U Baru je 10. i 11. maja 2016. održan drugi sastanak Zajedničkog odbora između vlada Crne Gore i Republike Makedonije koji je uspostavljen u skladu sa obostranim obavezama iz procesa pristupanja Evropskoj uniji.
Sastanak je, u ime Crne Gore, otvorio državni sekretar za evropske integracije i glavni pregovarač ambasador Aleksandar Andrija Pejović, a sa makedonske strane državni sekretar za evropska pitanja Ana Blažeska.
Kopredsjedavajući sastankom bili su Snežana Radović generalni direktor u Direktoratu za evropske poslove u Ministarstvu vanjskih poslova i evropskih integracija Crne Gore i ambasador Ramadan Nazifi, direktor Direktorata za EU u Ministarstvu vanjskih poslova Republike Makedonije.
U okviru pet radnih sesija, pregovarači i šefovi radnih grupa iz obje države su predstavili iskustvo iz sprovođenja reformi u poglavljima 23. Pravosuđe i temeljna prava, 24. Pravda, sloboda i bezbjednost – migracije kao posebna sesija, 14. Saobraćajna politika i 15. Energetika, sa akcentom na meke mjere.
Ambasador Pejović je ukazao na značaj saradnje država Zapadnog Balkana za pregovarački proces i napredovanje prema članstvu u EU. U tom kontekstu je podsjetio da napredak svake zemlje prema članstvu u EU prevashodno zavisi od njenih individualnih napora i rezultata, ali i ukazao na izuzetno važnu ulogu regionalne saradnje koja je svoje mjesto našla i u Strategiji proširenja.
„Napredak se može ostvariti samo uz međusobno otvorene i konstruktivne odnose i Crna Gora će, u tom pravcu, nastaviti da bude snažan promoter ujedinjene Evrope i svih njenih vrijednosti. Reformski put koji naša država ostvaruje treba da bude jasan signal i pokazatelj susjedima kako je perspektiva članstva u EU realna i ostvariva“, poručio je ambasador Pejović.
On je podsjetio da je Crna Gora prva država koja pregovara o članstvu u Uniji u okviru „novog pristupa“, uz stalno nadgledanje aktivnosti, kontinuirano preispitivanje postignuća i istraživanje mogućnosti koje nudi pregovarački proces. Iznio je uvjerenje da uspjesi koje Crna Gora postiže na evropskom putu predstavljaju značajan podsticaj za ostale zemlje Zapadnog Balkana, kao i potvrdu nastavka politike proširenja bez zastoja.
Državni sekretar za evropska pitanja Ana Blažeska je zahvalila na kontinuiranoj podršci koju Crna Gora pruža Makedoniji u procesu pristupanja EU i istakla da sastanci zajedničkog odbora predstavljaju odličnu platformu za razmjenu iskustava, znanja i ideja, i na taj način doprinose ubrzanju puta prema EU.
Ona je iznijela uvjerenje da će Makedonija, i pored političkih problema, uspjeti da ubrza svoj reformski put s posebnim fokusom na reforme u oblasti vladavine prava i ostvarivanje mjerljivih rezultata u oblastima borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i uspostavljanja efikasnih mehanizama za upravljanje migrantskom krizom.
Predstavnici crnogorske delegacije su upoznali kolege iz Makedonije s najvažnijim aktivnostima koje se tiču 23. poglavlja, uz poseban osvrt na postignute rezultate u pogledu zaokruživanja zakonodavnog i institucionalnog okvira, kao i jačanja administrativnih kapaciteta postojećih institucija. U okviru 24. poglavlja su predstavljeni najvažniji rezultati i tekuće aktivnosti u oblasti migracija, azila i vizne politike, kao i oblasti borbe protiv organizovanog kriminala.
U dijelu sastanka posvećenom 14. poglavlju – Saobraćajna politika, bilo je riječi o rezultatima koje je Crna Gora ostvarila u pogledu usklađivanja zakonodavstva i primjene socijalnih, bezbjednosnih i tehničkih pravila u drumskom saobraćaju, sigurnosnih i bezbjednosnih uslova u pomorskom sektoru, bezbjednosnih i pravila interoperabilnosti u željezničkom saobraćaju, kao i sprovođenju multilateralnog ECAA sporazuma o uspostavljanju jedinstvenog vazduhoplovnog područja.
U okviru 15. poglavlja – Energetika, bilo je riječi o izradi Akcionog plana za obavezne naftne rezerve koje odgovaraju količini od 90 dana neto uvoza, što je bilo početno mjerilo koje je Crna Gora ispunila kako bi otvorila to poglavlje decembra 2015. Takođe, predstavnici crnogorskih institucija su upoznali kolege iz Makedonije s tekućim i planiranim mjerama u pravcu ispunjavanja završnih mjerila i privremenog zatvaranja poglavlja.
Zajednička ocjena učesnika skupa je da ovaj format sastanaka predstavlja dobru osnovu za unapređenje političkog dijaloga, privredne i trgovinske saradnje i sagledavanje brojnih pitanja koja se tiču usklađivanja zakonodavstva s pravnom tekovinom EU u raznim oblastima, kao i drugih pitanja od obostranog interesa dvije države.
