Sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) ne ukida tržišnu konkurenciju, već omogućava paralelne modele razvoja – posebno kada je riječ o složenim i rizičnim projektima za koje često ne postoji interes investitora iz EU.
To je u intervjuu za Bankar izjavila ministarka evropskih poslova Maida Gorčević, odgovarajući na pitanje da li su Emirati dobili privilegovan tretman koji bi mogao biti u suprotnosti sa obavezama koje Crna Gora ima prema pravilima EU o tržišnoj konkurenciji, kao i da li ovi sporazumi mogu da ugroze evropski put države.
„Ovakav Sporazum ne samo da neće ugroziti put u EU, već ulaganja iz UAE mogu doprinjeti toj funkcionalnosti tržišne ekonomije – ključnom kriterijumu za pristupanje EU, i uz to povećati zaposlenost i javne prihode, što dugoročno može ojačati pregovaračku poziciju Crne Gore i ubrzati konvergenciju sa ekonomijama EU“, kazala je Gorčević.
Ona je dodala da se ovakvi bilateralni sporazumi se u EU koriste za privlačenje kapitala u oblasti koje nijesu dovoljno pokrivene standardnim tržišnim mehanizmima.
„Sporazumi s trećim državama su legitimno pravo svake suverene države dok ne postane punopravna članica EU. Ključno je da su transparentni, da ne krše osnovna ljudska prava, i da ne stvaraju zatvorene, diskriminatorne režime – a ovaj sporazum nijedan od tih problema ne stvara“, kazala je Gorčević.
Podsjetila da su u tom kontekstu prošle sedmice započeti trgovinski pregovori upravo između EU i UAE sa ciljem postizaanja specijalnog trgovinskog aranžmana, što upravo ide u prilog utemeljenosti odluke Vlade i Skupštine da kroz ekonomsku saradnju sa ovom zalivskom zemljom valorizuje svoje resurse.
U intervjuu je ministarka Maida Gorčević govorila o uticaju evropskih integracija na Crnu Goru, značaju EU i IPA fondova, konceptu „Geopolitičke unije“, kao i o ličnom doprinosu i radu Ministarstva evropskih poslova kojim rukovodi.
Kako evropske integracije mogu konkretno pomoći nerazvijenom sjevernom regionu?
Evropske integracije otvaraju brojne mogućnosti za sjeverni region kroz pristup značajnim EU fondovima za razvoj infrastrukture, modernizaciju i podršku lokalnoj privredi. Postepeno usklađivanje s evropskim pravilima će stvoriti stabilniji pravni okvir, što povećava povjerenje investitora i otvara prostor za ulaganja u oblasti kao što su turizam, zelena energija, poljoprivreda i prerada hrane.
Kroz ciljane investicije i programe poput IPARD-a, sjever može aktivirati svoje nevalorizovane resurse i zaustaviti višedecenijsku migraciju. Jačanjem institucija, lokalne zajednice biće osnažene da samostalno planiraju i sprovode projekte koji odgovaraju njihovim potrebama. Ukratko, evropske integracije su prilika za ravnomjerniji razvoj zemlje i stvaranje održive perspektive za građane sjevera.
Članstvom u EU, postajemo dio jedinstvenog tržišta, što omogućava slobodan protok kapitala i lakši pristup evropskim fondovima. To će ubrzati razvoj lokalnih projekata, uključujući izgradnju saobraćajne i digitalne infrastrukture, unapređenje obrazovnog sistema i podsticanje zapošljavanja, posebno mladih i žena.
Koji projekti su trenutno u realizaciji, a finansiraju se iz IPA fondova, i kakav će efekat imati na lokalnu ekonomiju?
Trenutno smo u fazi realizacije brojnih projekata koji se finansiraju iz IPA III finansijske perspektive, koja pokriva period od 2021. do 2027. godine. Samo u okviru ove finansijske perspektive, do sada je opredijeljeno više od 305 miliona eura. Ovaj novac opredijeljen je za finansiranje deset konkretnih projekata, tri budžetske podrške, kao i za dodatna sredstva za operativne programe u oblasti zapošljavanja i zaštite životne sredine, podršku poljoprivredi kroz IPARD III program, kao i jednu od najvećih investicija – izgradnju dionice autoputa Mateševo–Andrijevica, za koju je obezbijeđeno 100 miliona eura.
