izvor: europeanwesternbalkans.com