Evropska unija (EU) prepoznala je značaj mladih ljudi iz zemalja regiona u promovisanju evropskih vrijednosti, a posebnu ulogu u tome trenutno ima 120 “mladih evropskih ambasadora” (Young European Ambassador – YEA), među njima i njih 20 iz Crne Gore.
“Primarna uloga je da zajedno uče jedini o drugima i o EU, stiču nove vještine, povezuju se putem društvenih mreža, organizuju nadahnjujuće događaje… – uvijek podstaknuti idejom da je aktivizam u mladosti najsnažnija sila društvene promjene”, kazali su za “Eurokaz” iz tima YEA.
Region bi ove godine trebalo da dobije još 60 mladih ambasadora, po 10 za svaku od šest zemalja zapadnog Balkana.
Iz Ministarstva sporta i mladih ističu da istraživanja pokazuju da mladi u Crnoj Gori podržavaju ulazak u EU u visokom procentu, ali, s druge strane, na primjer, nisu dovoljno informisani o uticaju koji članstvo ima na različite aspekte života građana.
“Mladi u Crnoj Gori treba dodatno da budu osnaženi po pitanju znanja, formiranja stavova i mišljenja o različitim aspektima uticaja članstva u EU na svakodnevni život građana jer će upravo mladi najviše biti na dobitku i imaće najviše koristi od članstva”, kazala je državna sekretarka Ministarstva Amina Cikotić za “Eurokaz”.
Strategija informisanja javnosti o pristupanju Crne Gore EU posebno targetira mlade kao grupu koja je specifična u pogledu vođenja komunikacije o procesu evropske integracije i sa kojom je potrebno pažljivo raditi kako bi dobili informacije koje kod njih neće izazivati nerealna očekivanja, a pripremiće ih za koristi i odgovornosti koje proističu iz članstva.
Stoga je, prema riječima Cikotić, od izuzetne važnosti da donosioci odluka sa mladima vode intenzivan dijalog, kako bi dobili priliku da prošire znanja o procesu evropske integracije, da se mobilišu i aktivno učestvuju u procesu donošenja odluka, uključujući i one koje se tiču procesa evropskih integracija i uticaja koji on ima na mlade ljude.
Sama mreža mladih evropskih ambasadora uspostavljena je prije dvije godine kao dio Regionalnog programa komunikacije EU za zapadni Balkan (WeBalkans.eu). Do sada je titulu mladog evropskog ambasadora dobilo 120 osoba iz regiona, među kojima i Enes Pućurica iz Bijelog Polja.
“Prvenstveno sam se prijavio zbog umrežavanja sa ostalim mladim ljudima u zemlji i regionu, kako bih upoznao što više različitih osoba. Takođe, moja prijava bazirala se na tome da mladi ljudi mogu napraviti promjene i da se naš glas može čuti, a ova mreža nam to i omogućava”, kazao je on.
Pućurica pojašnjava da ambasadori biraju svoje ključne oblasti za koje će se, pored ostalih, najviše zalagati. Oblasti koje je on odabrao tiču se ljudskih prava i zdravlja, s posebnom naglaskom na marginalizovane grupe i mentalno zdravlje.
“Biti mladi evropski ambasador znači sijaset mogućnosti i prilika koje nam se pružaju i omogućavaju da ih predstavimo i pružimo ostalim mladim ljudima. Biti dio ovakve mreže znači da ćete dobiti više nezavisnosti, sigurnosti u sebe, znanja, oformiti mrežu ljudi i biti još spremniji za nove poduhvate i avanture u donošenju promjena. Ova uloga je veliki iskorak koji će mi pomoći da pokrenem teme mentalnog zdravlja što više i omogućim da se prava marginalizovanih grupa što više priznaju i usvoje”, kazao je ovaj 27-godišnjak za “Eurokaz”.
On je dodao da su prilikom nedavne posjete Briselu i u razgovorima sa predstavnicima evropskih institucija shvatili koliko je zapravo njihova uloga važna u društvu i koje sve promjene mogu da donesu.
Novosađanin Velimir Milošev ističe da je sa trećim pozivom za nove mlade evropske ambasadore mreža postala dosta prepoznatljiva u regionu.
