Iza svakog novog proizvoda, dizajna, fotografije ili ideje, stoji intelektualni trud koji zaslužuje zaštitu. Crna Gora je na dobrom putu kada je riječ o uspostavljanju efikasnog sistema za zaštitu prava intelektualne svojine, ali institucije, privreda i građani moraju nastaviti da jačaju svijest o njenom značaju – poruka je stručnjaka iz javnog i privatnog sektora.
Zatvaranje Poglavlja 7 u pregovorima sa Evropskom unijom u decembru prošle godine, koje se odnosi na prava intelektualne svojine, potvrda je da je Crna Gora stvorila stabilan zakonski i institucionalni okvir. Ipak, kako ističu nadležni, zakoni su samo početak – ključno je njihovo sprovođenje i razumijevanje njihove vrijednosti u svakodnevnom životu i poslovanju.
„To nam je došlo kao svojevrsna potvrda jednog višegodišnjeg predanog rada kako u oblasti usklađivanja zakonodavstva, tako i usvajanju praksi koje važe na samom nivu EU“, rekla je Andrijana Čanović, šefica odsjeka za unutrašnje tržište i statistiku u Ministarstvu evropskih poslova.
Ona ističe da zaštita intelektualne svojine ne donosi koristi samo autorima i inovatorima, već i širi prostor za razvoj biznisa i privlačenje investicija.
„Možemo reći da Crna Gora ima uspostavljeni i institucionalni i zakonski okvir kada je u pitanju zaštita prave intelektualne svojine, što znači da smo sa tim zakonskim okvirom stvorili određenu bazu za sprovođenje tog prava u praksi“, kazala je Čanović.
U narednom periodu, kako kaže, akcenat će biti na edukaciji – od službenika koji se bave registracijom prava, do tržišnih inspektora, sudija i tužilaca.
Zamjenik generalnog sekretara Unije poslodavaca (UPCG), Filip Lazović, rekao je agenciji Mina-business da u Crnoj Gori postoji zaokružena regulatorna i institucionalna podrška kada je u pitanju zaštita intelektualne svojine.
„Svako ko ima neki produkt svog intelekta, autorsko djelo, žig, patent ili industrijski dizajn, ima jasne procedure na koji način može da zaštiti svoje djelo i u tom smislu može da uživa određeni stepen zaštite“, saopštio je Lazović.
On smatra da je dobra vijest privremeno zatvaranje Poglavlja 7 i činjenica da je dobijena potvrda od partnera iz EU da država ima regulatorni okvir koji je potpuno usklađen.
„Na sreću, imamo taj regulatorni okvir. Ono što se može premijetiti jeste da ne postoji dovoljna svijest privrednih subjekata o značaju i o tome koliko odgovorajući rad i napor da se stvori nešto novo, a kasnije da se to zaštiti, može da bude dobro za neki privredni subjekt pojedinačno ili cijelu ekonomiju“, kazao je Lazović.
Da problem zloupotrebe autorskih prava nije nepoznat u domaćem medijskom prostoru, svjedoči i iskustvo novinske agencije MINA. Direktor Jaša Jovićević ističe da su foto i video sadržaji donekle zaštićeni, ali tekstualni i dalje ostaju ranjivi.
„Zaštita se prevashodno odnosi na fotografiju i audiovizuelne formate, što se i u crnogorskim sudovima do sada pokazalo kao moguće zaštiti i u slučaju zloupotrebe takvih sadržaja moguće je naplatiti određenu štetu koja je pričinjena autoru“, naveo je Jovićević.
Kako je dodao da, za razliku od toga, tekstualne informacije nažalost još nijesu prepoznate i i dalje su predmet zlouputrebe.
Jovićević smatra da je bitno da u procesu finalnog usklađivanja sa evropskom regulativom i standardima, i vjerovatno u momentu kada Crna Gora postane punopravni član EU, medijska zajednica iskoristi svu pozitivnu praksu EU i doprinese cilju koji će omogućiti da zaštite sve ono što su predmeti njohovih produkcija.
Dugogodišnji fotoreporter Boris Pejović ukazuje na duboko ukorijenjen problem u praksi – i pored dobrog zakonodavstva, stvarna zaštita prava je rijetka.
„Nažalost, iako je zakonski okvir odličan, jer su autorska prava zaštićena Zakonom o autorskim i srodnim pravima, krivičnim zakonikom i nizom međunarodnih sporazuma, u praksi je implementacija gotovo nepostojeća“, rekao je Pejović i dodao da su sudski procesi spori, skupi i iscrpljujući, da ne postoji ujednačena sudska praksa, a većina advokata nije dovoljno upućena u oblast.
Ipak, Pejović smatra da je privremeno zatvaranje Poglavlja 7 zasluženo, ali upozorava da bi ignorisanje zloupotreba moglo da se „vrati kao bumerang“ u završnoj fazi pregovora sa EU.
„Zato je kranje vrijeme da se institucije ozbiljno pozabave primjenom zakona i zaštitom svih autora, a naročito onih čiji rad najčešće bude uzet zdravo za gotovo, poput fotoreportera“, poručio je Pejović.
Upitan da li očekuje da će nakon zatvaranja Poglavlja 7 biti unaprijeđena zaštita prava intelektualne svojine u Crnoj Gori, Lazović je kazao da je legitimno pretpostaviti da će biti unaprijeđeno, zbog toga što je dobijena potvrda iz Brisela da je država na dobrom putu i da već ima neke konkretne učinke.
„Imajući u vidu da imamo sve što imamo, a što je dobro i da nemamo previše problema, moguće je da bi najbolje bilo da se institucije fokusiraju na to da promovišu upravo intelektualnu svojinu, odnosno taj dio pravnog poretka Crnoj Gore, da promovišu i da negdje šire i povećavaju svijest i građana i privrede o tome šta je to i koliko je to važno i koliko može da donese benefita“, naglasio je Lazović.
Čanović naglašava važnost saradnje svih relevantnih aktera – od državnih organa do civilnog društva – kako bi se građanima pružila potpuna informacija i osnažila svijest o važnosti intelektualne svojine.
„Samo na taj način će i građani biti adekvatno informisani o zaštiti njihovih prava u oblasti intelektualne svojine i ono što je na neki način ključno, a to je da u kontinuitetu sprovodimo jačanje svijesti građana i privrede o pravima intelektualne svojine i o njihovoj adekvatnoj zaštiti“, rekla je Čanović.
I za kraj, poruka je jasna – inovacija, kreativnost i znanje jesu temelj savremenog društva, ali bez njihove zaštite, gube na snazi. Crna Gora je načinila veliki korak naprijed, a na svim akterima je da tu priliku iskoriste.
IZVOR: AGENCIJA MINA
Foto: Designed by Freepik