Ono što je posebno važno jeste da svi ovi projekti imaju vrlo konkretan i direktan uticaj na lokalnu ekonomiju. Otvaraju se nova radna mjesta, modernizuje se infrastruktura, poboljšavaju se javne usluge. Autoput, recimo, će značajno poboljšati povezanost sjevera zemlje, što znači bolji pristup tržištima, više prilika za lokalne biznise, dolazak investitora i jačanje turizma. To su promjene koje ljudi mogu da osjete u svakodnevnom životu – i to je, na kraju, i smisao evropskih fondova.
Evropska unija je nedavno prenijela gotovo 27 miliona eura Crnoj Gori u okviru Plana rasta, a ukupno 383 miliona se očekuje u naredne dvije godine. Možete li precizirati koje konkretne reforme će biti finansirane ovim sredstvima i kako će građani osjetiti direktne koristi od njih? Koliko će ovo uticati na razvoj infrastrukture u Crnoj Gori?
U okviru prve tranše, oko 12,5 miliona eura ide u formi budžetske podrške, a ostatak je namijenjen za tri važna infrastrukturna projekta iz sektora energetike, koji se realizuju kroz Zapadnobalkanski investicioni okvir (WBIF). Radi se o unapređenju elektroenergetske mreže – između ostalog, o izgradnji dalekovoda između Herceg Novog i Vilusa, modernizaciji trafostanica, uvođenju SCADA sistema za bolju kontrolu distributivne mreže i izgradnji velike trafostanice Brezna.
Ove investicije su važne jer direktno doprinose boljoj i stabilnijoj isporuci električne energije, smanjenju gubitaka i većoj energetskoj sigurnosti – naročito u opštinama na sjeveru i jugozapadu Crne Gore, gdje građani najčešće trpe posljedice zastarjele infrastrukture.
Što se tiče šire slike, sredstva iz Plana rasta biće usmjerena i na reformske mjere koje će ubrzati digitalizaciju javne uprave, poboljšati obrazovni sistem, olakšati pokretanje biznisa i unaprijediti tržište rada. Naš cilj je da svaka reformska mjera ima konkretan rezultat – da, recimo, građani brže i lakše izvade dokumentaciju, da mladi lakše dođu do posla, ili da preduzetnici imaju jednostavnije procedure. Ukratko – da evropski put postane vidljiv i opipljiv kroz svakodnevne promjene nabolje.
Do 2027. godine, Crna Gora ima priliku da iz Instrumenta za reforme i rast za Zapadni Balkan dobije do 383 miliona eura ukupno, u zamjenu za napredak u reformama u oblastima vladavine prava i osnovnih prava, obnovljivih izvora energije, digitalne ekonomije, ljudskog kapitala i razvoja privatnog sektora. Postoji li realna šansa da Crna Gora ispuni uslove kako bi dobila ovaj novac?
Da, vjerujem da postoji realna šansa da Crna Gora ispuni uslove i iskoristi iznos od 383 miliona eura iz Instrumenta za reforme i rast za Zapadni Balkan do 2027. godine. Ključ je u tome što je Reformska agenda za Plan rasta usklađena sa obavezama iz pregovaračkog procesa koje Vlada planira da završi do kraja 2026. godine. Potpuno smo svjesni koliko je ova podrška važna – ne samo finansijski, već kao šansa za sveobuhvatnu modernizaciju našeg društva.
Reformska agenda je naš plan puta – precizan, konkretan i mjerljiv. Obuhvata ključne oblasti: vladavinu prava, zelenu energiju, digitalnu ekonomiju, ljudski kapital i razvoj privatnog sektora. To nisu apstraktne teme – to su stvari koje direktno utiču na život svakog građanina: bolje pravosuđe, kvalitetnije obrazovanje, veće plate, sigurnija energija, više investicija i poslova.
