Podoblasti?

Podoblasti u okviru poglavlja 19 su: 1) Radno pravo, 2) Zaštita i zdravlje na radu, 3) Socijalni dijalog, 4) Politika zapošljavanja, 5) Evropski socijalni fond, 6) Socijalna inkluzija i zaštita, 7) Deinstitucionalizacija, 8) Zabrana diskriminacije u zapošljavanju i socijalnoj politici i 9) Ravnopravnost između žena i muškaraca u zapošljavanju i socijalnoj politici.

Kada je otvoreno poglavlje?

Poglavlje 19 Socijalna politika i zapošljavanje je otvoreno 13. decembra 2016. na Međuvladinoj konferenciji u Briselu. Pregovori u ovom poglavlju su u toku.

Mjerila za otvaranje?

Crna Gora je imala jedno mjerilo za otvaranje vezano za izradu akcionog plana za postepeno usklađivanje zakonodavstva i izgradnju neophodnih kapaciteta za implementaciju i sprovođenje evropske pravne tekovine. Mjerilo je ispunjeno 26. marta 2015. donošenjem Akcionog plana za postepeno usklađivanje zakonodavstva i izgradnju neophodnih kapaciteta za implementaciju i sprovođenje evropske pravne tekovine u poglavlju 19 Socijalna politika i zapošljavanje.

Mjerila za zatvaranje?

Crna Gora intenzivno radi na ispunjavanju evropskih standarda i stvaranju uslova za zatvaranje ovog poglavlja koja se odnose na:

1. Crna Gora vrši izmjene i dopune Zakona o radu i Zakona o zaštiti i zdravlju na radu u cilju usklađivanja svog zakonodavstva u oblasti rada, zaštite i zdravlja na radu sa pravnom tekovinom i dokazuje da će odgovarajuće administrativne strukture i kapacitet izvršavanja biti uspostavljeni do pristupanja u cilju ispravne primjene pravne tekovine u oblasti rada i zaštite i zdravlja na radu, naročito kroz jačanje sistema inspekcije rada.
2. Crna Gora vrši izmjene i dopune zakona u oblasti zabrane diskriminacije i ravnopravnosti žena i muškaraca u politici zapošljavanja i socijalnoj politici u cilju usklađivanja zakonodavstva u ovoj oblasti sa pravnom tekovinom i dokazuje da će odgovarajuće administrativne strukture, naročito potrebno tijelo za ravnopravnost, Ombudsman, administrativni kapaciteti i kapacitet izvršavanja biti uspostavljeni do trenutka pristupanja.
3. Crna Gora jača administrativne kapacitete za osiguranje djelotvornog sprovođenja i djelotvornog izvršavanja svih propisa i okvira politika u oblasti politike zapošljavanja i socijalne politike, uključujući planiranje i operativne kapacitete, kako bi se osigurao djelotvoran dijalog između organizacija socijalnih partnera, kao i da bi se osiguralo buduće upravljanje Evropskim socijalnim fondom.

U okviru prvog završnog mjerila, najveći fokus bio je usmjeren na izradu i donošenje Zakona o radu, koji predstavlja najvažniji pravni akt u oblasti socijalne politike i zapošljavanja. Zakon o radu donijet je 23. decembra 2019. i predstavlja temeljni dokument koji uređuje prava i obaveze radnika i poslodavaca, radne uslove, te druge ključne aspekte radnog odnosa. Ovaj zakon je usklađen sa ukupno 14 direktiva EU, kao i sa propisima Međunarodne organizacije rada, čime je postignut visok nivo harmonizacije sa evropskim i međunarodnim standardima.

Sistemska rješenja utvrđena Zakonom o radu već su na snazi, a zakon je pretprio više izmjena kako bi se dodatno unaprijedila njegova primjena i usklađenost sa savremenim radnim praksama i pravnom tekovinom EU. Tako su, pored izmjena iz 2021. godine, najnovije izmjene iz 2024. godine unijele dodatna poboljšanja, uključujući uvođenje elemenata koji se odnose na transparentne i predvidive uslove rada, kao i regulisanje rada na daljinu, što predstavlja značajan korak ka modernizaciji radnog zakonodavstva i prilagođavanju novim izazovima na tržištu rada.

Takođe, u junu 2018. godine usvojen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i zdravlju na radu, kojim su u nacionalno zakonodavstvo prenijete važne odredbe iz Direktive Savjeta 89/391/EEZ i Direktive Evropskog parlamenta i Savjeta 92/57/EEZ. Ove izmjene predstavljaju značajan korak u jačanju okvira zaštite i zdravlja na radu, usklađujući naš pravni sistem sa evropskim standardima zaštite radnika. Tokom 2019. godine donijeti su i ključni podzakonski akti u ovoj oblasti, koji dodatno regulišu detalje primjene zakonskih odredbi.

U skladu sa tim, na snazi su izmjene Zakona o zaštiti i zdravlju na radu i odgovarajući podzakonski akti, a redovni izvještaji EU i međunarodnih organizacija potvrđuju uspostavljeni okvir, kao i obaveze poslodavaca i nadzornih organa u sprovođenju propisa.

