Podgorica – Crna Gora je napravila određeni napredak u oblasti zaštite životne sredine i prilagođavanja klimatskim promjenama, posebno usvajanje relevantne zakonodavne osnove i implementaciju pojedinih ključnih projekata, međutim, s obzirom da je Vlada postavila ambiciozan cilj da zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja 2026. godine, jasno je da aktivnosti u ovoj oblasti moraju biti značajno intenzivirane, ocijenio je ambassador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler.
On je rekao da se, kada se govori o poglavlju 27, zapravo govori o vazduhu koji dišemo, vodi koju pijemo i prirodi koju ostavljamo svojoj djeci. “Odluke koje donosimo u oblasti zaštite životne sredine direktno utiču na zdravlje, kvalitet života i budućnost građana. Čist vazduh, pitka voda i očuvana priroda nijesu luksuz, već osnovna potreba i pravo svakog građanina. Zbog toga je ovo poglavlje toliko važno za evropski put Crne Gore”, istakao je Satler za novi broj Eurokaza.
On smatra da izazova je mnogo – od sprovođenja usvojenih zakona, do donošenja sektorskih strategija koje se čekaju godinama, kao i neophodnih podzakonskih akata, naročito u oblastima upravljanja otpadom, kvaliteta vazduha, zaštite prirode i klimatskih promjena. “Ključno je uspostaviti održiv sistem finansiranja, te dodatno ojačati institucionalne i administrativne kapacitete, kako bi Crna Gora ispunila obaveze iz Poglavlja 27 u zadatim rokovima. Istovremeno, potrebno je pripremiti administraciju i institucije za pristup evropskim strukturnim fondovima, koji će biti dostupni nakon formalnog pristupanja Evropskoj uniji”, ocijenio je Satler.
Direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić, rekao je da je Poglavlje 27 je jedno od najsloženijih i najzahtjevnijih u procesu pristupanja EU, ali da je realno očekivati da se uz intenzivne napore može ostvariti napredak ka njegovom zatvaranju do kraja 2026. godine, ocjenjujući da to zavisi od kontinuirane političke podrške, dostupnosti finansijskih i kadrovskih resursa, i uspostavljanja funkcionalnih sistema za upravljanje životnom sredinom.
Istovremeno izvršna direktorica nevladine organizacije Grin houm Azra Vuković smatra da Crna Gora ima ozbiljnih poteškoća da normativno uredi oblasti koje su vezane za zaštitu životne sredine a još većih da implementira ono što je uređeno.
“Imajući sve ovo na umu i znajući finansijske i administrativne kapacitete nadležnih institucija, kao i politiki ambijent u kojem se često partijski interesi stavljaju ispred javnog interesa, onda je jako teško očekivati da se obaveze iz poglavlja 27 mogu završiti u ovako kratkom roku”, kazala je Vuković.
Satler je upozorio da je ispunjenost mjerila u okviru Poglavlja 27 neujednačena – postoje oblasti u kojima je Crna Gora ostvarila konkretan napredak, poput civilne zaštite, gdje je među predvodnicima u regionu. “Podsjetiću da je Crna Gora članica Evropskog mehanizma civilne zaštite još od 2015. godine, što joj omogućava da zatraži i pruži pomoć u kriznim situacijama, kao što su požari, poplave ili zemljotresi. U okviru ovog mehanizma već je dobijana podrška u vidu opreme i eksperata, a Crna Gora je i sama pokazala solidarnost pružajući pomoć drugim članicama.Međutim, značajni izazovi i dalje postoje, posebno u oblastima upravljanja otpadom, kvaliteta vazduha, zaštite prirode i klimatskih promjena”, rekao je on.
Satler je naveo da je u oblasti otpada, jedan veliki iskorak napravljen novim Zakonom o upravljanju otpadom, koji je dugo bio na čekanju. “U toku je izrada podzakonskih akata i očekuje se usvajanje Državnog plana upravljanja otpadom – ključnog strateškog dokumenta. Problem nelegalnog odlaganja otpada i brojnih divljih deponija zahtijeva multisektorski pristup: od obrazovanja i svijesti građana, do snažne inspekcije i efikasne kaznene politike.Treba naglasiti i važnost uspješne implementacije infrastrukturnih projekata za tretman otpadnih voda, kolektora i kanalizacione mreze za napredovanje u poglavlju 27. Efikasni sistemi za tretman otpadnih voda smanjuju zagađenje rijeka, mora i podzemnih voda, čime se štiti ekosistem i javno zdravlje. Osim toga modernizacija kolektora i kanalizacione mreže doprinosi održivom razvoju urbanih područja, povećava kapacitete i smanjuje rizik od poplava i zagađenja”, istakao je Satler.