Ono što je važno naglasiti jeste da sistem isplate ovih sredstava funkcioniše po principu – koliko uradimo, toliko novca dobijemo. To znači da nema blokade ako se neka mjera ne ispuni na vrijeme, već se sredstva proporcionalno isplaćuju, uz priliku da preostale mjere kasnije ispunimo. A obaveze koje imamo, sami smo definisali – ima ih 130 i svaki resor zna tačno šta mu je zadatak.
Vjerujem da ćemo uz punu političku volju i koordinaciju uspjeti da ih realizujemo. Ovo je jedinstvena prilika ne samo da povučemo značajna sredstva, već da napravimo suštinsku promjenu – da Crna Gora postane funkcionalna, moderna i evropska država u punom smislu te riječi.
Kako Ministarstvo prati i kontroliše da li se evropska sredstva troše transparentno i efikasno?
Ministarstvo evropskih poslova ima ključnu ulogu u praćenju kako se evropska sredstva troše – i to ne samo da se troše pravilno, već i da daju stvarne rezultate. Uspostavljeni su precizni mehanizmi kontrole koji su u potpunosti usklađeni sa evropskim standardima. To znači da se svaki korak – od planiranja do realizacije projekta – detaljno prati.
Kontrole se sprovode na više nivoa. Imamo interne procedure, ali i nezavisne revizije i eksterni monitoring koje rade specijalizovana tijela. Tu su i redovni izvještaji, terenske provjere, kao i digitalni alati koji nam pomažu da brzo identifikujemo eventualne nepravilnosti i reagujemo na vrijeme.
Transparentnost je za nas posebno važna. Sve informacije o tome kako se sredstva troše javno su dostupne, jer želimo da građani i naši evropski partneri imaju povjerenje u sistem. Na kraju krajeva, riječ je o javnom novcu – i mi kao država imamo odgovornost da ga trošimo pametno, odgovorno i u interesu građana. I to nije samo pitanje procedura, već i našeg kredibiliteta kao buduće članice EU.
Koliko je do sada ukupno povučeno sredstava iz pretpristupnih fondova (IPA) i kako ocjenjujete iskorišćenost tih sredstava?
Od kada je Crna Gora počela da koristi evropske fondove kroz IPA – dakle od 2007, a zaključno sa 2024. godinom – opredijeljeno nam je ukupno 789 miliona eura. Ta sredstva su ulagana u naš razvoj, institucije, infrastrukturu, obrazovanje, zapošljavanje i energetiku. Koristili smo ih kroz tri sedmogodišnje finansijske perspektive – IPA I (2007–2013), IPA II (2014–2020) i IPA III (2021–2027).
U prvoj fazi, IPA I, povukli smo oko 205 miliona eura i realizovali više od 100 projekata – od podrške javnoj upravi i pravosuđu, do razvoja lokalne infrastrukture. U IPA II periodu, koji je trajao do 2020. godine, opredijeljeno nam je 279 miliona eura. Ova sredstva su korišćena za sprovođenje 33 projekta i tri direktne budžetske podrške, kao i za pripremu većih infrastrukturnih projekata kroz Zapadnobalkanski investicioni okvir.
Trenutno smo u IPA III fazi, koja traje do 2027. godine, i u okviru nje nam je već opredijeljeno preko 305 miliona eura. Uz to, važno je naglasiti da su sredstva iz Plana rasta, koja se sada realizuju, dodatna i ne ulaze u ovaj iznos.
Kada pogledamo sveukupno, možemo reći da Crna Gora veoma dobro koristi dostupna sredstva, posebno u poređenju s drugim zemljama regiona. Naravno, uvijek ima prostora za poboljšanja – posebno kada je riječ o efikasnosti i brzini realizacije. Ali ono što je ključno jeste da imamo jasan sistem, iskustvo i volju da svako evropsko ulaganje pretočimo u konkretne koristi za građane.
Koliko sredstava iz EU fondova Crna Gora nije uspjela da povuče u prethodnih (okvirno) 5 godina, i koji su najčešći razlozi za to? U kojim poslovnim oblastima crnogorski građani bi mogli da imaju najviše koristi od IPA i EU fondova, a ne koriste ih?
