Crna Gora je na Međuvladinoj konferenciji u junu privremeno zatvorila Poglavlje 2
Poglavlja 1 i 2, koja se odnose na slobodu kretanja robe i radnika, otvaraju za Crnu Goru ogromno evropsko tržište, gdje će domaći proizvodi biti konkurentni, a crnogorski državljani moći da osvare sva prava po osnovu rada bez mogućnosti diskriminacije u odnosu na državljanstvo.
Šef pregovaračke radne grupe za Poglavlje 1 Dragan Vukčević objašnjava da to poglavlje obuhvata sve robe – industrijske i poljoprivredne, a da u jednostavnom tumačenju Sloboda kretanja roba znači pristup zajedničkom tržištu Evropske unije (EU).
“Drugim riječima, što god ovdje proizvedemo, ukoliko ostvarimo uslove iz Poglavlja 1, onda možemo bez dodatnih carina i bilo kakvih drugih prepreka da plasiramo na zajedničko tržište EU”, naveo je Vukčević.
Foto: Dragan Vukčević, YouTube/printscreen
On je naglasio da Crnu Goru, koja ima oko 620 hiljada stanovnika, čeka tržište od 500 miliona ljudi.
“Naša je generalno-ekonomska politika da moramo da diversifikujemo našu ekonomiju, da se pridružimo drugim zemljama članicama i da imamo jedan dio ekonomskog rasta i u industrijskoj proizvodnji, tako da je ovo poglavlje ključno u tom dijelu priče”, rekao je Vukčević i naglasio da Poglavlje 1 ne daje na poklon ništa, već daje šansu da se jednim strukturiranim razvojem, na koji se računa kada su u pitanju unutrašnje i direktne strane investicije, razvije taj industrijski dio Crne Gore koji danas jako nedostaje.
Sloboda kretanja robe predstavlja jednu od četiri osnovne slobode kojima se osigurava efikasno funkcionisanje unutrašnjeg tržišta EU. Kao temelj jedinstvenog tržišta EU, princip slobodnog kretanja roba podrazumijeva ukidanje svih trgovinskih barijera između država članica, čime se omogućava slobodan promet robe unutar cijele Unije.
Šefica pregovaračke radne grupe za Poglavlje 2, Ivana Šućur, kaže da je sloboda kretanja radnika jedna od četiri osnovne slobode u okviru EU i da je samim tim značaj tog poglavlja izuzetno bitan i predstavlja u suštini evropsku ideju stvaranja EU, koja se zasnivala na ostvarivanju te četiri slobode.
Sloboda kretanja radnika je jedan od temeljnih principa EU i predstavlja ključnu komponentu četiri slobode unutrašnjeg tržišta Unije, što dodatno naglašava njegovu važnost za povezivanje tržišta rada i jačanje ekonomske integracije. Ovo pravo obuhvata slobodu kretanja i boravka tokom zaposlenja u drugoj članici; prava iz svih grana socijalnog osiguranja. poput penzijskog i zdravstvenog osiguranja, te osiguranja za slučaj nezaposlenosti i prava na porodična primanja.
Šućur je, govoreći o benefitima od tog poglavlja, navela da će građani Crne Gore moći da ostvare ista prava na zaposlenje i na ostvarivanje svih prava po osnovu rada u okviru svake države članice, bez mogućnosti diskriminacije u odnosu na državljanstvo, objašnjavajući da to konkretno znači osvarivanje prava na penzijsko-invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i koordinaciju socijalnih davanja.
Foto: Ivana Šućur, Instagram nalog Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga
Ona kaže da je Crna Gora u februaru ispunila sve formalne kriterijume definisane kroz zajedničku pregovaračku poziciju 2017. godine, ali da je, zbog kompleksnosti ovog poglavlja, pregovoračka pozicija dva mjeseca razmatrana u Savjetu EU.
Prema njenim riječima, pored crnogorskih građana koji žive i rade u Crnoj Gori, izuzetne benefite od zatvaranja ovog poglavlja i same implementacije politika će imati crnogorski državljani koji već rade i imaju prebivalište u nekoj drugoj državi članici.
