Naslovnica Crna Gora i EU Uspješne EU priče Planiranje administrativnih kapaciteta za sprovođenje pravne tekovine EU

Planiranje administrativnih kapaciteta za sprovođenje pravne tekovine EU

Reforma javne uprave predstavlja proces stalnog usavršavanja državnog sistema u cilju pružanje bolje i
kvalitetnije usluge građanima i privrednim društvima.

Sposobnost države da obezbijedi odgovarajuću strukturu, kako na nacionalnom, tako i lokalnom nivou, direktno utiče na životni standard njenih građana, kao i konkurentnost nacionalne privrede.

S tim u vezi, administracija predstavlja glavni preduslov za adekvatno servisiranje potreba građana,
te pored ekonomskog razvoja omogućava i suštinsko sprovođenje osnovnih načela demokratskog upravljanja.

Sposobnost uređenja nacionalnog zakonodavstva i njegovog sprovođenja, čija je osnova zaštita interesa građana i uređenja društva u cjelini, upotpunosti zavisi od administrativnih kapaciteta kojim država raspolaže.

Samim tim, pitanje administrativnih kapaciteta možemo postaviti kao temelj na osnovu kojeg se gradi ne samo proces reforme javne uprave, već stabilna i funkcionalna država, koja je sposobna da u kontinuitetu unaprijeđuje životni standard građana i u potpunosti sprovodi međunarodne obaveze.

Imajući u vidu prioritete vanjske politike Crne Gore, koji su usmjereni ka članstvu u EU, kao i veličinu javne uprave i raspoložive kadrove, pitanje administrativnih kapaciteta predstavlja veliki izazov, te zahtjeva efikasno i temeljno planiranje.

Do datuma pristupanja, bez obzira na obim javnog sektora, Crna Gora ima obavezu da u svoj zakonodavni sistem prenese 180.000 stranica pravne tekovine EU (broj koji konstantno raste), kao i da obezbijedi neophodne mehanizme za njeno sprovođenje.

Dakle, govorimo o istim obavezama koje su imale mnogo veće i razvijenije države tokom procesa evropske integracije, s tim što je pregovarački proces s Crnom Gorom do sada najstrožiji, što je praksa EU sa svakim narednim procesom proširenja.

Možemo pretpostaviti da obezbjeđivanje administrativnih kapaciteta zahtjeva značajna finansijska izdvajanja, što predstavlja dodatni izazov za Crnu Goru, posebno imajući u vidu aktuelni oporavak ekonomije nakon finansijske krize.

Koje su administrativne potrebe koje Crna Gora mora obezbijediti u cilju zatvaranja pregovaračkog procesa i potpune spremnosti za sprovođenje pravne tekovine EU? Koje su najtraženije kvalifikacije javne uprave u ovom momentu? Koje su nove institucije ili organizacione jedinice koje moramo formirati? Koje infrastrukturne potrebe, u vidu softvera, informacionih sistema, opreme itd, je potrebno obezbjediti za
uspješno sprovođenje zakona po standardima EU?

Sve su ovo pitanja s kojima se Crna Gora susretala tokom 2015. i na koje je tražila adekvatan model planiranja, koji bi pružio sve podatke neophodne za dugoročno strateško planiranje.

Imajući u vidu ključne strateške ciljeve Crne Gore, koji se prvenstveno ogledaju u reformi javne uprave i procesu evropske integracije, MVPEI je kao centralno koordinaciono tijelo u pregovaračkom procesu s EU uspostavilo metodologiju za planiranje administrativnih potreba državne uprave.

Pomenutu metodologiju MVPEI je uvrstilo u Program pristupanja Crne Gore EU za period 2016 – 2018. Na osnovu tri i po godine iskustva vođenja pregovaračkog procesa, institucije su u saradnji s MVPEI precizno definisale administrativne potrebe po pregovaračkim poglavljima.

S tim u vezi administrativni kapaciteti su podijeljeni na: i) kadrovske potrebe ii) formiranje novih institucija ili organizacionih jedinica iii) infrastrukturne potrebe.

Kako administrativni kapaciteti zahtijevaju sveobuhvatno i temeljno strateško planiranje, MVPEI je intenzivno skretalo pažnju da sve planirane aktivnosti moraju biti prvenstveno planirane budžetom i kadrovskim planovima institucija.