On je kazao da ponekad ima utisak da građani nijesu dovoljno informisani o dugoročnim benefitima ovakvih projekata.”Kada je riječ o zaštiti prirode, izazov nije samo proglasiti prostor zaštićenim, već i razviti planove upravljanja i dokazati da sistem ima kapacitet da zaštitu sprovodi u praksi – posebno u kontekstu mreže Natura 2000”, rekao je Satler.
Prema njegovim riječima, u oblasti klimatskih promjena, dodatni izazov je dinamičnost EU zakonodavstva, koje se stalno mijenja i unapređuje, te su potrebni specijalizovani kadrovi kako bi se ti zahtjevi pravilno prenijeli u crnogorski pravni okvir. “Što se tiče mogućnosti zatvaranja poglavlja bez potpunog ispunjenja svih mjerila – kao što sam već rekao – ovo poglavlje ne treba gledati sa čisto administrativnog stanovišta. Usaglašavanje sa standardima EU u oblasti zaštite životne sredine je direktno ulaganje u zdravlje, kvalitet života i budućnost građana. Iako postoje mehanizmi da se rokovi ispunjavanja naročito kompleksnih obaveza produže i nakon pristupanja (riječ je o takozvanim „prelaznim periodima“), u najboljem je interesu Crne Gore da što prije svojim građanima obezbijedi isti nivo bezbjedne i zdrave životne sredine koji uživaju građani širom Evropske unije. Zato je moja poruka – iako će za neke zahtjevne obaveze prelaznih perioda neizostavno biti, potrudimo se da Crna Gora što prije i što uspješnije primijeni najviše evropske standarde u interesu svih građana, koji zaslužuju zdravu i bezbjednu životnu sredinu”, naveo je Satler.
Gazdić je za novi broj Eurokaza rekao da, Iako postoji jasna volja da se ubrza ispunjavanje obaveza, zatvaranje poglavlja 27 zahtijeva ne samo donošenje propisa, već i njihovu punu primjenu na terenu, kao i snažno institucionalno jačanje.
Vuković za novi broj Eurokaza kazala da se u kontekstu Poglavlja 27, olako daju obećanja da će sve obaveze biti ispunjene u jako kratkom roku, odnosno do kraja 2026.
“Kod nas često izostaje makar jedan element kako bi se procesi zaokružili. Podsjetiću da je davanje ulcinjskoj Solani odgovarajućeg statusa zaštite i djelotvorno sprovođenje neophodnih mjera očuvanja koje dovode do poboljšanja statusa očuvanosti jedno od završnih mjerila ovog poglavlja, da je Solana još prije 6 godina proglašena zaštićenim područjem, ali da se u još uvijek nije uspjelo doći do dogovora o upravljaču i da taj proces još traje”, istakla je Vuković.
Ona je dodala da Kod upravljanja otpadom, donošenje novog zakona je bila jedna od prvih obaveza iz ovog poglavlja. “Proces donošenja ovog zakona trajao je cijelih 7 godina a donošenje podzakonskih akata i dalje traje. Da ne govorimo o uspostavljanju sistema upravljanja otpadom koji može da odgovori zahtjevima EU u dijelu smanjenja količina otpada koje u krajnjem odlaze na deponiju”, rekla je ona.
Vuković je istakla da Crna Gora nema ključne strateške politike, zakone i podzakonska akta iz brojnih oblasti koja je vezana za zaštitu životne sredine, od upravljanja otpadom, kvaliteta vazduha, biodiverziteta i drugih. “Nemamo izmijenjene zakone koji su u procesu jako dugo kao što je zakon o zaštiti prirode, zakon o nacionalnim parkovima i td. U nedavno objavljenom „Izvještaju iz sjenke za Poglavlje 27 – u vremenskoj zamci“ koji je objavila Koalicija 27 (neformalna mreža 18 NVO iz Crne Gore) istaknuto je da smatramo da je u prethodnoj godini Crna Gora ostvarila ograničen napredak u ovom poglavlju. Razlog tome je u činjenici što je implementacija završnih mjerila u Poglavlju 27 jako spora, troši se jako puno vremena na realizaciju aktivnosti, pri čemu imamo visok udio djelimično ispunjenih obaveza, kao i često prolongiranje rokova za realizaciju”, rekla je Vuković.
Satler smatra da je država je preduzela određene važne korake u ispunjavanju obaveza iz Poglavlja 27, ali da jasno da predstoji još mnogo posla – posebno kada je riječ o dosljednom sprovođenju zakona, jačanju institucija i efikasnijoj primjeni politika na terenu. “Reforme u oblasti zaštite životne sredine ne mogu ostati samo na papiru – one moraju biti vidljive u svakodnevnom životu građana: u čistijem vazduhu, nezagađenim rijekama, zdravijoj prirodi. Ključno je da država, u saradnji sa EU, međunarodnim partnerima, civilnim društvom i privatnim sektorom, obezbijedi ne samo punu usklađenost propisa sa evropskim zakonodavstvom, već i njihovu stvarnu, efektivnu primjenu. U tom procesu, posebno važnu ulogu ima obrazovanje – ulaganje u znanje je ulaganje u promjenu načina razmišljanja, u novu generaciju koja će prirodu poštovati, a ne zagađivati”, kazao je Satler.
On je poručio da ne prihvata tezu da su divlje deponije, zagađene rijeke ili loš kvalitet vazduha „naš mentalitet” i da se to ne može promijeniti. “Ne – vidjeli smo i u mnogim drugim zemljama da promjena jeste moguća. Moja zemlja, Austrija, je nekada imala iste probleme – otpad pored puteva, stare frižidere u šumama – a danas su ti prizori nezamislivi. Promjena se desila ne zbog drugačijeg mentaliteta Austrijanaca, već zbog pametnog spoja obrazovanja, efikasnih zakona, dobre kaznene politike i njihove dosljedne primjene”, dodao je on.
Satler je podsjetio da je zato je Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, u bliskoj saradnji sa nacionalnim i lokalnim institucijama, civilnim društvom i medijima, 5. juna – na Svjetski dan životne sredine – pokrenula Nacionalnu kampanju zaštite životne sredine pod sloganom “Čuvaj da te čuva”. “Cilj kampanje je jasan: podići svijest, podstaći promjenu ponašanja i ojačati zaštitu prirode u Crnoj Gori. Iako nam je ključni partner u kampanji Ministarstvo ekologije, ona ne pripada samo jednoj instituciji – ona je zajednički poduhvat „koalicije voljnih“: od državnih institucija i škola, do NVO aktivista, sportista, mladih, umjetnika i preduzeća.Poruka kampanje je da svako može dati doprinos – bilo da je riječ o prijavljivanju ekoloških incidenata, prestanku upotrebe plastičnih kesa, edukaciji mladih ili uklanjanju divljih deponija. I da će uz ozbiljan pristup, odgovornost i upornost – i najtvrdokornije navike moći da se promijene.Na kraju, istina je jednostavna: Crna Gora se ne može zvati ekološkom državom samo zato što tako piše u Ustavu. Mora to dokazivati svakim danom, svakom akcijom, svakom odlukom. A to je posao čitavog crnogorskog društva, koji Evropska unija sa ponosom ohrabruje i aktivno podržava”, naveo je Satler.
Gazdić ističe da je Crna Gora napravila vidljive iskorake, posebno u donošenju zakonodavnog okvira. “Usvojene su važne strategije i zakoni, a dio njih je već usklađen sa evropskim standardima. Ipak, važno je praviti razliku između usvajanja propisa i njihove stvarne primjene u praksi. Ključno pitanje ostaje kako obezbijediti da ono što je normativno uređeno zaživi u svakodnevnom funkcionisanju institucija i društva. Ima vidljivih pomaka, ali s obzirom na kompleksnost oblasti, neophodna je još snažnija koordinacija i posvećenost svih relevantnih aktera kako bi se rezultati brže i održivije manifestovali na terenu”, naveo je Gazdić.
Vuković je rekla da je generalno, u pristupnim pregovorima pravilo je da se poglavlja zatvaraju tek kada su ispunjena sva privremena i završna mjerila. “Praksa je pokazala da EU može pokazati određeni stepen fleksibilnosti, ali pod jasno definisanim uslovima. EU može odobriti zatvaranje poglavlja ako su mjerila formalno ispunjena, ali da se neka rješenja očekuju u periodu nakon zatvaranja uz naravno precizne planove, vremenske okvire i finansijske garancije. Na primjer, određene infrastrukturne investicije mogu biti odložene za period nakon pristupanja u slučaju da su ispunjeni pravni, planski i institucionalni aspekti, te da se implementacija (npr. sama izgradnja postrojenja) odloži za period nakon pristupanja”, kazala je Vuković.
Satler je rekao da zatvaranje Poglavlja 27 do kraja 2026. može biti jedna od najinspirativnijih priča Crne Gore na evropskom putu – uz jasan fokus i zajednički napor, uspjeh je dostižan. “To bi bila potvrda da Crna Gora može odgovoriti i na najzahtjevnije izazove, jer upravo ovo poglavlje traži duboke sistemske promjene i opipljive rezultate na terenu, a ne samo usvajanje propisa na papiru. Ipak, uz jasan plan, ubrzanje aktivnosti i kontinuirano jačanje administrativnih kapaciteta, ovaj cilj nije van domašaja.Ključno će biti da institucije pokažu odlučnost, da postoji kontinuitet političke podrške na svim nivoima, i da svi akteri – od centralne vlasti, lokalnih samouprava, civilnog društva do privrede – rade u sinergiji. Ako se svi ovi uslovi ispune, Crna Gora može ovu priliku iskoristiti ne samo da zatvori jedno poglavlje u pregovorima, već da ostvari ključnu prekretnicu za zdravu životnu sredinu i viši kvaliteta života svojih građana”, naveo je Satler.
Gazdić navodi da su određena mjerila već ispunjena, dok su neka još u procesu, što je očekivano s obzirom na obim i kompleksnost ovog poglavlja. “Dinamika ispunjavanja varira u zavisnosti od toga koliko su pojedine oblasti zahtjevne u institucionalnom, tehničkom ili finansijskom smislu.
Poseban izazov predstavlja održivost – ne samo u pogledu sprovođenja propisa, već i u funkcionisanju sistema koji moraju da traju i budu otporni na promjene. Da bi se to postiglo, potrebna je veća predvidivost u planiranju, bolja međuresorna saradnja i aktivnija uloga svih nivoa vlasti. Važno je da se pristupi rješavanju sistemski, a ne parcijalno – jer se efekti postižu tek kada svi elementi funkcionišu zajedno”, dodao je Gazdić.
Vuković ocjenjuje da način na koji se planiraju “razvojni” projekti u Crnoj Gori i tretira priroda u tim projektima je daleko od evropskih standarda. “Zanemarivanje prirodnih vrijednosti lokaliteta koji imaju višestruki status zaštite kako na nacionalnom tako i na međunarodnom nivou u procesu planiranja prostora i u procesu planiranja projekata nije po evropskim standardima. Realizacija sporazuma neće biti moguća na način na koji je to prevashodno zamišljeno i na način na koji je to prezentovano javnosti Crne Gore ukoliko se žele zatvarati poglavlja iz pristupnih pregovora. Upravo u kontekstu javnih nabavki, za koje je Poglavlje zatvoreno, od Crne Gore je imperativno traženo da osigura da sprovođenje Sporazuma ne bude u suprotnosti sa pravnom tekovinom EU o javnim nabavkama, da bude u skladu sa principima utvrđenim u SSP-u, uključujući transparentnost, jednak tretman i nediskriminaciju što će EU pažljivo pratiti. Očekujem i u kontekstu Poglavlja 27 sličan stav”, upozorila je Vuković.
Istovremeno Gazdić smatra da svaki razvojni projekat mora biti u skladu sa važećim zakonima iz oblasti zaštite životne sredine. “To je osnovno pravilo, bez obzira na to ko je investitor i koliki su iznosi ulaganja. Upravo zato postoje procedure kao što su procjena uticaja na životnu sredinu, koje omogućavaju da se svaki projekat detaljno analizira prije nego što dobije odobrenje. Kada govorimo o zaštićenim područjima i onima koja još nemaju formalno uspostavljene upravljačke strukture, to dodatno naglašava potrebu za pažljivim planiranjem i uspostavljanjem upravljača u skladu sa zakonom. Investicije mogu imati pozitivan efekat ukoliko se sprovode planski i u skladu sa zakonima, ali moraju poštovati principe održivog razvoja”, istakao je Gazdić.
Satler je kazao da sa jedne strane, investicije mogu doprinijeti mobilizaciji resursa i podstaći održivi razvoj, uključujući finansiranje i transfer znanja i tehnologije. “S druge strane, one mogu predstavljati izazov ukoliko njihovo sprovođenje nije u potpunosti usklađeno sa evropskim standardima zaštite prirode i principima održivosti.S obzirom na težnju Crne Gore da postane članica EU, njen ekonomski rast mora se ostvarivati na način koji je u skladu sa standardima EU, a sporazumi se moraju sprovoditi transparentno i u skladu sa pravnom tekovinom EU u različitim oblastima.Evropska komisija će ovo pažljivo pratiti i spremna je da, ukoliko bude potrebno, pruži pomoć Crnoj Gori u tom procesu”, poručio je Satler.
Autor: Milan Žugić, Agencija MINA
Ovaj tekst objavljen je u 16. broju časopisa Eurokaz.