PDR: Zašto je ovaj projekat bio važan za Crnu Goru i šta je Crna Gora dobila učešćem u Misijama 1 i 4, kao velikim zelenim inicijativama koje imaju za cilj da pripreme 150 evropskih regiona za klimatske promjene i da 100 gradova postane klimatski neutralno do 2030. godine?
Milena Ljutica: HARMONMISSIONS je transnacionalni projekat usmjeren na jačanje sprovođenja Misija Evropske unije u Dunavskom regionu.
Za Crnu Goru, ovaj projekat je bio važan jer nam je pružio priliku da budemo dio šire evropske diskusije o prilagođavanju klimatskim promjenama, klimatskoj neutralnosti i ulozi koju inovacije i digitalne tehnologije mogu imati u suočavanju sa ovim izazovima. Iako Crna Gora nije članica Evropske unije, imali smo priliku da aktivno učestvujemo u razgovorima sa institucijama i stručnjacima iz cijelog Dunavskog regiona, kao i da učimo iz njihovih iskustava.
Učešće u Misijama 1 i 4 pomoglo nam je i da bolje razumijemo kako se ovi evropski prioriteti mogu pretočiti u konkretne aktivnosti na nacionalnom i lokalnom nivou. Klimatske promjene ne poznaju državne granice, zbog čega je saradnja između zemalja i regiona od suštinskog značaja.
Za Crnu Goru, projekat je zato donio mnogo više od samog znanja. Omogućio je uspostavljanje novih kontakata, bolje razumijevanje evropskih Misija i pristup evropskim mrežama, primjerima dobre prakse, alatima i mogućnostima za saradnju.
Istovremeno, pružio nam je priliku da sopstvena iskustva i perspektive podijelimo sa širom evropskom zajednicom koja radi na jačanju otpornosti na klimatske promjene i razvoju klimatski neutralnog društva.
PDR: Institut savremenih tehnologija Crne Gore (IMTM) je predvodio razvoj tri platform: SHARED, platforme Climate City Contract i Evropske opservatorije za misije. To je bio veliki posao. Šta je bilo najteže u razvoju rješenja koje je trebalo da funkcioniše u devet zemalja, a ne samo u Crnoj Gori?
Milena Ljutica: Jedan od glavnih izazova bio je to što nijesmo razvijali digitalno rješenje za jednu zemlju ili jednu kategoriju korisnika. Razvijali smo skup međusobno povezanih platformi namijenjenih podršci različitim akterima širom Dunavskog regiona, u zemljama koje imaju različite institucionalne strukture, prioritete i nivoe iskustva u radu sa Misijama Evropske unije. Svaka od tri platforme imala je svoju posebnu ulogu.
SHARED je razvijen kao prostor za razmjenu znanja i saradnju. Objedinjuje projekte, događaje, resurse i informacije povezane sa klimatskim Misijama EU, omogućavajući zainteresovanim stranama da lakše pronađu postojeće inicijative, uče jedni od drugih i prepoznaju mogućnosti za zajednički rad.
Evropska opservatorija za misije (European Mission Observatory EMO) pruža širi pregled sprovođenja Misija EU u Dunavskom regionu. Objedinjuje informacije o politikama, projektima, mogućnostima finansiranja, relevantnim akterima i primjerima dobre prakse, uz alate koji olakšavaju pronalaženje potencijalnih partnera i uspostavljanje novih kontakata.
Platforma Climate City Contract (CCC) posebno je usmjerena na Misiju klimatski neutralnih gradova i podršku gradovima na njihovom putu ka klimatskoj neutralnosti. Ona predstavlja digitalni prostor za razmjenu informacija, iskustava i resursa povezanih sa klimatskim ugovorima gradova i izazovima sa kojima se gradovi suočavaju tokom ove tranzicije.
Naš izazov, dakle, nije bio samo tehničke prirode. Bilo je potrebno pronaći zajedničku strukturu koja bi funkcionisala u različitim zemljama, a istovremeno ostala relevantna za njihove specifične potrebe i okolnosti.
Stalno smo sebi postavljali pitanja: Koje informacije su korisne svima? Šta treba prilagoditi pojedinačnim zemljama? Kako da platforme budu razumljive nekome ko se prvi put susrijeće sa Misijama EU, a da istovremeno pružaju vrijednost iskusnim istraživačima, donosiocima odluka i stručnjacima koji razvijaju projekte?
Bili smo veoma svjesni i činjenice da živimo u digitalnom dobu u kojem već postoji ogroman broj platformi, baza podataka i onlajn alata. Nijesmo željeli da jednostavno napravimo još tri platforme koje će se koristiti tokom trajanja projekta, a zatim postepeno prestati da budu aktivne.
Zbog toga je jedan od naših najvećih izazova bio da razmišljamo o tome kako stvoriti nešto što može imati dugoročan uticaj – platforme koje korisnicima pružaju stvarnu vrijednost, motivišu ih da im se vraćaju i ostaju korisne i nakon završetka projekta.
To je zahtijevalo kontinuiranu komunikaciju i povratne informacije od projektnih partnera.
Za mene je jedna od najvažnijih lekcija bila da, kada razvijate digitalno rješenje za međunarodnu zajednicu, vi zapravo ne razvijate samo softver. Vi gradite zajednički jezik između ljudi i institucija i, u krajnjem, zajednicu okupljenu oko tog rješenja.
