Naslovnica Info Intervjui Pejović: Ozbiljno se krećemo prema članstvu u EU, u 2016. možemo otvoriti...

Pejović: Ozbiljno se krećemo prema članstvu u EU, u 2016. možemo otvoriti još šest poglavlja

Glavni pregovarač Crne Gore sa EU, ambasador Aleksandar Andrija Pejović, kazao je da Dnevnim novinama da je zadovoljan dinamikom procesa evropskih integracija i da u ovoj godini možemo otvoriti još šest poglavlja. U razgovoru za Dnevne novine Pejović ističe da se naša zemlja ozbiljno kreće prema članstvu u EU i, što je još važnije, prema evropskom standardu življenja.

DN: Koja poglavlja će Crna Gora otvoriti do kraja ove godine?

PEJOVIĆ: Osim u 22 dosad otvorena poglavlja, rad pregovoračke strukture se odvija u dobrom pravcu i u ostalim oblastima. Rezultat preduzetih napora je da smo tokom protekle godine ispunili početna mjerila u još šest zahtjevnih poglavlja koja se odnose na 1 Slobodu kretanja robe, 11 Poljoprivredu i ruralni razvoj, 12 Bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor, 13 Ribarstvo, 19 Socijalnu politiku i zapošljavanje i 22 Regionalnu politiku i koordinaciju strukturnih instrumenata. U skladu s tim, sva ova poglavlja su spremna za otvaranje tokom 2016.

DN: Što će biti posebno zahtjevno za državu u pregovorima koji slijede?

PEJOVIĆ: Posebno su zahtjevna poglavlja 1 Sloboda kretanja robe i 12 Bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor, u kojima poseban izazov predstavlja ogromna pravna tekovina, koja se mora prenijeti kroz niz zakona i posebno podzakonskih akata, ali i finansijskih sredstava za sprovođenje potrebnih reformi.

DN: U kojim je poglavljima ostvaren najveći napredak?

PEJOVIĆ: Naša intencija je da ostvarujemo ravnomjeran napredak u svim oblastima. Svakako, zbog novog pristupa u pregovorima, najviše pažnje i napora je usmjereno na vladavinu prava, gdje bilježimo i najveći intenzitet aktivnosti. Tako smo upravo u ovoj oblasti donijeli preko pedeset zakona kojima smo promijenili način rada u pravosuđu, upodobili antikorupcijski pristup najmodernijim evropskim rješenjima i podigli nivo standarda kad su u pitanju manjinska prava. Takođe, formirali smo ključne institucije kao što su Specijalno tužilaštvo i Agencija za sprečavanje korupcije, čime smo postavili temelje za postizanje značajnih rezultata u praksi.

Kada je riječ o ostalim oblastima, osim poglavlja 25 i 26, koja smo privremeno zatvorili, istakao bih da smo u 7. poglavlju Pravo intelektualne svojine praktično zaokružili normativni okvir i da je ono među prvim kandidatima za zatvaranje. Slična situacija je i sa poglavljima 30 Ekonomski odnosi s inostranstvom, 31 Zajednička vanjska i sigurnosna politika i 10 Informatičko društvo i mediji. Takođe, značajan napredak je ostvaren i u poglavljima 20 Preduzetništvo i industrijska politika, gdje privodimo kraju donošenje strategije industrijske politike i gdje nas u narednom periodu očekuje njeno sprovođe, kao i u poglavlju 21 Transevropske mreže, gdje, u skladu s Berlinskim procesom, pratimo realizaciju preuzetih oblasti.

DN: U izvještajima EK naglasak se stavlja na slobodu medija. Očekujete li problem u ispunjavanju standarda u ovoj oblasti?

PEJOVIĆ: Tokom prethodnog perioda kreirali smo normativni okvir potreban za punu slobodu medija i postigli dobar nivo usklađenosti s evropskim propisima u ovoj oblasti, što potvrđuju i ocjene iz dosadašnjih izvještaja Evropske komisije.

Dekriminalizacijom klevete i uvrede, što je bio jedan od ključnih zahtjeva EU tokom 2011. godine, znatno smo poboljšali medijsko okruženje. Mi smo otišli i korak dalje, izmjenama Krivičnog zakonika 2013. godine stvorena je mogućnost da se ne pokreće krivično gonjenje za novinare koji počine krivično djelo povrede privatnosti ako su takvim djelovanjem otkrili izvršenje određene grupe krivičnih djela.

DN: Kako komentarišete inicijative za ponovno uvođenje klevete kao krivičnog djela?

PEJOVIĆ: Vlada je čvrsto opredijeljena da očuva i unaprijedi ambijent medijskih sloboda i u tom pravcu svakako ne podržava inicijatve za ponovno uvođenje klevete kao krivičnog djela. Predložene izmjene zakona izlaze iz okvira međunarodnih standarda i crnogorskog ustavnog okvira, te kao takve predstavljaju suspenziju prava i restrikciju slobode izražavanja.

Kad je riječ o daljim obavezama u ovoj oblasti, u planu su izmjene Zakona o elektronskim medijima koje bi trebalo dodatno da približe ovu oblast evropskim standardima. Takođe, usvojen je i Etički kodeks novinara, a u narednom periodu je potrebno osigurati njegovu primjenu u cilju podizanja standarda u medijima.

DN: Koliko će članstvo u NATO doprinijeti napretku ka EU?

PEJOVIĆ: Reforme koje sprovodimo u procesu pristupanja kako EU, tako i NATO imaju za cilj unapređenje ukupnog političkog, ekonomskog i, uopšte, društvenog ambijenta i približavanje vrijednostima i standardima koje njeguju članice oba saveza. Ovdje posebno mislim na reforme u oblasti vladavine prava, prije svega one pravosuđu, borbi protiv ko rupcije i organizovanog kri minala, koje su zajednički imenitelj procesa evrop ske i euroatlantske integracije.

Regionalna saradnja jača Zapadni Balkan

DN: Ranije ste izjavili daje Crnoj Gori uzor Hrvatska, s obzirom na njihovo iskustvo na putu ka EU. Može li Crna Gora to biti ostatku regiona?

PEJOVIĆ: Imajući u vidu pređeni put, iskustvo koje smo stekli i rezultate koje smo postigli tokom četiri godine pregovora, cijenim da Crna Gora već jedno vrijeme zauzima lidersku poziciju u regionu. To je, uostalom, ocjena koja stiže s brojnih evropskih adresa, a koja se temelji na dosadašnjim postignućima u oblasti evropske integracije. Više puta sam isticao da je, nakon stupanja Hrvatske u članstvo EU, veoma važno održati dobru dinamiku sprovođenja reformi i kroz regionalnu dimenziju. Siguran sam da to šalje dobru poruku evropskim partnerima i jača evropsku perspektivu Zapadnog Balkana.

Moć i odgovornost medija

DN: Da li su naši mediji spremni za Evropu?

PEJOVIĆ: Cijelo crnogorsko društvo je u fazi transformacije na putu prema članstvu u EU. Ni mediji tu nijesu izuzetak. Država je obavezna da stvori odgovarajući okvir za rad i razvoj medijskog ambijenta. S druge strane, sami mediji moraju da vode računa o poštovanju etičkih standarda i kontroli odgovornosti prema javnosti. Ovo posebno imajući u vidu izuzetno značajnu ulogu koju imaju u svakom društvu. Oni su tu da informišu, obrazuju, ukazuju, pokreću, mijenjaju. Imaju moć koja za sobom povlači odgovornost. Upravo iz tog razloga je važno da u medijskom prostoru radimo na podizanju kvaliteta, znanja i stručnosti kadra, da imamo medijske poslenike koji su upoznati s evropskim propisima i praksom i spremni da daju doprinos unapređenju struke i dostizanju evropskih standarda u ovoj oblasti. Iako na ovom polju preostaje još rada, s obje strane, uvjeren sam da ima značajnih pomaka i da smo na dobrom putu.

Izvor: Dnevne novine

Saopštenja

Produžen rok za video konkurs #MojGrad na putu ka EU

0
Zbog izraženog interesovanja, Ministarstvo evropskih poslova odlučilo je da produži rok za  video konkurs za učenike/ce osnovnih škola #MojGrad na putu ka EU. Pored...

Gorčević sa ministrima evropskih poslova EU: Crna Gora ima hrabrost i viziju da bude...

0
„Prije 20 godina, svijet je svjedočio hrabroj i vizionarskoj Evropi u kojoj je "Veliki prasak" proširenja donio mir i prosperitet kako EU, tako i...

Ministri evropskih poslova i finansija saglasni: Plan  rasta velika šansa za ubrzani razvoj država...

0
Inicijativa Evropske komisije Plan rasta za Zapadni Balkan predstavlja veliku šansu za ubrzani razvoj država regiona i intenziviranje procesa pristupanja EU. Jasna posvećenost država...

Oko 10,5 miliona sredstava EU za crnogorske partnere u okviru programa saradnje sa Hrvatskom...

0
Ukupno 36 crnogorskih institucija i organizacija učestvovaće u sprovođenju 29 projekata koji su podržani u okviru Prvog poziva za dostavljanje predloga projekata programa prekogranične...

Održan info dan za dva poziva programa Interreg Evropa

0
Crnogorske institucije i organizacije imaju priliku da uspostave saradnju sa partnerima iz 35 evropskih zemalja u okviru Programa međuregionalne saradnje Interreg Evropa i sprovedu...