Trenutno je u pripremi sveobuhvatni Plan jačanja kapaciteta Inspekcije rada i zaštite na radu, koji ima za cilj unapređenje administrativnih i operativnih sposobnosti nadležnih institucija za efikasno sprovođenje odredbi Zakona o radu i Zakona o zaštiti i zdravlju na radu. Ovaj plan predstavlja važan korak ka osiguranju bolje zaštite prava radnika, ali i podsticanju sigurnog i zdravog radnog okruženja.

U okviru drugog završnog mjerila, Crna Gora je uložila značajne napore u primjeni međunarodnih standarda kako bi unaprijedila antidiskriminacione politike i osigurala ravnopravnost svih građana. Jedan od ključnih koraka u ovom procesu bilo je donošenje Zakona o zabrani diskriminacije, koji je predstavljao važan pomak u suočavanju sa problemom diskriminacije u društvu. Ovaj zakon je dodatno unaprijeđen donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani diskriminacije, usklađenog sa pravnom tekovinom EU, koji je usvojen u junu 2017. godine.

Do sada se primjenjuju izmjene Zakona o zabrani diskriminacije iz 2017. godine, dok se u skladu sa kontinuiranim procesom usklađivanja sa pravnom tekovinom EU uskoro očekuje usvajanje novog, sveobuhvatnog Zakona o zaštiti jednakosti i zabrani diskriminacije, koji je trenutno u skupštinskoj proceduri.

U oblasti rodne ravnopravnosti, Crna Gora je značajno napredovala donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rodnoj ravnopravnosti usvojenog 11. juna 2015. godine. Ovaj zakon je usklađen sa pravnom tekovinom EU, potvrđenim međunarodnim ugovorima, kao i relevantnim dokumentima donijetim pod okriljem Ujedinjenih nacija, Evropske unije i Savjeta Evrope.

Važan strateški dokument u ovom području predstavlja Plan aktivnosti za postizanje rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori – PAPRR (2017–2021), koji je usvojen u martu 2017. godine i služi kao osnova za sprovođenje politike rodne ravnopravnosti u zemlji. Takođe, Crna Gora je prvi put izradila Indeks rodne ravnopravnosti, koji je predstavljen 29. januara 2020. godine u Podgorici, čime je dodatno unaprijeđeno praćenje i evaluacija stanja rodne ravnopravnosti.

Vlada je 31. jula 2025. donijela Nacionalnu strategiju rodne ravnopravnosti za period od 2025. do 2029. godine, uz prateći Akcioni plan za 2025–2026. godinu, čime se dodatno jača institucionalni okvir za ostvarivanje rodne ravnopravnosti. Novi Zakon o rodnoj ravnopravnosti planiran je za usvajanje sredinom 2026. godine, što će dodatno unaprijediti pravni okvir i prakse u ovoj oblasti.

Pored toga, novi Zakon o zaštitniku ljudskih prava i sloboda predviđa značajno jačanje administrativnih kapaciteta Kancelarije Ombudsmana, kao i unapređenje statusa ove institucije, čime se dodatno osnažuje mehanizam zaštite ljudskih prava u Crnoj Gori.

Kada je riječ o pravima pripadnika LGBTI populacije, Crna Gora je usvojila Strategiju za unapređenje kvaliteta života LGBTI osoba za period 2019–2023. godine, zajedno sa pratećim Akcionim planom iz 2019. godine. Ova strategija predstavlja ključni dokument u okviru šireg pravnog i institucionalnog okvira ravnopravnosti i nediskriminacije. Takođe, na snazi je Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola (2020), koji je važan dio zakonodavnog sistema koji štiti prava LGBTI zajednice i promoviše ravnopravnost.

Treće završno mjerilo podrazumijeva značajne i dugoročne napore usmjerene na adekvatno sprovođenje pravne tekovine EU i temeljnu pripremu Crne Gore za punopravno članstvo u EU. Ovo mjerilo zahtijeva posebnu posvećenost svih relevantnih aktera uključenih u ovaj proces, kao i odgovarajuće finansijske i kvalitativne pripreme kako bi se osiguralo njegovo uspješno ispunjenje.

U tom kontekstu, Crna Gora kontinuirano preduzima aktivnosti koristeći podršku EU fondova, a u okviru IPA III programa sprovodi Operativni program za zapošljavanje i socijalnu inkluziju za period 2024–2027. godine. Po prvi put u našoj zemlji uspostavljena je ESF-model struktura upravljanja, pri čemu je Zavod za zapošljavanje prepoznat kao Posredničko tijelo, čiji su kapaciteti, naročito nakon procesa digitalizacije, značajno ojačani. Paralelno s tim, Crna Gora se intenzivno priprema za punu integraciju i učešće u Evropskom socijalnom fondu (ESF) kroz usklađivanje nacionalnog zakonodavstva, kao i jačanje administrativnih struktura i kapaciteta neophodnih za upravljanje, sprovođenje i kontrolu programa. Ovi koraci predstavljaju ključne elemente za uspješno ispunjenje trećeg završnog mjerila.

