Uspostavljanje Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ruralnom razvoju i ribarstvu nije samo formalna obaveza na putu ka članstvu u EU, već ključni korak u izgradnji pouzdanih institucija koje rade u interesu crnogorskih poljoprivrednika, ribara i preduzetnika u prehrambenom sektoru, rekli su Eurokazu iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Crnogorski poljoprivrednici očekuju da Agencija poboljša njihov status, pruži im podršku i pomoć. Iz susjedne Hrvatske ističu da njihovo iskustvo pokazuje da je osnivanje Agencije za plaćanja donijelo niz konkretnih i mjerljivih koristi.
Odlukom Vlade, od 1. januara 2026. godine Crna Gora dobija Agenciju za plaćanja u poljoprivredi, ruralnom razvoju i ribarstvu. Uspostavljanje te Agencije jedna je od ključnih obaveza svake države članice Evropske unije i osnovni preduslov za korišćenje sredstava iz zajedničkih evropskih fondova, kazali su u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Oni su objasnili da će ta institucija biti zadužena za upravljanje isplatama iz Evropskog fonda za garancije u poljoprivredi (EAGF), Evropskog fonda za ruralni razvoj (EAFRD) i Evropskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu (EMFAF), kao i iz nacionalnih izvora u okviru mjera državne pomoći.
„Agencija za plaćanja je strateška investicija u institucionalni kapacitet države i pristup milionima eura evropskih sredstava koja stoje na raspolaganju državama članicama. Njeno osnivanje omogućava da Crna Gora, već od dana pristupanja EU, samostalno upravlja i sprovodi mjere Zajedničke poljoprivredne politike. Prema procjenama iz Implementacionog plana, ukupna ulaganja za uspostavljanje Agencije i pratećeg Integrisanog administrativnog i kontrolnog sistema (IAKS) iznose 26 miliona eura, za period 2025–2028, kada je planirano da Agencija bude u potpunosti akreditovana“, precizirali su u resoru poljoprivrede.
Poljoprivrednik iz Opštine Zeta Luka Krstović ocijenio je da je, uz formiranje Kreditno-garantnog fonda, uspostavljanje Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ruralnom razvoju i ribarstvu ključna komponenta za napredak crnogorske poljoprivrede, ali i za potrebnu pomoć poljoprivrednicima.
„Mi, kao poljoprivrednici, ćemo se vrlo brzo susresti sa još većom konkurencijom u odnosu na onu koju već imamo. Čini mi se da sada nismo konkurentni sa neposrednim okruženjem, a da ne govorim o nekoj široj tržišnoj utakmici. Zato mislim da je vrlo važno za budućnost crnogorske poljoprivrede da imamo olakšani, naravno, zakonom dozvoljeni i regulisani pristup sredstvima koja će nam omogućiti da finansiramo proizvodni ciklus, nabavku mehanizacije i tehnološki razvoj u ovoj oblasti. Mislim da bi, stoga, osnivanje ove Agencije trebalo da poboljša status poljoprivrednika u Crnoj Gori“, rekao je Krstović.
Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede naglasili su da uspostavljanje Agencije za plaćanja nije samo formalna obaveza na putu ka članstvu u EU, već ključni korak u izgradnji pouzdanih institucija koje rade u interesu crnogorskih poljoprivrednika, ribara i preduzetnika u prehrambenom sektoru.
„Takođe, ovo nije samo administrativno usklađivanje – već konkretna investicija koja će Crnoj Gori omogućiti direktan pristup znatno većim sredstvima iz evropskih fondova, koja višestruko nadmašuju iznose dostupne kroz trenutne pretpristupne programe poput IPARD-a. Uspostavljanjem Agencije, Crna Gora stvara preduslove za održiv, dugoročan i finansijski isplativ sistem podrške svojoj poljoprivredi i ruralnim sredinama“, tvrde u Ministarstvu.
Na putu izgradnje institucija i ispunjavanja evropskih zadataka, Crna Gora ima pomoć i podršku susjedne Hrvatske. Iz hrvatske Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju kazali su Eurokazu da kontinuirano, od 2011. godine sarađuju s kolegama iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Podgorici.
„Realizovan je niz bilateralnih i studijskih posjeta na temu sprovođenja IPARD programa i uspostave ARKOD/LPIS sistema. Takva razmjena iskustava pokazala se iznimno korisnom u ubrzavanju procesa usklađivanja s evropskim standardima“, saopštili su iz hrvatske Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
Oni su naveli da iskustvo Hrvatske jasno pokazuje da je osnivanje Agencije za plaćanja donijelo niz konkretnih i mjerljivih koristi.
„Prije svega, omogućena je učinkovita i sigurna apsorpcija sredstava iz EU fondova za poljoprivredu, ruralni razvoj i ribarstvo, uz znatno višu razinu transparentnosti i kontrole javnih sredstava. Poljoprivrednici i ribari dobili su jasnije, predvidljivije i administrativno uređenije procedure za ostvarivanje prava na podršku“, rekli su u toj instituciji.
Sličnim rezultatima nadaju se i crnogorski poljoprivrednici. Osnivanjem Agencije za plaćanja, Luka Krstović očekuje bolje razumijevanje poljoprivrednika od strane države, sistemsku podršku i pomoć.
„Bez adekvatne asistencije sistema, nećemo biti u mogućnosti da iskoristimo kapacitete našeg agrara. Bilo bi dobro da u narednom periodu, na partnerskoj osnovi, i kroz naše bolje razumijevanje cijelog procesa, napravimo neke bolje rezultate“, naveo je Krstović.
Na pitanje kakve će budžetske i organizacione implikacije imati osnivanje Agencije, iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede su odgovorili da će se novac obezbijediti iz donatorskih sredstava, kredita Svjetske banke i dijela nacionalnih sredstava koja će se planirati budžetom za 2026. 2027. i 2028. godinu. Relevantne analize i dokumenti pokazuju da bi Agencija za plaćanja, kako bi bila u potpunosti funkcionalna i operativna, trebalo da zapošljava ukupno 264 ljudi do 2028. godine, od čega je 48 zapošljavanja predviđeno u 2026. godini, 40 u 2027. godini, kao i 26 zapošljavanja u 2028. godini. Kako su pojasnili iz Ministarstva, u nadležnom Direktoratu koji je transformisan u Agenciju za plaćanja u poljoprivredi, ruralnom razvoju i ribarstvu već rade 94 zaposlena uz tendenciju rasta nakon usvajanja potrebnih zakonskih izmjena. Zaključili su da se neophodna radna snaga nesumnjivo nalazi na domaćem tržištu.
Autorka: Bojana Milićević, novinarka RTCG
Ovaj tekst objavljen je u 17. broju časopisa Eurokaz.