Trenutno je još u toku ugovaranje projekata iz aktuelne finansijske perspektive IPA III (2021–2027), pa ne možemo govoriti o preciznim iznosima koje nismo uspjeli da povučemo. Na primjer, za projekte iz programa IPA 2021 rok za ugovaranje traje sve do decembra 2025. godine. Dakle, imamo još vremena da realizujemo planirane projekte.
U ovom trenutku, Crna Gora sprovodi projekte iz četiri godišnja IPA programa – 2021, 2022, 2023. i 2024. godine – za koje nam je Evropska komisija opredijelila više od 131 milion eura. Ta sredstva idu na 10 konkretnih akcija i tri važne budžetske podrške, koje se tiču reforme javne uprave, upravljanja granicom i ublažavanja energetske krize.
Pored toga, imamo dva velika operativna programa za period 2024-2027 koji se odnose na oblasti životne sredine i zapošljavanja, za koje je opredijeljeno još 66 miliona bespovratnih EU sredstava. Paralelno s ovim, u toku je finalizacija programa IPA 2025-2027, u okviru kojeg je Evropska komisija izdvojila indikativno 45 miliona eura. Njegovo usvajanje očekujemo tokom 2025. godine. Tu su i sredstva za IPARD III – skoro 82 miliona eura za crnogorsku poljoprivredu, od čega je 63 miliona bespovratna pomoć iz EU. Pored toga, u julu 2024. godine je u okviru Ekonomsko-investicionog plana za Zapadni Balkan usvojena odluka o finansiranju granta od 100 miliona eura iz IPA III sredstava za podršku izgradnji dionice Mateševo-Andrijevica autoputa Bar-Boljare.
Kad je riječ o tome gdje bi naši građani mogli imati još više koristi – svakako u poljoprivredi. Iako imamo dosta zainteresovanih korisnika, još uvijek ima prostora da više ljudi, posebno malih i srednjih poljoprivrednika, aplicira i iskoristi podršku kroz IPARD, posebno imajući u vidu da su u IPA III perspektivi ova sredstva značajno uvećana. Takođe, velika prilika postoji i u oblasti energetske efikasnosti, digitalizacije i zapošljavanja mladih – za šta se sada otvara sve više sredstava.
U suštini, izazovi u povlačenju sredstava najčešće su tehničke prirode – nedostatak dobre projektne dokumentacije, kapaciteta u upravi, ili kašnjenja u pripremi. Zato radimo na jačanju sistema i edukaciji korisnika, kako bi Crna Gora maksimalno iskoristila svaku šansu koju evropski fondovi nude.
Koje mjere Ministarstvo evropskih poslova planira da preduzme kako bi se povećala apsorpcija EU fondova, s obzirom na to da često postoje izazovi u administrativnim kapacitetima i projektnoj pripremljenosti? Šta konkretno preduzimate kako bi lokalne samouprave i mala preduzeća imali bolji pristup EU fondovima?
Mi u Ministarstvu evropskih poslova vrlo jasno vidimo gdje su najveći izazovi kad je riječ o korišćenju EU fondova – to su najčešće manjak stručnog kadra, posebno na lokalnom nivou, i nedovoljno kvalitetno pripremljeni projekti. Zato smo fokusirani na konkretne mjere koje će te prepreke otkloniti.
Prije svega, kontinuirano organizujemo obuke za službenike iz državne uprave, lokalnih samouprava, nevladinog i privatnog sektora. To nisu samo teorijske edukacije – radimo praktične radionice koje pokrivaju pisanje projekata, budžetiranje, upravljanje grantovima i sve ključne EU procedure.
Zatim, uveli smo mrežu nacionalnih kontakt osoba – to su ljudi koji su dostupni da pomognu svima koji žele da konkurišu za sredstva. Bilo da je u pitanju opština ili mali preduzetnik, mogu da dobiju tehničku podršku i savjet koji im je potreban da pripreme kvalitetan projekat.
Podstičemo međuinstitucionalnu saradnju, a posebnu pažnju posvećujemo i lokalnim samoupravama, jer želimo ravnomjeran razvoj svih dijelova Crne Gore. Podstičemo ih da sarađuju međusobno, ali i sa civilnim i privatnim sektorom – kako bi zajednički aplicirali za veće i kompleksnije projekte koji imaju jači razvojni efekat.
Takođe, radimo na digitalizaciji procesa – uvodimo alate koji omogućavaju lakšu i bržu komunikaciju sa institucijama, bolji pregled i nadzor nad sredstvima i projektima. Sve to skraćuje vrijeme i smanjuje greške.
Naš cilj je da stvorimo funkcionalan i održiv sistem koji će omogućiti bolju iskorišćenost sredstava koja su na raspolaganju, kao i ravnomjeran razvoj svih djelova Crne Gore kroz evropske projekte. Apsorpcija fondova nije samo tehničko, već i razvojno pitanje, i zato se trudimo da obezbijedimo podršku tamo gdje je najpotrebnija.
Da li Crna Gora može računati na dodatna sredstva iz fondova EU u narednim godinama, imajući u vidu novi pristup „Geopolitičke unije“ koji najavljuje snažnije uključivanje Zapadnog Balkana čak i prije formalnog članstva?
Apsolutno – kao najnapredniji kandidat u procesu proširenja, Crna Gora može da računa na dodatnu podršku iz EU fondova u narednim godinama, i to ne samo kroz postojeće instrumente, već i kroz nove inicijative koje proizlaze iz koncepta „Geopolitičke unije“. Ovaj novi pristup EU podrazumijeva snažnije uključivanje zemalja Zapadnog Balkana još prije punopravnog članstva – kroz konkretne politike, pristup jedinstvenom tržištu i, što je posebno važno, dodatnu finansijsku podršku.
Crna Gora, kao zemlja koja je najdalje odmakla u pregovorima, ima šansu da prednjači i u korišćenju tih novih instrumenata. Evropska komisija je već kroz Plan rasta za Zapadni Balkan jasno pokazala da želi da ubrza proces integracije i nagradi reforme konkretnim sredstvima – i to u sektorima koji donose najviše koristi građanima: vladavina prava, zelena tranzicija, digitalna ekonomija, ljudski kapital, zapošljavanje.
Ministarstvo evropskih poslova aktivno prati ove procese i već preduzima korake kako bi Crna Gora bila spremna da iskoristi dodatne fondove, bilo kroz postojeće mehanizme kao što je IPA III, bilo kroz nove oblike podrške. Takođe, intenziviramo dijalog sa institucijama EU i partnerskim zemljama regiona, kako bismo osigurali da Crna Gora bude prepoznata kao kredibilan i spreman partner u ovom novom geopolitičkom okviru.
Naravno, pristup tim sredstvima zavisi i od nas – od toga koliko smo spremni da sprovodimo reforme i efikasno koristimo ono što nam je već dostupno. Upravo tu Ministarstvo ima ključnu ulogu – da obezbijedi spremnost sistema, ali i da podstiče sve aktere, od lokalnih samouprava do privatnog sektora, da budu dio tog procesa.
Koliko je domaće zakonodavstvo u oblasti konkurencije, državne pomoći i javnih nabavki usklađeno sa EU standardima – i da li su domaći investitori u nepovoljnom položaju zbog toga?
U oblastima konkurencije, državne pomoći i javnih nabavki, Crna Gora je ostvarila značajan stepen usklađenosti sa pravnom tekovinom Evropske unije. U zakonodavnom smislu, okvir je u velikoj mjeri usklađen sa EU standardima, posebno kroz donošenje brojnih novih zakona, koji su pripremljeni u saradnji sa evropskim ekspertima. Međutim, usklađenost zakona predstavlja samo prvi korak jer je jednako važno njihovo efikasno sprovođenje u praksi. Tu i dalje postoje izazovi, posebno u pogledu kapaciteta institucija koje sprovode nadzor i kontrolu.
Upravo zbog toga Ministarstvo evropskih poslova, u saradnji sa Ministarstvom finansija i Agencijom za zaštitu konkurencije radi na jačanju kapaciteta institucija, povećanju transparentnosti i pravovremenom informisanju privrednih subjekata. U tom smislu, u pripremi su i smjernice koje će dodatno pomoći podizanju svijesti i olakšati razumijevanje pravila iz oblasti konkurencije i državne pomoći.
