Crna Gora se nalazi na prvom mjestu u regionu sa čak 88% ispunjenih i obaveza koje će uskoro biti realizovane iz Refromske agende za EU Plan rasta za Zapadni Balkan. Slijede Albanija sa 80%, Sjeverna Makedonija sa 76%, Kosovo sa 65% i Srbija sa 53%, saopštio je direktor Generalnog direktorata za proširenje EU i istočno susjedstvo Evropske komisije (DG ENEST), Gert Jan Kopman na Samitu lidera Zapadnog Balkana o Planu rasta koji se održava u Skoplju.
Govoreći na panelu koji je okupio ministre evropskih poslova Zapadnog Balkana, predstvnike EU, regionalnih organizacija i partnera, Kopman je naglasio da sve zemlje Zapadnog Balkana vrijedno ispunjavaju zadatke iz svojih Reformskih agendi, te se očekuje dodatno poboljšanje rezultata do kraja ovog izvještajnog perioda. “Plan rasta za Zapadni Balkan već donosi opipljive koristi za građane i ekonomije regiona, a države su posvećeno pristupile realizaciji reformskih obaveza”.
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević je, na panelu posvećenom implementaciji Reformskih agendi za EU Plan rasta za Zapadni Balkan, kazala da su predstavljeni rezultati potvrda snažne političke volje u Crnoj Gori i kapaciteta da se reformski procesi sprovode brzo i efikasno. Ona je govorila o crnogorskom iskustvu i istakla važnost povezivanja procesa pristupanja EU sa konkretnim ekonomskim benefitima za građane i privredu.
„Za Crnu Goru, pregovori o pristupanju i Plan rasta više nijesu odvojeni procesi – već objedinjeni okvir ubrzane integracije“, poručila je ministarka Gorčević. Ona je naglasila da je nedavno zatvaranje Poglavlja 5 – Javne nabavke, prvog iz klastera Temeljna prava, dodatno osnažilo optimizam u institucijama, te da se najveći dio posla – i u pogledu zatvaranja pregovaračkih poglavlja i sprovođenja Reformske agende – očekuje u narednih 18 do 24 mjeseca.
Govoreći o regionalnim inicijativama, ministarka je posebno istakla značaj pristupanja Crne Gore Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA).
„SEPA nije samo tehničko dostignuće, već strateška prekretnica. Naši građani sada mogu slati i primate novac iz EU brzo i bez visokih provizija, a naši privrednici – posebno mala i srednja preduzeća – mogu jednostavnije poslovati i konkurisati na tržištu EU. Ali prava vrijednost leži u osjećaju pripadnosti – u činjenici da građani Crne Gore uživaju ista prava kao i građani EU“, poručila je Gorčević.
U svom obraćanju, ministarka Gorčević pozvala je na zajedničko djelovanje u regionu i sa EU kako bi se Plan rasta iskoristio kao snažan instrument za pokretanje reformi, unapređenje kvaliteta života i vraćanje evropske perspektive Zapadnog Balkana u fokus.
„Plan rasta više nije samo dokument – on je sada konkretan mehanizam sa prvim vidljivim rezultatima. Na nama je da, sa ovog visokog političkog nivoa, podržimo sve aktere u našim državama da se snažno uključe u njegovu realizaciju“, zaključila je Gorčević.
Na panelu su predstavljene konkretne mjere koje se sprovode kroz Plan rasta: od digitalnih inovacionih habova i razvoja infrastrukture, integracije u Jedinstveno tržište EU do zelenih koridora. Predstavljene su i nove inicijative u okviru EU Plana rasta za Zapadni Balkan: uključivanje Zapadnog Balkana u Evropske turističke mreže, uvođenje EU alata za zaštitu potrošača i Smjernice za pristupanje jedinstvenom tržištu EU.
Na marginama Samita, ministarka Gorčević održala je bilateralni sastanak sa glavnom pregovaračicom Albanije i ministarkom za Evropu i spoljne poslove Majlindom Dukom, tokom kojeg su razmijenjena iskustva u vezi sa sprovođenjem Reformske agende i ubrzanjem procesa pristupanja. Sagovornice su se saglasile da su intenzivnija razmjena znanja i regionalna koordinacija ključni za uspjeh evropske agende čitavog Zapadnog Balkana.
Takođe, ministarka Gorčević je učestvovala na posebnoj panel diskusiji koju je, u saradnji sa Atlantskim savezom, organizovao ministar vanjskih poslova Sjeverne Makedonije Timčo Mucunski, a koja je bila posvećena bezbjednosnim izazovima i ulozi Zapadnog Balkana u novoj evropskoj bezbjednosnoj arhitekturi.
MINISTARSTVO EVROPSKIH POSLOVA