Odluka država članica da započnu izradu Ugovora o pristupanju sa Crnom Gorom predstavlja veliki korak na putu ka članstvu u Evropskoj uniji. Ovo je trenutak kada mjesto Crne Gore u Evropskoj uniji počinje da poprima svoj konačni oblik. kazali su iz Evropske komisije povodom nedavne odluke država članica saveza da novoformirana Radna grupa započne sa izradom Ugovora o pristupanju naše zemlje. Iako još uvijek nema jasnih naznaka šta će Ugovor sadržati, po čemu će se razlikovati od ostalih, signali koje Crna Gora dobija iz Brisela, govore u prilog tome da se radi po zacrtanoj dinamici.
Predsjedništvo Kipra Savjetom Evropske unije 13. maja održalo je prvi sastanak Ad hoc radne grupe za izradu Ugovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji, čime je napravljen važan korak u završnoj fazi pristupnog procesa.
Kako je tada saopštilo kiparsko predsjedništvo, riječ je o značajnoj prekretnici koja potvrđuje da proširenje i dalje ostaje vjerodostojan i strateški prioritet Evropske unije te da proces evropske integracije država zapadnog Balkana nastavlja napredovati.
Osnivanje radne grupe prethodno su, 22. aprila, odobrili ambasadori država članica Evropske unije. Zadatak radne grupe je izrada nacrta Ugovora o pristupanju Crne Gore, koji će biti dovršen nakon završetka pristupnih pregovora i usuglašavanja svih potrebnih pravnih i tehničkih odredbi.
Ovakve ad hoc radne grupe nijesu dio redovne pregovaračke strukture, već se formiraju u završnim fazama procesa pristupanja kako bi pripremile konačni tekst Ugovora o pristupanju. Slična radna grupa formirana je i tokom završnice pregovora sa Hrvatskom 2011. godine, nakon zatvaranja svih pregovaračkih poglavlja, kada je zajedno sa predstavnicima Hrvatske na tehničkom nivou usaglašavala nacrt pristupnog ugovora prije njegovog potpisivanja u decembru iste godine.
Iz Evropske komisije danas potvrđuju da je ovo trenutak kada mjesto Crne Gore u Evropskojuniji počinje da dobija svoj konačni oblik.
“Odluka država članica da započnu izradu Ugovora o pristupanju sa Crnom Gorom predstavlja veliki korak na putu ka članstvu u Evropskoj uniji. Njome se priznaje napredak koji je Crna Gora ostvarila i podstiče ubrzanje reformi. Naravno, pozdravljamo ovu novu fazu pristupnih pregovora sa Crnom Gorom. Ovo je trenutak u kojem mjesto Crne Gore unutar Evropske unije počinje da dobija svoje jasne konture” kazali su za Eurokaz u sjedištu Evropske unije u Briselu.
Istovremeno, već sada je izvjesno da će ugovor koji bude pripreman za Crnu Goru u pojedinim segmentima biti drugačiji od pristupnih ugovora koje su ranije potpisivale nove države članice. U Briselu se već vodi rasprava o tome da li bi budući talas proširenja trebalo dodatno osigurati novim zaštitnim mehanizmima koji bi Evropskoj uniji omogućili efikasniji odgovor ukoliko država nakon prijema odstupi od preuzetih obaveza.
Prema nedavnom „non-pejper“ koji je potpisalo pet država članica Evropske unije, u buduće ugovore biće inkorporiran novi obrazac budućih pristupnih ugovora koje će na kraju procesa pregovaranja potpisati sadašnji kandidati, kako bi se osiguralo da buduća proširenja ojačaju EU.
U dokumentu se predlaže dodatno jačanje postojećih zaštitnih mehanizama i prelaznih mera, koje su primenjivane u prethodnim krugovima proširenja, kao i uvođenje novih zaštitnih mehanizama, posebno u oblasti vladavine prava. Takođe se predlažu privremena i prelazna ograničenja prava glasa.
Prema navodima Rojtersa, dokument su potpisale Njemačka, Francuska, Holandija, Belgija i Luksemburg.
Dokument, u koji su relevantni mediji imali uvid, ocjenjuje da „prosto kopiranje prethodnih pristupnih ugovora neće biti dovoljno“ za nova proširenja i da treba iskoristiti priliku za uvođenje neophodnih unaprijeđenja.
„To će biti ključno za očuvanje i povećanje političke i javne podrške proširenju, što je zauzvrat od suštinskog značaja imajući u vidu potrebu za ratifikacijom pristupnih ugovora u svim državama članicama“, navodi se u dokumentu.
Predlaže se da Evropska unija nadogradi postojeće sektorske zaštitne mehanizme i prelazne mjere iz prethodnih proširenja.
„Ovi zaštitni mehanizmi (u oblasti pravosuđa i unutrašnjih poslova, unutrašnjeg tržišta ili ekonomske situacije) trebalo bi ponovo da budu uključeni u buduće pristupne ugovore, ali moramo procijeniti da li su i dalje dovoljno široko postavljeni da odgovore na sadašnje izazove“, navodi se u dokumentu.
Prema predlogu, novi zaštitni mehanizmi mogli bi biti potrebni u oblastima kao što su ekonomska bezbednost i otpornost na strano miješanje.
Na naše pitanje da li su već razmotrili koji zaštitni mehanizmi će biti dio ugovora, iz EK kažu da I dalje razmatraju na koji način bi mogli biti uređeni.
“Kada je riječ o zaštitnim mehanizmima, razmatramo na koji način bi oni mogli biti uređeni u budućim ugovorima o pristupanju. Cilj je jednostavan: obezbijediti da obaveze preuzete tokom pregovora, posebno one koje se odnose na „osnove“ (fundamentals), budu poštovane i nakon pristupanja. Riječ je o kredibilitetu, povjerenju i pravilnom funkcionisanju Unije” navode iz Evropske komisije.
I ministarka evropskih poslova Maida Gorčević nedavno je kazala da radna grupa radi po unaprijed utvrđenoj dinamici.
Napisati ugovor nove generacije traži vrijeme i raspravu po svim pitanjima, a sve to ide paralelno sa zatvaranjem poglavlja. Nakon prve sjednice imali su još nekoliko sastanaka, imaju svoj jasan kalendar rasprave i tu je sve potpuno u redu. Ovo su sada još uvijek tehničke stvari i papirologija, a trenutno im je zakazana sjednica na temu poglavlja 13, koje se odnosi na ribarstvo – rekla je Gorčević za Dnevni list Dan.
U međuvremenu, Crna Gora je 14. jula zatvorila još dva pregovaračka poglavlja.
Sa zatvorenim poglavljima 8 – Konkurencija i 29 – Carinska unija, ukupan skor Crne Gore u “evropskoj trci” iznosi 18 zatvorenih poglavlja, od ukupno 33 koja su sva otvorena.
Ambasadori zemalja članica EU dali zeleno svjetlo za zatvaranje dva dodatna poglavlja u pregovorima sa Crnom Gorom, te da je riječ o poglavljima 8 (Konkurencija) i 29 (Carinska unija). Nakon zatvaranja ova dva poglavlja Crna Gora će imati zatvoreno 18 od 33 poglavlja u pregovorima sa EU. Iz irskog predsjedavanja Savjetu EU poručili su da se ovim gradi zamah za proširenje i pokazuje važnost koju Irska pridaje proširenju tokom svog predsjedavanja.
Autorka: Jovana Đurišić
Ovaj tekst objavljen je u 18. broju časopisa Eurokaz.