Vukčević je, govoreći o benefite za građane, kompanije i državu kroz Poglavlje 1, rekao da u ovom trenutku imamo 15 proizvoda iz Crne Gore koji se već duže godina izvoze na zajedničko tržište EU i poštuju sve direktive i regulative, a da će donošenjem, odnosno preuzimanjem tih direktiva i regulativa, njima biti mnogo olakšan rad i pristup.
„Takođe, stvaramo motive za otvaranje novih proizvođačkih kapaciteta koji bi bili oslonjeni na bitne zahtjeve koje su sada u našem zakonodavstvu harmonizovani, a ujedno bi im proizvod bio prihvatljiv na zajedničkom tržištu EU. To donosi jedan stepen konkurentnosti u odnosu na zemlje koje nijesu članice EU”, tvrdi Vukčević i navodi da je još jedan važan benefit to što su svi proizvodi koji su ponuđeni na našem tržištu bezbjedni.
Vukčević smatra da treba stvoriti sistem i posvetiti se obukama i kontaktu sa realnim tržištem, građanima i privredom, jer je to nešto što je imperativno u ovom kratkom periodu do ulaska u EU.
Kada je riječ o benefitima kroz Poglavlje 2, Šućur je navela da će građanima biti omogućen pristup svim radnim mjestima koja su slobodna u okviru EU i da spremaju Zavod za zapošljavanje da obavlja ulogu EURES-a – odnosno oni će biti ta kontakt tačka koja će vršiti razmjenu podataka sa drugim državama članicama. Ona je dodala da će u svakom trenutku crnogorski državljani imati na raspolaganju i pregled svih radnih mjesta u Uniji.
Šućur ističe da u ovom trenutku imamo dosta izraženu crnogorsku dijasporu, ali da je pitanje koji procenat naših ljudi koji rade u EU imaju i ostvaruju prava po osnovu rada u procentu koji će biti kada Crna Gora postane članica.
“Mi smo odradili izmjene našeg zakonodavstva koji ima uticaj reciprociteta. Da svaki crnogorski državljanin, kada nađe zaposlenje u nekoj drugoj državi članici, ima isti tretman kao što imaju državljani država članica EU. Znači, neće biti diskriminacija po osnovu državljanstva”, navela je Šućur i dodala da će i mobilnost biti izražena, a postojaće i mogućnost unapređenja, razmjena iskustava i slično.
Ona je naglasila da će benefit imati i privreda, jer će strane investicije biti više prisutne u Crnoj Gori, pošto će ambijent biti usaglašan s evropskim standardima.
“Mislim da će Crna Gora biti izuzetno konkurentna i da će upravo evropski stručnjaci birati Crnu Goru da žive tu, ali Crna Gora do tada mora da napravi taj nivo izjednačavanja s evropskim standardima što se tiče i plata i obezbjeđivanja radnih uslova i zaštite prava radnika”, navela je Šućur i ocijenila da država, pogotovo kroz zadnje reforme radnog zakonodatstva, gdje je došlo do veće transparentnosti zarada i unapređenja zaštite prava radnika i balansa između privatnog i poslovnog ambijenta, pravi jedan ambijent u kome je radnik zaštićen.
Ona je ukazala na značaj evropskih fondova, pozivajući građane da ih iskoriste kako bi unaprijedili poslovanje, kapacitete i vještine radnika.
Vukčević je, govoreći o tome kako će se ulazak na tržište od 500 miliona ljudi odraziti na cijene i izbor proizvoda, rekao da Crna Gora još nije razvila sopstvenu proizvodnju, zbog čega je uvozničko tržište, te da naša ponuda prema Evropi nije dovoljna i da bi je trebalo povećati, a da će, što se tiče ponude za potrošače, uvoz proizvoda ostati isti, kao i cijene proizvoda.
Autor: Milan Žugić, Agencija MINA
Ovaj tekst objavljen je u 18. broju časopisa Eurokaz.