Takođe, metodologija za proračun administrativnih potreba je dobila saglasnost od ključnih institucija
koje se bave ovim pitanjem, kao što su Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo finansija i Uprave za kadrove.

Predstavljanjem administrativnih potreba za trogodišnji period (2016 – 2018.) MVPEI je namjeravalo detaljno predstaviti koje su to potrebe institucija za efikasno sprovođenje pravne tekovine.

Prikupljeni podaci će u narednom periodu predstavljati dobru platformu za proces brojnih politika i njihovu koordinaciju.

Takođe, skrenuće pažnju na ključne potrebe javne uprave i omogućiće njihovo predviđanje budžetom.

Rezultati iz PPCG-a, pružiće jasne informacije o najpotrebnijim stručnim kvalifikacijama koje nedostaju na internom tržištu rada, te obezbijediti prilagođavanje obrazovnih programa realnim potrebama javnog sektora.

Takođe, pružiće smjernice za dalje planiranje programa obuka Uprave za kadrove kako bi se na pravi način vršila edukacija državnih službenika i namještenika.

Nakon temeljnog analiziranja administrativnih potreba, državna uprava je ukazala da je za naredni trogodišnji period neophodno obezbijediti 841 radno mjesto.

Najviše potrebe su iskazane u okviru: 23. poglavlja – Pravosuđe i temeljna prava (204), 27. poglavlja Zaštita životne sredine (85), 11. poglavlja – Poljoprivreda i ruralni razvoj (82) i 1. poglavlja – Sloboda kretanja robe.

Što se tiče kvalifikacija najveće potrebe državne uprave se odnose na društvene nauke, u prvom redu na ekonomiste i pravnike, kao i na tehničke nauke, gdje je ukazano na veliku potrebu za građevinskim, elektro i poljoprivrednim inženjerima.

Program pristupanja je koncipiran da artikuliše potrebe Crne Gore za uspostavljanje javne uprave po uzoru na države članice EU, kao i da obezbijedi neophodne podatke za dugoročno strateško planiranje.

Pravovremeno i efikasno razvijanje ljudskih resursa kao najznačajnijeg intelektualnog kapitala predstavlja poseban izazov Crne Gore, od kojeg će dalje zavisiti kako proces evropske integracije, tako generalni kvalitet životnog standarda u našoj zemlji.

Pred javnom upravom ključni izazov ostaje razvoj ljudskih resursa, kako bi oni sami, nakon svog jačanja i usavršavanja, gradili bolju i napredniju Crnu Goru.

Autor teksta je Marko Mrdak iz Generalnog direktorata za evropske poslove

Tekst je objavljen u časopisu “Diplomarius” koji izdaje Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija

Saopštenja

Produžen rok za video konkurs #MojGrad na putu ka EU

0
Zbog izraženog interesovanja, Ministarstvo evropskih poslova odlučilo je da produži rok za  video konkurs za učenike/ce osnovnih škola #MojGrad na putu ka EU. Pored...

Gorčević sa ministrima evropskih poslova EU: Crna Gora ima hrabrost i viziju da bude...

0
„Prije 20 godina, svijet je svjedočio hrabroj i vizionarskoj Evropi u kojoj je "Veliki prasak" proširenja donio mir i prosperitet kako EU, tako i...

Ministri evropskih poslova i finansija saglasni: Plan  rasta velika šansa za ubrzani razvoj država...

0
Inicijativa Evropske komisije Plan rasta za Zapadni Balkan predstavlja veliku šansu za ubrzani razvoj država regiona i intenziviranje procesa pristupanja EU. Jasna posvećenost država...

Oko 10,5 miliona sredstava EU za crnogorske partnere u okviru programa saradnje sa Hrvatskom...

0
Ukupno 36 crnogorskih institucija i organizacija učestvovaće u sprovođenju 29 projekata koji su podržani u okviru Prvog poziva za dostavljanje predloga projekata programa prekogranične...

Održan info dan za dva poziva programa Interreg Evropa

0
Crnogorske institucije i organizacije imaju priliku da uspostave saradnju sa partnerima iz 35 evropskih zemalja u okviru Programa međuregionalne saradnje Interreg Evropa i sprovedu...