Korupcija nije problem samo u Crnoj Gori i Jugoistočnoj Evropi, već i u društvima kao što je Njemačko, ocijenila je ambasadorka te zemlje u Crnoj Gori, Elizabet Gurdrun Štajnaker na međunarodnoj konferenciji posvećnoj toj pojavi u kritičnim sektorima Jugoistočne Evrope.
„Korpcija je nešto što je prisutno i u našem društvu, u pitanju je nešto što zalazi u sve sfere društva“, precizirala je Štajnaker.
Centar za demokratsku tranzicuju (CDT), u saradnji sa Mrežom organizacija iz Jugoistočne Evrope koje se bave borbom protiv korupcije (SELDI), organizovao je međunarodnu konferenciju o borbi protiv korupcije u kritičnim sektorima u Jugoistočnoj Evropi.
Prema njenim riječima, društvo koje se bori protiv korupcije može uspjeti u tome. „U pitanju je trajna borba“.
Štajnaker je kazala da je veoma važan aspekt borbe protiv korupcije odgovornost koju svaki ključni akter mora imati na sebi, posebno kada se govori o promovisanju vrijednosti.
„Vrijednost koja stoji na prvom mjestu je da korupcija nije dobra, nije dozvoljena i sprečava društveni razvoj svake države i svakog društva“, smatra Štajnaker.
Ona je za korupciju ocijenila Vladu odgovornom. „Vi ste ti koji ste odgovorni za sebe i ono što radite na tom planu“.
Ona je ukazala na potrebu smanjenja jaza između reformi koje stoje na papiru i njihove implementacije.
„EU potencira implemetanciju i sprovođenje reformi, a za to su potrebni kvalitetni instrumenti“, zaključila je Štajnaker.
Izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica kazao je da se borba protiv korupcije u Crnoj Gori nalazi u završnoj fazi pripreme ili početnoj fazi realizacije.
„Urađena je zahtjevna i nimalo jednostavana priprema za ovaj proces, a to je priprema zakonskih preduslova za početak ozbiljne sveobuhvatne borbe protiv korupcije“, kazao je Koprivica.
On je naveo da, iako se na pripremi radilo posvećeno, tek predstoji ključna faza – faza implementacije svih zakona. „Pored sprovedenih reformi u poslednjih nekoliko godina konkretni učinci antikorupcijskuh mjera još uvijek su nedovoljni“.
„U Crnoj Gori korupcija ostaje problem u brojnim oblastima – u urbanizmu, privatizaciji, javnoj upravi, zdravstvu, obrazovanju, javnim nabavkama“, ocijenio je Koprivica.
Prema njegovim riječima, nevladine organizacije (NVO), mediji i građani mogu značajno doprinijeti svojim istraživanjima, analizalma i prikupljenim podacima.
Šefica sektora za politiku, evropske integracije i privredu Delegacije EU u Crnoj Gori, Kirsi Perkuri, navela je da se korupcija smatra jednim od izvora lošeg upravljanja.
„Ona dodatno slabi, već oslabljenu ekonomiju, pospješuje slabljenje društva i stvara socio-ekonomske razlike“, ukazala je Perkuri.
Ona je navela da korupcija uništava socijalni milje, dodajući da vlade, kompanije i socijalno odgovorni građani i grupe moraju da udruže napore kao bi se borile protiv tog fenomena i promiovisali otvorene vlade.
„Rad NVO ima dodatnu vrijednost gde god se udruži sa vlastima. NVO igraju i nastaviće da igraju važnu ulogu kako u Crnoj Gori tako i šire“, ocijenila je Perkuri.
Delegacija EU u Crnoj Gori će, kako je kazala, nastaviti da podržava Crnu Goru u njenim naporima da se bori protiv korupcije u korist svih građana.
Ruslan Stefanov iz Centra za demokratske studije Bugarske ukazao je na priortitete kada se radi o borbi protiv korupcije.
Prioritet je, kako je naveo, borba na visokom nivou protiv kriminala. „Moramo biti spremni da se borimo protiv korupcije na jednom višem nivou na održiv način“.
Stefanov je istakao ulogu NVO.
„Oni moraju imati nezavisne monetarne mehanizme kako bi sankcionisali, monitorisali eventualnu korupciji i kako bi se sa njom borili”.
Prema njegovim riječima, mora se fokusirati na posebne sektore, posebno u smislu upravljanja državnim organizacijama.
Glavni specijalni državni tužilac Milivoje Katnić ukazao je da je taj organ u proteklom periodu uspostavio saradnju sa NVO i građanima, a da saradnju sa medijima još traže.
Prema njegovim riječima, sloboda izražavanja i informisanja jedan je od glavnih temelja svakog demokratskog društva i kao takav podrazumijeva visoke normativne garancije i međunardone standarde zaštite tog prava.
„Obavještavanje javnosti o krivičnim postupcima treba biti bazirano na izvoru evropskog prava, praksi Evropskog suda za ljudska prava i načelima samoregulacije, medijske industruije, profesionalnosti, objektivnosti kao elementarnim pretpostavkama prava javnosti da zna“, rekao je Katnić.
Medijski pristup krivičnim postupcima, kako je kazao, ne podrazumijeva narušavanje privatnosti i ugrožavanje ustavnog principa ljudskog dostojanstva i otkrivanje identiteta žrtve i učinioca ako to nije u interesu javnosti.
Katnić je ukazao na ograničenja izvještavanja, navodeći da mediji ne mogu imati neograničeno pravo da izvještavaju o krivičnim postupcima.
„Ograničenja koja mediji moraju imati u izvještavanju tiču se osnovnih ljudskih prava i sloboda koje ima svaki građanin, bez obzira da li je on osumnjičen, da li učinio neko krivično djelo ili nije“, zaključio je Katnić.
Izvor: Agencija Mina
