Vrijednost trajno oduzete imovine stečene kriminalnom na osnovu sporazuma o priznanju krivice iznosi 32 miliona eura kazala je u razgovoru za Novu M šefica pregovaračke grupe za poglavlje 23 i pregovaračica za poglavlje 24, Marijana Laković.
“Kada su posrijedi poglavlja 23 i 24, treba posebno istaći vidljive rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala. Činjenica je i da je osnovan poseban sektor koji je odmah postao operativan, što dodatno potvrđuje posvećenost Uprave policije u efikasnoj borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije”, kazala je Laković.
Izmjene Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću koje su nedavno usvojene u Parlamentu doprinijeće lakšem pokretanju finansijskih istraga, kazala je Laković i dodala da je primjena ovog zakona prethodnih godina ostvarila je svoju svrhu.
“U krivičnom postupku, u prethodnom periodu, samo na osnovu sporazuma o priznanju krivice, vrijednost oduzete imovinske koristi stečene krivičnim djelom je preko 32 miliona eura, preciznije 32 miliona 334 hiljade 897 eura”, pojasnila je Laković.
Crna Gora, kako je dodala, već ima i presude sa trajnim oduzimanjem imovine, gdje samo jedan objekat vrijedi oko milion i po eura. Takođe, trajno je oduzeto preko 3 hiljade metara kvadratnih ostale nepokretne imovine. Nije zanemarljiva ni cifra kada je posrijedi privremeno oduzeta imovina.
“Samo u jednom slučaju 12. juna 2018. godine, Specijalno državno tužilaštvo blokiralo je sredstva u iznosu od 63 miliona eura, i to na računima 112 rezidentnih pravnih lica. Takođe, pomenuli bi i predmet pranje novca kao samostalno krivično djelo, privremeno su blokirana sredstva u iznosu nešto većem od milion eura. Ukupno je, na računima kod poslovnih banaka, privremeno blokirano skoro 67 miliona eura u predmetima istrage”, objasnila je Laković.
Ona je dodala da se reforme u oblasti vladavine prava shvataju kao apsolutni prioritet procesa, ne samo zato što je to obaveza iz Evropske agende, već i zbog ubjeđenja da će reformisani sistem doprinijeti kvalitetnijem i sigurnijem životu crnogorskih građana i građanki. “Evropska komisija u kontinuitetu prepoznaje stabilan napredak u više značajnih oblasti cijeneći upravo konkretne rezultate koje su naše institucije ostvarile”, kazala je Laković.
Konstatovan je, takođe, i bilans rezultata u borbi protiv organizovanog kriminala što je, kako je pojasnila, posljedica kvalitetne među-agencijske i međunarodne saradnje Uprave policije koja je dovela i do vidljivih rezultata u borbi protiv organizovanog kriminala. Laković je naglasila da je novoformirani sektor za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije u Upravi policije na čijem je čelu Zoran Lazović, doprinio još boljim rezultatima.
“Činjenica da je osnovan poseban sektor koji je odmah postao operativan dodatno potvrđuje posvećenost Uprave policije u efikasnoj borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije u cilju postizanja mjerljivih rezultata u ovih oblastima. Vladavina prava je oblast koja zahtijeva kontinuirane rezultate, svakako da postoje oblasti u kojima treba da ostvarimo vidljivije rezultate čega smo svjesni i kontinuirano radimo upravo na prevazilaženju izazova sa kojima se u pojedinim oblastima srijećemo”, saopštila je Laković.
Kako je najavila, u planu je usvajanje Strategije reforme pravosuđa za period 2019-2022, a fokus će biti na sprovođenju najznačajnijih reformskih prioriteta utvrđenih u pregovaračkom procesu za poglavlje 23.
“Reformske aktivnosti će u narednom periodu biti usmjerene ka ostvarivanju nekoliko strateških ciljeva. Dalje jačanje nezavisnosti, nepristrasnosti i odgovornosti pravosuđa, ostaje i dalje prioritet u procesu evropskih integracija. Takođe, i veći nivo efikasnosti pravosudnog sistema unaprijediće kvalitet poštovanja ljudskih prava i vladavine prava”, zaključila je ona i objasnila da je poseban dio strategije posvećen strateškim smjernicama koje za cilj imaju reforme i dalji razvoj pravosudnih i drugih institucija u funkciji pravosuđa. Tu se posebno misli na notare, javne izvršitelje, sudske vještake i advokate.
Izvor: TV NOVA M
TV NOVA M – MARIJANA LAKOVIĆ, ŠEFICA PREGOVARAČKOG TIMA ZA POGLAVLJE 23