Sa tehničke strane, potrebno je samo da ta osoba živi na zapadnom Balkanu, da ima između 18 i 29 godina i da je spremna da javno istupi i zagovara evropske vrijednosti i prilike za mlade.
Sagovornik “Eurkaza” ističe da su ambasadori dosta aktivni na društvenim mrežama, ali i na različitim događajima, i to koriste kako bi zagovarali ključne oblasti – ljudska prava, zaštitu životne sredine, umjetnost i kulturu, tehnolgije i EU integracije.
“To znači da zagovaramo npr. žensko liderstvo preko javnih debata, ili očuvanje životne sredine kroz čišćenje plaža od otpada i slično… Potrebno je imati strpljenja, jer aktivizmom ne mijenjamo svijet preko noći”, kazao je Milošev.
“Želeo bih da proširim krug ljudi koji je uključen u aktivizam, da npr. proslava Prajda ne bude centralizovana u glavnim gradovima, da feminizam ne bude samo za žene, da Erasmus+ omladinske razmjene budu i za one koji čiji roditelji nisu imali para da plate ekskurzije tokom školovanja”.
Kao mladim evropskim ambasadorima, pružene su im obuke dizajnirane samo za njih. Među tim obukama su bile one iz medijske pismenosti, grafičkog dizajna, pisanja biografija u Europass formatu…
Takođe često imaju priliku da putuju po Evropi i po regionu, upoznaju se međusobno, stvaraju mrežu budućih lidera i liderki koji će imati uticajne pozicije u različitim oblastima. Takođe stiču kontakte po različitim evropskim, nacionalnim ili lokalnim institucijama, i razvijaju dobar odnos s tim ljudima.
“Mnogo je onih koji su u mreži prerasli iz osetljivih duša koje se stide javnog nastupa u prave lidere iliderke koji služe kao uzor za mlađe generacije. Ta transformativna moć je, čini mi se, prava vrijednost mreže mladih evropskih ambasadora”, zaključuje Milošev.
Obezbjediti podršku regionalnim projektima
Regionalni projekti koji za cilj imaju umrežavanje i pospješivanje saradnje među mladima od izuzetnog su značaja za razbijanje predrasuda i stereotipa duboko ukorijenjenih u biću naroda sa ovih prostora, istakla je državna sekretarka u Ministarstvu mladih i sporta.
“Narodi, etničke gupe i manjinske zajednice koji žive na zapadnom Balkanu dijele kako istorijsko nasljeđe, tako i brojne izazove društvene i ekonomske zbilje sa kojima se suočavaju. Dugogodišnje predrasude i netrpeljivost prema drugim etničkim grupama i manjinskim zajednicama u regionu i dalje su rasprostranjene. Napredak se može postići, isključivo, zajedničkim djelovanjem sa ciljem snažnog promovisanja tolerancije, solidarnosti i regionalne saradnje u oblasti socijalnog, ekonomskog i kulturnog razvoja, kao i njegovanje mirnog suživota građana koji žive na prostoru Zapadnog Balkana. Mladi ovdje treba da imaju glavnu ulogu, jer su upravo mladi, kao aktivni učesnici u procesu donošenja odluka, ključni nosioci društvenih promjena”, ocijenila je Cikotić.
Kako bi se iskoristio potencijal mladih za unaprijeđenje veza i njegovanje dobrosusjedskih odnosa i saradnje među državama regiona, neophodno je, prema njenom mišljenju, obezbijediti održivu institucionalnu i finansijsku podršku ovakvim i sličnim inicijativama.
Ovdje je posebno istakla podršku Regionalnoj kancelariji za saradnju mladih i program omladinskih laboratorija zapadnog Balkana koji realizuje Savjet za regionalnu saradnju.
Kao jedan od načina na koji se može unaprijediti saradnja na Balkanu, Cikotić je mišljenja da bi, na primjer, regionalna likovna kolonija “na zanimljiv način podstakla mlade ljude na stvaralaštvo, druženje i razvoj njihove kreativnosti i potencijala”.
EUROKAZ
Autor: Miloš Rudović, novinar ND Vijesti