Što se tiče domaćih investitora, cilj evropskih pravila jeste upravo da obezbijede jednake uslove za sve učesnike na tržištu, kako domaće tako i strane. U tom smislu, pravilna primjena EU standarda ne bi trebalo da stavlja domaće investitore u nepovoljan položaj, već da stvori fer i transparentno tržišno okruženje. Ministarstvo evropskih poslova, u saradnji sa nadležnim institucijama, nastaviće da prati napredak i pruža podršku kako bi se obezbijedila puna primjena evropskih pravila uz očuvanje konkurentnosti domaće privrede.
Da li Ministarstvo ima analize koliko bi porastao BDP, zaposlenost ili strane investicije u prvih 5 godina od članstva u EU?
Ministarstvo je upoznato sa brojnim studijama kretanja ekonomske konvergencije novih zemalja članica po pristupanju EU. Zemlje poput Poljske i Rumunije bile su na oko 40-50% životnog standarda EU, i kroz pet godina članstva, uprkos krizi 2008/9. porasle su za oko 11 procentnih poena i dostigle 60-65% evropskog standarda. Crna Gora je otprilike na istom stepenu razvoja.
Dodatno, pristupanje EU omogućava direktnu finansijsku korist, a direktan pristup Evropskim strukturnim i investicionim fondovima stvoriće mogućnost da Crna Gora za konkretne projekte iskoristi sredstva koja su, na osnovu iskustva drugih država članica iz skorijih ciklusa proširenja, u prosjeku 6-8 puta veća od iznosa godišnje alokacije tokom pretpristupnog perioda. Sredstva koja su raspoloživa posredstvom ESI fondova u prosjeku iznose do 4 % bruto društvenog proizvoda države korisnice na godišnjem nivou.
U slučaju Crne Gore ova sredstva će biti iskorištena za sprovođenje značajnih razvojnih projekata u različitim oblastima. Ukoliko imamo u vidu multiplikativni efekat investicija na bruto društveni proizvod i opšti ekonomski razvoj, jasno je da će ovako značajan priliv investicija iz fondova EU (uz pozitivne efekte članstva koje imamo u ostalim poglavljima) uticati na intenziviranje stope ekonomskog rasta u Crnoj Gori u postpristupnom periodu. Iskustva država članica iz prethodnih ciklusa proširenja govore da povećanje BDP-a samo po ovom osnovu iznosi do 5 procentnih poena.
Šta smatrate ličnim doprinosom i uspjehom u ovom mandatu na čelu ministarstva evropskih poslova?
Pravo vrijeme za ovakvo pitanje biće po završetku mog mandata, kada ću moći napraviti potpuniji osvrt na planirano i ostvareno. Ipak, ono što već sada mogu reći jeste da sam iskreno posvećena timskom radu – jer evropska integracija nije zadatak samo Vlade ili jedne institucije, već zajednički posao cijelog društva.
U tom procesu, Ministarstvo evropskih poslova, kao koordinator pregovaračkog procesa, može biti uspješno samo ako postoji saradnja i zajednička vizija. Zato izuzetno cijenim doprinos svih zaposlenih u Ministarstvu, kao i kolega iz drugih resora s kojima svakodnevno gradimo evropsku budućnost Crne Gore. Vjerujem u snagu zajedničkog rada, i ponosna sam što sam dio tima koji predano ide ka istom cilju.
Nastavljamo da radimo na ostvarivanju velikih i istorijskih koraka za evropsku integraciju Crne Gore, prvenstveno kompletiranju ukupnog pregovaračkog procesa do kraja predstojeće godine, a zatim i stvaranje pretpostavki za punopravno učlanjenje do kraja 2028. godine.
Naš cilj je da Crnu Goru izgradimo kao modernu, prosperitetnu i uređenu državu, potpuno usklađenu sa najvišim evropskim standardima, gdje će evropske integracije donijeti stvarne i vidljive promjene u kvalitetu života svakog građanina.
Izvor: bankar.me