PDR: U IMTM-u imate ljude povezane sa ESFRI-jem i Crnogorskom akademijom nauka i umjetnosti. Kada ste započeli HARMONMISSIONS, da li ste već znali da će te veze biti korisne ili ste to otkrili tek kasnije, tokom realizacije projekta?
Milena Ljutica: Rekla bih da smo od samog početka znali koliko su snažne profesionalne i institucionalne mreže važne, ali nijesmo nužno mogli da predvidimo na koji će način svaka postojeća veza doprinijeti projektu.
Kako je projekat napredovao, postajalo nam je sve jasnije koliko ove mreže mogu biti dragocjene. Ljudi povezani sa evropskim mrežama istraživačke infrastrukture, kao što je ESFRI, ali i sa Crnogorskom akademijom nauka i umjetnosti, donijeli su različite perspektive i pomogli nam da projekat povežemo sa širim istraživačkim i inovacionim ekosistemom Crne Gore.
To je ujedno bila jedna od prednosti projekta HARMONMISSIONS – saradnja nije bila ograničena samo na članove konzorcijuma. Projekat nas je podstakao da razmišljamo izvan kruga neposrednih partnera i uključimo relevantne aktere iz oblasti nauke, javne uprave i drugih sektora.
Za Crnu Goru je ovakav način umrežavanja posebno važan. Kao relativno mala država, često imamo potrebu da domaće znanje i stručne kapacitete povežemo sa širim evropskim mrežama, kako bi naše mogućnosti, iskustva i potrebe postale vidljivije.
HARMONMISSIONS nam je pokazao da takve veze mogu postati veoma vrijedni resursi za projekat, ponekad i na načine koje nije moguće predvidjeti na samom početku.
PDR: Šta ste naučili iz saradnje sa ostalim projektnim partnerima, a što će promijeniti vaš pristup razvoju ICT platformi u budućnosti?
Milena Ljutica: Jedna od najvažnijih stvari koje sam naučila jeste da se uspjeh jedne ICT platforme ne mjeri brojem funkcionalnosti koje ona nudi, već time da li korisnici zaista razumiju zašto bi trebalo da je koriste.
Saradnja sa partnerima iz različitih zemalja to nam je vrlo jasno pokazala. Svaki partner donosio je drugačiju perspektivu, a mi smo stalno morali da prevodimo projektne ciljeve u nešto konkretno, praktično i korisno za stvarne korisnike.
Zbog toga smo mnogo više pažnje posvetili jednostavnosti korišćenja, kvalitetu sadržaja, preglednosti i navigaciji, kao i dugoročnoj vrijednosti platformi, umjesto da se fokusiramo isključivo na tehničke aspekte razvoja.
Takođe sam naučila koliko je važno uključiti korisnike i relevantne aktere u ranoj fazi razvoja.
Kada razvijate platformu za međunarodnu zajednicu, pretpostavke razvojnog tima nijesu dovoljne. Potrebne su vam povratne informacije od ljudi koji će zaista koristiti to rješenje.
Zato bih u budućim projektima još ranije započela sa razvojem usmjerenim na potrebe korisnika, testiranjem i provjerom kvaliteta i relevantnosti sadržaja.
PDR: Sada kada je HARMONMISSIONS završen, šta se dogodilo sa ovim platformama i sa pozicijom Crne Gore u okviru Misija EU? Šta biste voljeli da bude ostvareno ili da ostane aktuelno za pet godina?
Milena Ljutica: Iako je projekat HARMONMISSIONS formalno završen u junu 2026. godine, saradnja koju je uspostavio se nastavlja. Partneri iz konzorcijuma već su se ponovo okupili kako bi pripremili novi projektni predlog koji se nadovezuje na rezultate HARMONMISSIONS-a.
Predlog obuhvata dalji razvoj platformi, sa posebnim fokusom na unapređenje njihovih funkcionalnosti i integraciju savremenih digitalnih tehnologija.
Već razmišljamo o tome kako se alati poput vještačke inteligencije mogu koristiti za dodatno unapređenje platformi, kako bi one postale prilagodljivije, interaktivnije i sposobnije da odgovore na promjenljive potrebe korisnika.
Smatramo da je to posebno važno kako bi platforme ostale relevantne i novim generacijama, koje će imati ključnu ulogu u pokretanju budućih inicijativa, inovacija i šireg društvenog razvoja.
Za Crnu Goru, smatram da je ovaj kontinuitet od posebnog značaja. Projekat je doprinio jačanju naših veza sa evropskim partnerima, boljem razumijevanju Misija Evropske unije i sticanju praktičnog iskustva u razvoju digitalnih rješenja namijenjenih međunarodnoj zajednici.
Kada razmišljam o narednih pet godina, voljela bih da platforme nastave da se razvijaju i unapređuju, kao i da partnerstva uspostavljena kroz HARMONMISSIONS rezultiraju novim projektima i konkretnim rješenjima.
Ipak, ono što smatram najvažnijim jeste da Crna Gora nastavi da bude aktivan učesnik i partner u evropskoj saradnji u oblasti prilagođavanja klimatskim promjenama i razvoja klimatski neutralnog društva.
Voljela bih da nastavimo da doprinosimo toj saradnji sopstvenim znanjem, iskustvom i idejama, ali i da istovremeno učimo od šire evropske zajednice.