U cilju potpunog ispunjenja ovog mjerila, planirane su i sprovođenje niza konkretnih mjera i reformi. Među njima je i primjena Zakona o jedinstvenom vještačenju invaliditeta, koji uključuje i usvajanje prateće metodologije te usklađivanje relevantnih sektorskih propisa. Takođe, priprema i usvajanje novog Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti predstavlja važan korak ka osiguranju usklađenosti sa standardima Evropske unije i preporukama međunarodnih tijela.

Pored toga, Crna Gora će sprovesti Garanciju za mlade u periodu 2024–2026. godine, uključujući pilot fazu u 2025. i 2026. godini, te modernizovati aktivne mjere tržišta rada kako bi se dodatno unaprijedila zapošljivost mladih i njihova socijalna uključenost.

Poseban fokus biće stavljen na unapređenje kvaliteta i dostupnosti socijalnih usluga, kao i na proces deinstitucionalizacije, koji će se realizovati uz podršku IPA III programa i u skladu sa obavezama definisanim Reformske agende za period 2024–2027.

Takođe, jačanje socijalnog dijaloga biće kontinuirani proces kroz dalji razvoj institucionalnih mehanizama i povećanje kapaciteta socijalnih partnera, što je od ključne važnosti za efikasno sprovođenje socijalnih politika i održivost reformi u ovoj oblasti.

Koje su aktivnosti u narednom periodu?

Fokus aktivnosti u narednom periodu će biti na daljem usklađivanju crnogorskih propisa s pravnom tekovinom EU. Crna Gora će dati prioritet snaženju konkurentnosti i socijalnoj koheziji, posebno u dijelu razvoja vještina na obrazovnim nivoima u cilju stvaranja poslovnih prilika za mlade ljude. Takođe, radiće se na promovisanju inkluzije i aktivnih mjera na tržištu rada u cilju boljeg i lakšeg pristupa socijalnim uslugama. Crna Gora nastavlja da: (i) finalizuje i sprovede Zakon o jedinstvenom vještačenju invaliditeta sa pratećom metodologijom i usklađivanjima sektorskih propisa; (ii) dodatno uskladi Zakon o radu sa novijim direktivama EU i ojača nadzor nad primjenom propisa; (iii) sprovede Garanciju za mlade 2024–2026 (pilot 2025–2026) i modernizuje aktivne mjere tržišta rada; (iv) unaprijedi socijalne usluge i deinstitucionalizaciju kroz IPA III podršku i obaveze iz Reformske agende 2024–2027.

U narednom periodu fokus aktivnosti biće usmjeren na dalju harmonizaciju nacionalnih propisa s pravnom tekovinom EU, uz snažniji akcenat na jačanje konkurentnosti i socijalne kohezije. Posebna pažnja posvetiće se razvoju vještina na svim obrazovnim nivoima radi stvaranja novih poslovnih prilika za mlade, kao i unapređenju inkluzije, aktivnih mjera tržišta rada i lakšeg pristupa socijalnim uslugama.

Institucije /organizacije koje učestvuju u pregovaračkoj grupi?

Imajući u vidu da poglavlje 19 Socijalna politika i zapošljavanje pripada Klasteru 3: Konkurentnost i inkluzivni rast, pregovaračica Klastera je iz Ministarstva finansija, dok je šefica Pregovaračke radne grupe (PRG) iz Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije. Zamjenik šefice RG je iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga. Sekretarka PRG19 je iz Ministarsva evropskih poslova. U Radnoj grupi učestvuju predstavnici državnih institucija (uključujući inspekcijske organe, Zavod za zapošljavanje, statistiku), socijalnih partnera (sindikati i poslodavačke organizacije), akademske zajednice i civilnog sektora. Sastav se periodično ažurira odlukama Vlade.

Koja je korist za Crnu Goru od ovog poglavlja?

Pristupanjem EU, usvajaju se standardi na kojima se zasniva politika EU u ovoj oblasti koja promoviše savremene radne odnose i socijalni dijalog između predstavnika radnika i poslodavaca. Cilj je zaštita radnika, ali i povećanje konkurentnosti. Posebno se insistira na socijalnoj odgovornosti preduzeća, kroz uključivanje socijalnih i ekoloških problema u poslovne strategije. Najvažniji benefiti tiču se mogućnosti jednostavnijeg zapošljavanja na evropskom tržištu rada, bolji izgledi za zapošljavanje za sve nezaposlene građane, bolji pristup mlađe populacije tržištu rada, bolji vidovi zaštite na radu. Takođe, sve države članice imaju pristup znatno većim sredstvima iz budžeta EU za finansiranje projekata vezanih za socijalnu politiku i zapošljavanje.

Usklađivanjem sa pravilima EU unapređujemo savremene radne odnose i socijalni dijalog, jačamo zaštitu na radu, jednakost i zabranu diskriminacije, te podržavamo konkurentnost i socijalnu koheziju. Po pristupanju, otvara se pristup ESF+ za ulaganja u zapošljavanje, vještine i inkluziju, dok u pretpristupnoj fazi kroz IPA III već jačamo kapacitete i pripremamo se za efikasno korišćenje fondova.