Predstavnici crnogorskih institucija, civilnog sektora i međunarodnih organizacija okupili su se 28. oktobra na konferenciji „Izbjeglička kriza u EU i regionu – planovi EU, strategije vlada i doprinos civilnog društva“ održanoj u Podgorici da bi razgovarali o aktuelnoj izbjegličkoj krizi.
Konferencija je organizovana u okviru projekta „Izgradnja kapaciteta za jačanje crnogorskog sistema azila i upravljanja migracijama“ finansiranog od strane Ambasade Kraljevine Holandije u Beogradu.
Šef Delegacije EU u Crnoj Gori, Ambasador Mitja Drobnič poručio je da se pitanjem azila i migracija ne možemo baviti kao problemom samo jedne države članice EU, jer je to evropski problem.
“Kao partneri, članice EU treba da kolektivno odgovore iskazivanjem solidarnosti. Nemojmo zaboraviti da je solidarnost jedna od naših temeljnih vrijednosti“, rekao je Drobnič.
On je kazao da EU cijeni pomoć koju zemlje Zapadnog Balkana pružaju hiljadama ljudi kojima je potrebna zaštita i njihovu spremnost da u potpunosti preuzmu svoje odgovornosti, uključujući readmisiju svojih državljana, kao sigurne zemlje porijekla.
„Da bi sanirala posljedice izbjegličke krize, Evropska komisija se obavezala da izdvoji ukupno 200 miliona eura humanitarne pomoći u 2015. godini. Na nedavnoj konferenciji na ovu temu, EU je odobrila 7 miliona eura humanitarne pomoći za Srbiju i Bivšu Jugoslovensku Republiku Makedoniju, čime je obezbijeđena hitna pomoć za izbjeglice koje prolaze kroz te zemlje dostigla iznos od 8,74 miliona eura. Ovo finansiranje je najavljeno kao dio paketa pomoći od 17 miliona eura za dvije zemlje koje se suočavaju sa prilivom izbjeglica“, saopštio je Drobnič.
Drobnič je podsjetio da su se samo prije par dana, lideri nekoliko članica EU i nekih od susjeda Crne Gore, sreli ponovo u Briselu da razgovaraju na ovu temu. On je citirao predsjednika Evropske komisije koji je rekao da “države pogođene krizom ne bi trebalo samo da pričaju jedna o drugoj, već i jedna sa drugom. Susjedi bi trebalo da rade zajedno, a ne jedni protiv drugih. Izbjeglice [ … ] treba tretirati na human način, kako bi se izbjegla humanitarna tragedija u Evropi”.
Šef Delegacije Evropske unije kaže da je vrlo ohrabrujuće što je usaglašen plan od 17 tačaka koji, kako je to slikovito opisao predsjednik EK, “podrazumijeva pragmatične i operativne mjere kako ljudi ne bi bili ostavljeni da se sami brinu za sebe na kiši i hladnoći”.
Predstavnik UNHCR-a u Crnoj Gori, Mustafa Sever Čajlan, rekao je da su zemlje Zapadnog Balkana dio glavne putanje za izbjeglice, dodajući da ih se skoro pola miliona iskrcalo na Grčkoj obali.
“Kontinuirani tempo novih dolazaka ukazuje na mogućnost da se kriza može preliti u zemlje koje do sada nisu bile pogođene, uključujući Crnu Goru. Misija i mandat UNHCR-a je da pomaže tim zemljama, na isti način kao što smo već pružili podršku BJR Makedoniji, Srbiji i Hrvatskoj. Jako sam srećan što svjedočim snaženju saradnje između pogođenih zemalja i onih koje se pripremaju za potencijalni priliv”, kazao je Sever Čajlan.
Ombudsman Šućko Baković saopštio je da neke zemlje EU i Balkana nisu odgovorile ovom izazovu na pravi način, već pribjegavajući mjerama koje nisu humane i nisu u skladu sa evropskim vrijednostima. On je kazao da su izbjeglice posebno ranjiva grupa ljudi pa odnos prema njima mora biti human i civilizovan, i da se moraju se poštovati njihovo dostojanstvo i ljudska prava.
„Posljednji događaji u Evropskoj uniji vrlo ohrabruju jer se rješavanju krize ozbiljnije pristupilo, a naredni dani će pokazati koliko je snažan i primjenjiv postignuti konsenzus“, rekao je Baković.
Zamjenica direktora Direktorata za upravne unutrašnje poslove Ministarstva unutrašnjih poslova, Sandra Bugarin navela je da se kvalitetni rezultati u ovoj oblasti mogu postići samo kroz blisku i punu saradnju sa civilnim sektorom, dodajući da je ovaj projekat još jedan dokaz tome.
Šefica sekcije za vladavinu prava za Zapadni Balkan u Ambasadi Holandije u Beogradu, Oni Jalink rekla je da su srceparajuće slike izbjeglica svakodnevni podsjetnik da je ova kriza po samoj svojoj prirodi panevropska i da se nijedna zemlja ne može sama izboriti sa njom.
“Crna Gora možda nije na čelu trenutne krize ali se suočava sa povećanjem broja tražilaca azila od 2013. a i na kraju krajeva, usklađivanje zakonodavstva sa evropskom pravnom tekovinom i dalje snaženje kapaciteta da bi se primijenila ta pravna tekovina, značajno je, nezavisno od broja ljudi koji vam kucaju na vrata” saopštila je Jalink.
Predstavnica Holandskog savjeta za izbjeglice (DCR), Marieke Snijders kazala je da kada su počinjali projekat niko nije očekivao da postane toliko relevantan.
“Po procjeni 500,000 izbjeglica je došlo u Evropu od početka godine. Mislim da ta činjenica čini relevantnost ovog projekta vrlo jasnim,” rekla je Snajders.
Ona je dodala da civilni sektor ima važnu ulogu u ovoj krizi: da pomogne izbjeglicama na terenu, da lobira i bori se za njihova prava i da nadgleda rad i odluke vlada.
Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori
