Ulaskom u EU Crna Gora će morati da otkaže sve trgovinske sporazume sa trećim zemljama i primjenjuje evropske. Pored CEFTA i povlašćenog tretmana u trgovini sa EU, Crna Gora primjenjuje sporazume o slobodnoj trgovini sa EFTA zemljama, Ruskom Federacijom, Ukrajinom i Turskom. Za sada nema planova za zaključivanje novih sporazuma kazao je u intervjuu za Pobjedu Goran Šćepanović, šef Radne grupe za poglavlje 30 (Vanjski poslovi).
POBJEDA: Koliko je crnogorska trgovinska politika u ovom momentu usklađena sa EU direktivama i gdje je treba popravljati?
ŠĆEPANOVIĆ: Trgovinska politika Crne Gore je na liniji zajedničke trgovinske politike EU i već u ovoj fazi postoji dobar nivo usaglašenosti. U prethodnom periodu su uspješno okončane aktivnosti vezane za zakonodavstvo u oblasti spoljne trgovine, a u toku je usaglašavanje propisa vezanih za izvozne kredite, kontrolu izvoza i robu dvostruke namjene.
Crna Gora će danom pristupanja u potpunosti primjenjivati EU tarife za sve proizvode i usluge. Kako bi se blagovremeno stvorili uslovi, neophodno je usaglašavanje Liste koncesija i Liste specifičnih obaveza u trgovini uslugama u kontekstu članstva u STO, ali i otkazivanje važećih sporazuma sa trećim zemljama, pri čemu će Crna Gora primjenjivati EU sporazume sa trećim zemljama. Prilagođavanje politici EU će se vršiti postupno, a dinamika će u najvećoj mogućoj mjeri biti podređena interesima domaćih privrednika.
POBJEDA: Da li su, u oblasti izvoznih kredita, elementi pravne tekovine preneseni u naše zakonodavstvo?
ŠĆEPANOVIĆ: U dijelu pravne regulative u vezi s izvoznim kreditima pristupiće se izmjenama i dopunama Zakona o Investiciono-razvojnom fondu Crne Gore kako bi se detaljnije razvile odredbe o načinu i uslovima izdavanja izvoznih kredita, kao i uređenju pravne regulative kojom će se konkretno definisati način finansiranja izvoznih kredita. Regulativa će biti usklađena s pravnom tekovinom EU.
POBJEDA: Koje promjene nas očekuju u oblasti kontrola izvoza robe dvostruke namjene?
ŠĆEPANOVIĆ: Crna Gora će danom pristupanja EU u potpunosti primjenjivati zajednički sistem nadzora izvoza robe dvostruke namjene, što će doprinijeti sveobuhvatnijoj kontroli trgovine robom koja se može koristiti kako u civilne tako i u vojne svrhe.
Takođe, u cilju daljeg usklađivanja s pravnom tekovinom EU iz oblasti kontrole izvoza robe dvostruke namjene, Ministarstvo ekonomije priprema predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kontroli izvoza robe dvostruke namjene kojim će tokom II kvartala 2016. godine izvršiti dalje usklađivanje s pravnom tekovinom EU. Pomenuto se odnosi na usklađivanje s Regulativom 428/2009.
POBJEDA: Da li su zakonski propisi u ovom poglavlju usklađeni sa standardima EU?
ŠĆEPANOVIĆ: Pravna tekovina najvećim dijelom se sastoji od direktno primjenjivog zakonodavstva EU (tj. primjena počinje danom ulaska u EU) koje uglavnom proizilazi iz višestranih i dvostranih obaveza EU u području trgovine, ali i velikog broja autonomnih trgovinskih mjera. Ipak, dio pravne tekovine zahtijeva njegovo prenošenje u nacionalno zakonodavstvo i prije pristupanja EU i to iz područja izvoznih kredita i robe dvostruke namjene. Značajno je napomenuti da se skoro četvrtina pravne tekovine EU odnosi na ovo poglavlje, kao i da obuhvata Zajedničku trgovinsku politiku, bilateralne sporazume sa zemljama nečlanicama, politiku razvojne saradnje i humanitarne pomoći.
Vlada je jula prošle godine usvojila Pregovaračku poziciju kojom je dat osvrt na status crnogorskog zakonodavstva u kontekstu trenutne usklađenosti sa EU legislativom i definisano njeno dalje usaglašavanje.
POBJEDA: Koje će promjene pretrpjeti Zakon o spoljnoj trgovini?
ŠCEPANOVIĆ: Dodatno usklađivanje u oblasti spoljnotrgovinske politike planirano je za IV kvartal 2015. godine i to kroz izmjene i dopune Uredbe za sprovođenje zakona o spoljnoj trgovini. Iste će se odnosi na oblast trgovinskih zaštitnih instrumenata. Izmjene Zakona o spoljnoj trgovini, koji je Skupština Crne Gore usvojila 25. decembra
2014, odnosile su se na: definisanje ciljeva restriktivnih mjera, usklađivanje odredbi zabrane uvoza u skladu s članom 45 SSP-a, pojašnjenje odredbi uvođenja količinskih ograničenja izvoza u slučaju kritične nestašice ili potrebe za otklanjanjem posljedica takve nestašice, ali i definisanja dijela pitanja vezanih za spoljnotrgovinski promet neobrađenih dijamanata.
POBJEDA: Da li je bilo kršenja obaveza u okviru CEFTA u posljednje vrijeme?
ŠĆEPANOVIĆ: CEFTA je za Crnu Goru veoma značajan imajući u vidu da se najveći dio robne razmjene odnosi na trgovinu sa članicama CEFTA-e, pa je i posvećena njegovoj primjeni. Eventualni problemi se rješavaju u okviru struktura predviđenih sporazumom i u skladu sa propisanim procedurama. U kontekstu EU integracija CEFTA je značajna jer pokazuje spremnost potpisnica da učestvuju na većem tržištu. Naredne godine, kada se obilježava 10 godina od potpisivanja, Crna Gora će predsjedavati sporazumom.
POBJEDA: Kako se poštuje sporazum sa STO i da li su sve carinske stope dogovorene ako nijesu da li će biti promjena?
ŠĆEPANOVIĆ: Crna Gora uredno ispunjava sve obaveze koje proizilaze iz članstva u STO, uključujući i primjenu stopa dogovorenih tokom pregovora vezanih za pristup tržištu roba. Ulaskom u EU, a po okončanju procedura predviđenih pravilima STO, Crna Gora će primjenjivati EU tarife za robe, samim tim i stope koje važe za članice STO. Uz napomenu da su carinske stope različite za pojedinačne proizvode, generalno, carinska zaštita prema STO članicama će biti veća. Takođe, stvarni nivo zaštite u velikoj mjeri će biti uslovljen i preferencijalnim i sporazumima o slobodnoj trgovini, kao i posebnim pravilima uvoza.
POBJEDA: Koje su ključne obaveze koje pred Crnom Gorom stoje u ovom poglavlju?
ŠĆEPANOVIĆ: Crna Gora treba da izradi akcioni plan kojim će se obuhvatiti usklađivanje zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU i obezbijediti potpuna primjena danom pristupanja.
Akcionim planom će biti obuhvaćeni: zajednička trgovinska politika, bilateralni sporazumi sa zemljama nečlanicama, politika razvojne saradnje i humanitarna pomoć i to sa aspekta legislative, ali i jačanja administrativnih kapaciteta.
POBJEDA: Kako EU ocjenjuje napredak Crne Gore u poglavlju 30?
