Naslovnica Info Press info Edukacijom poljoprivrednih proizvođača do rezultata u politici kvaliteta

Edukacijom poljoprivrednih proizvođača do rezultata u politici kvaliteta

Njeguška pršuta, pljevaljski sir, kolašinski sir, med i maslinovo ulje mogli bi biti među prvim crnogorskim proizvodima koji će biti zaštićeni oznakom, prema Zakonu o oznakama porijekla, geografskim oznakama i oznakama tradicionalno garantovanih specijaliteta poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.

Zahvaljujući naporima Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja tokom protekle tri godine, posebno u dijelu edukacije poljoprivrednika na temu politike kvaliteta, grupe proizvođača ovih proizvoda pripremljene su za uspostavljanje sistema zaštite.

Prema riječima savjetnice za politiku kvaliteta u Ministarstvu Merise Čekić, proizvođačima je sada mnogo jasnije šta zaštitom svog proizvoda mogu da postignu, u smislu povećanja konkuretnosti i prihoda, pogotovo kada budu izloženi pritiscima na EU tržištu.

“Svjesni su i činjenice da je proces zaštite proizvoda vrlo složen i zahtjevan i da se ne može odraditi “preko noći”. Politika kvaliteta je jedna od prioritetnih u Ministarstvu poljoprivrede, s obzirom da je kvalitet nešto što male crnogorske proizvođače može održati u agrobiznisu na globalizovanom tržištu. Zato je Ministarstvo u prethodnom periodu aktivno radilo na motivaciji i edukaciji poljoprivrednika da podižu kvalitet i kroz najveći oblik – zaštitu proizvoda. Za razliku od predhodnih godina kada smo informisali sve zainteresovane, u 2015. smo radili sa formiranim grupama proizvođača (pršuta, maslinovog ulja, sira, meda i drugim). Taj pristup se pokazao efikasnim jer su pojedine grupe već pripremljene za uspostavljanje sistema zaštite”, kaže Čekić i dodaje da ulazak u sistem zaštite proizvoda ne znači samo poštovanje propisa i procedura, već je više pitanje razvoja svijesti, odnosno motivisanosti, organizovanosti proizvođača i brzine usvajanja novih znanja.

Čekić ističe da je za zaštitu nekog proizvoda potrebno efikasno udruženje proizvođača istog proizvoda koji ima potencijal da nosi neku od oznaka kvaliteta.

“Grupa proizvođača pokreće proceduru zaštite. Najzahtjevnije je napraviti dokument koji se naziva “proizvođačka specifikacija” u kome se do detalja opisuje proizvod i način proizvodnje. To moraju biti proizvodi koji imaju dokazanu reputaciju i istoriju, a specifičnost proizvoda mora biti uslovljena geografskim okruženjem, vještinama ili dokazanom tradicionalnom metodom proizvodnje. Opisani kvalitet treba da se održava konstatnim i to jedan od glavnih zadataka udruženja proizvođača”, objašnjava Čekić.

Proizvođači njeguške pršute, prema riječima Čekić, najbrži su u pripremanju dokumentacije za ulazak u sistem zaštite oznakom kvaliteta.

Ona je podsjetila da je neguški pršut od 2003. godine bio u sistemu geografske oznake zajednice SCG, ali da je trebalo izvršiti novu registraciju prema propisima u Crnoj Gori.

“Značajnu podršku u dijelu priprema za zaštitu proizvođači njeguške pršute imali su kroz projekat Ministarstva, EBRD i UNFAO koji se odnosi na unapređenje standarda kvaliteta proizvoda od mesa”, kaže Čekić.

“Za razliku od proizvođača pršute, proizvođači pljevaljskog sira prolaze dosta duži put. Radili smo sa njima kroz radionice, uz podršku eksperata, ali i zasebno kada god im treba konsultacija. Smatramo da su pripremljeni u smislu dostizanja nacionalnih minimalnih standarda. Njihovi proizvodni pogoni i kvalitet proizvoda su na zavoidnom nivou. Pljevaljski sir, što je bitno za zaštitu, ima stečenu reputaciju. Nedostaje kolektivna odlučnost i bolja kordinacija unutar udruženja proizvođača. Za sazrijevanje svijesti proizvođača i dodatnu edukaciju vrlo je važna bila stidijska posjeta kolegama u Sloveniji”, kaže Čekić.

Iskustvo iz Slovenije obogatilo je i proizvođače kolašinskog lisnatog sira koji su se kasnije uključili u proces.

Pozitivno iskustvo kada je riječ o motivaciji i brzini usvajanja znanja na ovu temu, u Ministarstvu ističu pčelare, odnosno Savez pčelarskih organizacija Crne Gore. “Radimo zajedno na zaštiti meda, uz pomoć slovenačkog eksperta angažovanog kroz projekat EU. Na primjeru zaštite “slovenačkog meda” naši pčelari su se upoznali sa procedurama zaštite oznake kvaliteta. Ministarstvo nastavlja rad sa Savezom na daljoj proceduri, a pčelari predano pripremaju neophodnu dokumentaciju.

Ministarstvo je radilo individualno i sa proizvođačima maslinovog ulja. Pored proizvoda koji bi trebao i mogao da nosi oznaku kvaliteta, motiv za rad sa maslinarima bio je svakako i predhodno utvrđena značajna starost maslina i dobijanje sertifikata. Rad sa proizvođačima maslinovog ulja biće nastavljen i cilju njihove motivacije da pokrenu proceduru zaštite.

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja

Saopštenja

Produžen rok za video konkurs #MojGrad na putu ka EU

0
Zbog izraženog interesovanja, Ministarstvo evropskih poslova odlučilo je da produži rok za  video konkurs za učenike/ce osnovnih škola #MojGrad na putu ka EU. Pored...

Gorčević sa ministrima evropskih poslova EU: Crna Gora ima hrabrost i viziju da bude...

0
„Prije 20 godina, svijet je svjedočio hrabroj i vizionarskoj Evropi u kojoj je "Veliki prasak" proširenja donio mir i prosperitet kako EU, tako i...

Ministri evropskih poslova i finansija saglasni: Plan  rasta velika šansa za ubrzani razvoj država...

0
Inicijativa Evropske komisije Plan rasta za Zapadni Balkan predstavlja veliku šansu za ubrzani razvoj država regiona i intenziviranje procesa pristupanja EU. Jasna posvećenost država...

Oko 10,5 miliona sredstava EU za crnogorske partnere u okviru programa saradnje sa Hrvatskom...

0
Ukupno 36 crnogorskih institucija i organizacija učestvovaće u sprovođenju 29 projekata koji su podržani u okviru Prvog poziva za dostavljanje predloga projekata programa prekogranične...

Održan info dan za dva poziva programa Interreg Evropa

0
Crnogorske institucije i organizacije imaju priliku da uspostave saradnju sa partnerima iz 35 evropskih zemalja u okviru Programa međuregionalne saradnje Interreg Evropa i sprovedu...