Realizacija aktivnosti iz okvira trećeg pregovaračkog poglavlja će otvoriti značajne mogućnosti, kao što su pravo na poslovno nastanjivanje privrednih društava i pružanja usluga iz Crne Gore u svim članicama EU i obratno, automatsko piznavanje stečenih kvalifikacija i obrazovnih isprava, pristup jedinstvenom poštanskom tržištu, kao i jačanje kupovne moći i olakšavanje međunarodne trgovine, ocijenjeno je danas na javnoj debati o 3. poglavlju – Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga.
Skup je otvorio ministar evropskih poslova Aleksandar Andrija Pejović, koji je podsjetio da je ovo bilo prvo poglavlje, nakon vladavine prava, s uspješno ispunjenim mjerilom za otvaranje pregovora, kao i da je ispunjenju početnog mjerila, odnosno donošenju Nacionalnog plana razvoja kvalifikacija za obavljanje regulisanih profesija s Akcionim planom 2013-2018, prethodio naporan rad.
“Evropski pristup u ovoj oblasti podrazumijeva usklađivanje s pravnom tekovinom kako bi se obezbijedila liberalizacija tržišta usluga i priznavanje stručnih kvalifikacija, odnosno kako bi se crnogorsko tržište prilagodilo uslovima neophodnim za cjelokupan razvoj ekonomije zemlje, kao i za priznavanje stečenog obrazovanja naših državljana u svim državama EU“, ocijenio je Pejović.
Generalni sekretar Privredne komore Crne Gore i šef Radne grupe za 3. poglavlje, Pavle D. Radovanović, govorio je o novinama Zakona o uslugama i koristima koje nosi Direktiva o uslugama. Kako je ocijenio, koristi za privredu su i izazovi, jer je Crna Gora, iako malo, otvoreno tržište i interesantno partnerima iz okruženja i EU, pa iz tog razloga mora voditi računa da bude konkurentna na sopstvenom.
Član Pregovaračke grupe zadužen za 3. poglavlje, prof. dr Vladimir Savković, govoreći o slobodi poslovnog nastanjivanja i slobodi pružanja usluga, pojasnio je da sloboda pružanja usluga podrazumijeva pravo svakog fizičkog ili pravnog lica iz EU da na teritoriji članica nudi i pruža usuge bez promjene sopstvenog prebivališta ili sjedišta, podsjetivši da je sloboda kretanja jedna od fundamentalnih sloboda EU.
On je kao ključni izazov u ovoj oblasti izdvojio implementaciju Direktive o uslugama, s obzirom, kako je istakao, da je veći dio posla već obavljen.
Generalna direktorica za visoko obrazovanje u Ministarstvu prosvjete, Mubera Kurpejović, podsjetila je da se, u skladu sa Direktivom o regulisanim profesijama u Crnoj Gori realizuju studijski programi za pet od sedam regulisanih profesija.
„Od suštinskog značaja za ovu oblast je ispuniti uslove propisane navedenom Direktivom u pogledu praktične i teorijske nastave i uslova i oblasti koje se moraju pokriti tokom studija da bi se omogućilo automatsko priznavanje u zemljama EU“, rekla je Kurpejović.
Ona je ukazala da usklađivanjem crnogorskog obrazovnog sistema sa Direktivom, on postaje dio evropskog sistema obrazovanja, da će studenti imati veća prava, što će uticati na njihovu mobilnost i bolje uslove za zapošljavanje u EU.
Generalna direktorica za tržište rada i zapošljavanje u Ministarstvu rada i socijalnog staranja, Edina Dešić, ukazala je na značaj Zakona o priznavanju profesionalnih kvalifikacija za obavljanje regulisanih profesija za građane Crne Gore i podsjetila da je jedna od novina uvođenje evropske profesionalne kartice, kao elektronske potvrde da stručnjak ispunjava uslove za privremeno ili povremeno pružanje usluga ili trajno obavljanje regulisanih profesija u EU.
Prema njenim riječima, građani i građanke treba da budu informisani o tome da će znanje koje su stekli u Crnoj Gori moći da iskoriste za zaposlenje na evropskom tržištu rada, jer će profesije biti vrednovane na isti način kao i u EU, što će dovesti do povećane mobilnosti na tržištu rada.
Dešić je dodala da je Ministarstvo u obavezi da do pristupanja EU Vladi predloži listu regulisanih profesija, na čemu se trenutno radi.
Javna debata je realizovana u okviru projekta „Informisanje javnosti o pristupanju i finansijskoj podršci Evropske unije Crnoj Gori“, koji finansira Evropska unija, a sprovodi UNDP.