ŠĆEPANOVIĆ: Izvještajem o analitičkom pregledu usklađenosti zakonodavstva za 30. poglavlje Vanjski odnosi Komisija je konstatovala da je Crna Gora postigla dobar nivo usklađenosti sa pravnom tekovinom Evropske unije, kao i da se može smatrati dovoljno spremnom za otvaranje pristupnih pregovora. U skladu sa preporukom Komisije, a nakon izrade Pregovaračke pozicije, Crna Gora je na Međuvladinoj konferenciji, koja je održana 30. marta ove godine u Briselu, otvorila pregovore za poglavlje 30. Mira POPOVIĆ-MILOVIĆ
Kapaciteti jačaju
POBJEDA: Crnogorski administrativni kapaciteti mogu osigurati učešće u zajedničkoj trgovinskoj politici EU kao i u razvojnim i humanitarnim politikama EU?
ŠĆEPANOVIĆ: Konstantno se radi na unapređenju administrativnih kapaciteta. Crnogorske institucije su posvećene stručnom osposobljavnju službenika i jačanju njihovih vještina i na sve načine rade na obezbjeđivanju što većeg broja obuka. Članstvo u EU predstavlja dodatni zahtjev, imajući u vidu da se od budućih članica očekuje da danom pristupanja budu potpuno spremne za primjenu acqiusa. Kako bi se na pravi način odgovorilo svim obavezama, ovim aktivnostima će i u narednom periodu biti posvećena posebna pažnja, uz podršku i pomoć EU, pa će sve institucije biti potpuno spremne za učešće u svim aktivnostima na nivou EU.
Humanitarna pomoć
POBJEDA: Da li je Crna Gora uspostavila sistem za ocjenjivanje -mjerenje razvojne pomoći u skladu s metodologijom zvanične razvojne pomoći OECD/ODA?
ŠĆEPANOVIĆ: Evropska unija izdvaja velika finansijska sredstva za humanitarnu pomoć, odnosno podršku i zaštitu ljudi u ratnim područjima i područjima pogođenim prirodnim katastrofama u skladu s načelom nediskriminacije. Razvojna i humanitarna pomoć se raspodjeljuje korisnicima na svim kontinentima s posebnim akcentom na afričku, karipsku i pacifičku grupu država.
Crna Gora još nije razvila sopstvenu razvojnu politiku i odgovarajuću metodologiju. Mehanizam opredjeljivanja sredstava Crne Gore na međunarodnom planu je do sada realizovan na osnovu odluka Vlade na ad hoc bazi iz tekućeg budžeta.
U toku je formiranje međuresornog radnog tijela čiji bi mandat, između ostalog, bio da se utvrdi metodologija za ocjenjivanje mjerenje razvojne pomoći u skladu s metodologijom zvanične razvojne pomoći OECD/ODA.
Veća kontrola prometa oružja
POBJEDA: U kojoj mjeri će se mijenjati propisi koji definišu trgovinu oružjem, vojnom opremom i drugom specijalnom robom?
ŠĆEPANOVIĆ: Usklađivanjem s pravnom tekovinom EU u oblasti trgovine naoružanjem, vojnom opremom i nevojnim ubojnim sredstvima doprinijeće se boljoj kontroli u odnosu na širenje oružja za masovno uništenje i njemu srodnih materijala, ograničiće se sposobnost neovlašćenih krajnjih korisnika da dođu do nezakonito izvezenih roba i tehnologija. Crna Gora je pokrenula postupak, preko nadležnog Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija za pristupanje Vasenarskom aranžmanu za kontrolu izvoza konvencionalnog oružja kao i proizvoda i tehnologija dvostruke namjene, koji može olakšati pripreme za sprovođenje pravne tekovine u oblasti robe dvostruke namjene. Takođe, pristupanje Vasenarskom aranžmanu je značajno sa aspekta zatvaranja pregovora za poglavlje 30. Ministarstvo ekonomije planira da do kraja ove godine pripremi predlog zakona o spoljnoj trgovini naoružanjem, vojnom opremom, nevojnim ubojnim i drugim sredstvima.
