Federika Mogerini, visoka predstavnica za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku/potpredsjednica Evropske komisije, Maroš Šefčovič, potpredsjednik Evropske komisije za Energetsku uniju, i Johanes Han, evropski komesar za susjedsku politiku i pregovore o proširenju, predstavljaće Evropsku uniju na Samitu o Zapadnom Balkanu koji se održava 27. avgusta u Beču.
Samit će se baviti napretkom ostvarenim od prošlogodišnjeg Samita u Berlinu i imaće za cilj da dalje razvije saradnju između šest zemalja Zapadnog Balkana (Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, bivše jugoslovenske Republike Makedonije, Srbije) po pitanju zajedničkih izazova, naročito migracije koja ujedno predstavlja i jednu od glavnih tema Samita. Takođe, na Samitu će biti riječi i o regionalnoj saradnji i vjerskom dijalogu i borbi protiv ekstremizma. Na Samitu će se održati paralelne sesije predsjednika Vlada, ministara vanjskih poslova i ministara ekonomije.
Na sesiji predsjednika Vlada, premijeri će razgovarati o trenutnoj ekonomskoj situaciji u regionu, obrazovanju i profesionalnom usavršavanju mladih i politici povezivanja.
Visoka predstavnica/potpredsjednica EK Mogerini će učestvovati u ovoj sesiji.
“Region Zapadnog Balkana se suočava sa mnogim izazovima, od potrebe za hitnom reakcijom na pitanja bezbjednosti i migracija, do potrebe za rješavanjem ekonomskih i političkih poteškoća u mnogim zemljama. Samit o Zapadnom Balkanu u Beču nam daje priliku da razgovaramo ne samo o sadašnjim izazovima, već i o našoj zajedničkoj budućnosti,” rekla je Mogerini.
Komesar Han će zajedno sa šefovima diplomatije razgovarati o trenutnim prioritetima u regionalnoj saradnji i izazovima u oblasti migracija.
Komesar Han je kazao: “Svjedoci smo izvanrednog napretka u našoj zajedničkoj agendi povezivanja od Samita u Berlinu prošle godine i sada smo već identifikovali konkretne prioritetne investicione projekte u regionu, koji bi mogli dobiti podršku Instrumenta za pretpristupnu pomoć.”
Potpredsjednik EK Šefčovič i ministri ekonomije razgovaraće o ekonomskoj perspektivi regiona, o energetskoj i saobraćajnoj povezanosti kao i o profesionalnom usavršavanju. Potpredsjednik Šefčovič je rekao: “Naša Strategija za Energetsku uniju vrlo jasno kaže da se Energetska unija ne završava na granicama EU. Zato ne štedimo naše napore da bolje povežemo Zapadni Balkan sa našim energetskim sistemima. To je poruka koju sam prenio i prilikom nedavne posjete Srbiji, i to je moja poruka na ovom Samitu takođe.”
1,5 miliona eura za humanitarnu pomoć izbjeglicama i migrantima na Zapadnom Balkanu
U susret Samitu, Evropska komisija će danas pružiti dodatnih 1,5 miliona eura humanitarne pomoći kako bi pomogla izbjeglicama i migrantima u Srbiji i bivšoj jugoslovenskoj Republici Makedoniji. Ova pomoć je vid podrške našim humanitarnim partnerima u pružanju osnovnih usluga poput vode, higijene, zdravstvene zaštite, privremenog smještaja, i zaštite izbjeglica i migranata, poboljšanja centara za prijem, kao i za koordinaciju i izvještavanje o pitanjima migracije u regionu.
Hristos Stilianides, evropski komesar za humanitarnu pomoć i upravljanje krizom, je kazao: “Zapadni Balkan se suočava sa brojem tranzitnih izbjeglica i migranata koji je bez presedana. EU je pojačala humanitarnu pomoć kako bi hitno ublažila posljedice. Ovo je srž evropske solidarnosti.”
Evropska komisija je ranije dodijelila preko 90.000 eura bespovratne humanitarne pomoći BJR Makedoniji (31. jula 2015.) i 150.000 eura Srbiji (20. avgusta 2015.) kao odgovor na ovu vanrednu situaciju.
Sredstva su direktno upućena nacionalnim Crvenim Krstovima dviju zemalja. Ukupna humanitarna podrška EU za ranjive izbjeglice i migrante u Srbiji i BJR Makedoniji sada iznosi 1,74 miliona eura.
U Evropskoj agendi za migracije, Evropska komisija je uspostavila sveobuhvatan pristup rješavanju izazova migracije, kratkoročno i dugoročno. Saradnja i podrška trećim zemljama, naročito onim koje se nalaze u našem neposrednom okruženju, je ključni element ovog pristupa.
O Samitu
Domaćin Samita je savezni kancelar Austrije, Verner Fajman, koji je pozvao predsjednike Vlada šest zemalja Zapadnog Balkana (Albanije, bivše jugoslovenske Republike Makedonije, Kosova, Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine), kao i Njemačke, Francuske, Italije, Hrvatske i Slovenije.
Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori