Naslovnica Info Intervjui Bez ministra pravde upitan napredak u pregovorima sa EU

Bez ministra pravde upitan napredak u pregovorima sa EU

U FOKUSU: Zvanični Brisel nedavno pozdravio smjenu Leposavića i poručio da brzo očekuje izbor novog ministra

Kordić: Ministarstvo pravde definitivno jedan od najvažnijih sistema u pregovorima

Đurović: Nemamo ministra pravde, nemamo predsjednika Vrhovnog suda, nemamo kompletan Sudski savjet, niti sve sudije u Ustavnom sudu

Ministarstvo pravde ljudskih i manjinskih prava jedno je od najvažnijih organa u pregovorima sa Evropskom unijom a činjenica da Crna Gora nema šefa tog resora može uticati na dalji napredak u procesu pridruživanja, ocijenili su sagovornici Pobjede.

Skupština Crne Gore sredinom juna smijenila je ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića nakon što je relativizovao i negirao genocid u Srebrenici. Evropska komisija je pozdravila tu odluku crnogorskog parlamenta istovremeno poručujući da što prije očekuju izbor novog ministra kako bi se nastavio rad u ključnim poglavljima 23 i 24. Vlada je odlučila da do, imenovanja novog ministra pravde koje je neizvjesno zbog zategnutih odnosa u vladajućoj koaliciji, tim resorom koordinira ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović.

Ključni resor

Glavna pregovaračica sa Evropskom unijom Zorka Kordić, odgovarajući na pitanje koliko na dalji napredak u pregovorima može uticati to što Crna Gora trenutno nema ministra pravde a gledajući krizu u vladajućoj koaliciji to mjesto može biti upražnjeno i na duži period, kaže da je taj resor definitivno jedan od najvažnijih u sistemu pregovora s EU, imajući u vidu nadležnosti u vladavini prava, naročito senzitivnim oblastima poglavlja 23 koje se odnose na sistem pravosuđa, borbu protiv korupcije i temeljna prava.

– Zbog toga, institucionalna odgovornost i vizija u okrilju rada ovog ministarstva biće ključne za dalji napredak u procesu. Aktuelno rješenje koordinacije povjerene ministru unutrašnjih poslova pozitivno će uticati na međusobnu sinergiju između poglavlja 23 i 24 koja je neophodna za ispunjavanje privremenih mjerila. Uz dva novoimenovana državna sekretara, od kojih će jedan upravljati radnim timom za poglavlje 23, kao i obnovljena članstva u oba tima i snažno učešće civilnog sektora, imamo šansu za odličnu dinamiku rada i dobre rezultate.

Uz proaktivne radne grupe za poglavlja 23 i 24 možemo savladati sve izazove koje proces pregovora u ovim poglavljima bude stavljao pred nas. Dokaz za to je i uspješno sproveden dvodnevni sastanak Pododbora između EU i Crne Gore za pravdu, slobodu i bezbjednost koji je protekao veoma dobro na nivou koordinatora, i pored nedostatka šefova za ova dva poglavlja, a zahvaljujući velikom angažmanu radnih grupa za pomenuta poglavlja pod koordinacijom Kancelarije za evropske integracije kao ključnog nosioca procesa pregovora Crne Gore s EU- navodi Kordić.

Privremena mjerila neispunjena devet godina

S druge strane profesorica Ekonomskog fakulteta i nekadašnja ministarka evropskih integracija Gordana Đurović podsjeća da nakon devet godina pregovora, u oblasti vladavine prava nijesmo još ostvarili rezultate kojim bi bila ispunjena privremena mjerila za zatvaranje ključnih poglavlja, koja su uslov za svaki dalji formalni i suštinski napredak u pregovorima.

– Nemamo ministra pravde, nemamo predsjednika Vrhovnog suda, nemamo kompletan Sudski savjet, niti sve sudije u Ustavnom sudu, advokati su u obustavi rada, što je uzrokovalo odlaganje velikog broja sudskih postupaka, a značajno su oslabljene i strukuture pregovora. Poslije sedam mjeseci mandata nove Vlade, tek ove sedmice dobili smo šefa radne grupe za poglavlje 23, ali mnogo vrijedni ljudski resursi, uključeni u ovu oblast pregovaranja od samog početka, nisu više u timu. Crna Gora je isuviše mala zemlja, ograničenih administrativnih kapaciteta, da može izdržati tako jak udar na pregovaračku strukturu, a da se to ne odrazi na spremnost našeg tima za dalje pregovore. Posebno imajući u vidu da i u mnogim drugim oblastima još uvijek nema šefove radnih grupa – kaže Đurović.

Upozorenja Brisela

Evropska komisija je nedavno upozorila vlasti u Crnoj Gori na potrebu hitnog rješavanja problema sa imenovanjem šefova i članova radnih grupa za poglavlja 23 i 24. Vlada je na posljednjoj sjednici imenova Bojana Božovića za šefa radne grupe za poglavlje 23 nakon što je to mjesto bilo upražnjeno više od pola godine.

Upitana zbog čega se čekalo sedam mjeseci da se imenuju šefovi radnih grupa za ključna poglavlja Kordić kaže da je prethodni period iskorišćen za postupnu konsolidaciju pregovaračke strukture koja je zbog institucionalne odgovornosti morala da prati razvoj novih timova u 12 novih ministarstava.

– Pozicije šefova radnih grupa za pregovore obično pokriva visokorukovodni kadar, koji se na nivou državnih sekretara, odnosno generalnih direktora, mijenjao s promjenom ministarstava, a pojedini su ljudi na čelnim pozicijama napustili sistem državne uprave. Samim tim je razumljivo da je došlo do djelimičnih promjena na tim mjestima, što ne znači da su same radne grupe bile nefunkcionalne. Sve redovne obaveze sa evropske agende su ispunjavane redovno, uključujući pripremu Programa pristupanja, priloge izvještaju i tri uspješno završena pododbora s EU.

Najvažnije je bilo održati jezgro 33 radne grupe za pregovore, dakle ne voditi se zadovoljavanjem forme nego kvalitetom, i sada imamo ukupno 32 zaprimljena predloga za šefove radnih grupa, uključujući i za poglavlja 23 i 24. Naravno da je i period specifičnog funkcionisanja Ministarstva pravde u prethodnom periodu usporio procedure, ali je važno da sada imamo obnovljena članstva, posvećene institucije i timove s vizijom i odgovornošću – pojašnjava Kordić.

Napominje da je apsolutni prioritet u narednom periodu ispunjavanje prelaznih mjerila za poglavlja 23 i 24 koja se odnose na vladavinu prava i ljudske slobode i podsjeća da se prema revidiranoj metodologiji pregovora ne može preći na proces zatvaranja pregovora ukoliko ona nijesu ispunjena.

– Najveći dio tih mjerila koja datiraju od otvaranja pregovora, odnosno 2013. godine je već ispunjen, ali je sada ključno da u konsultaciji s Evropskom komisijom dobijemo verifikaciju samoprocjene ispunjenosti jer je za jedan dio mjerila veoma teško izmjeriti napredak. Najsloženije obaveze se odnose na izbor čelnih ljudi u pravosuđu, slobodu medija i bilans rezultata u borbi protiv korupcije, uz potrebu građenja bilansa rezultata u oblasti trajnog oduzimanja imovine – navodi Kordić.

Vladavina prava i dalje najveći izazov

Đurović smatra da nam je najteža oblast u pregovorima i dalje vladavina prava koju dodatno otežava politička kriza i teško dogovaranje.

– Ne postoji dogovor Vlade i Skupštine o prioritetu evropskih tačaka, niti prihvatanje da se u ovu obalast uključi i ,,Mapa puta za jačanje demokratskih institucija“, ali i potreba depolitizacije administracije i zaustavljanje kadrovskog revanšizma, odnosno nastavak reforme javne uprave sa akcentom na očuvanju dragocjenih ljudskih resursa, bez jalovih političkih kvota na važnim pozicijama u administraciji.

Ali pored stanja u oblasti vladavine prava, i sama dužina pregovora čini svoje. Naime, i u oblastima u kojima smo bili ocijenjeni kao “interno” spremni za zatvaranje pregovora, vidimo da vrijeme čini svoje. Prava tekovina EU neprestano raste i mijenja se, pa je potrebno mnoge ,,usaglašene“ zakone ponovo otvarati i dalje usaglašavati, pa onda testirati operativnu nezavisnost institucija koje rade te politike, te mjeriti rezultate primjene propisa. Mnoge su strategije ,,istekle“, pa se moraju donositi nove. I to doprinosi odlaganju procesa pristupanja u mnogim poglavljima – tvrdi Đurović.

I ostale radne grupe na čekanju

Od glavne pregovaračice nijesmo dobili jasan odgovor kada će biti kompletirane i radne grupe za ostala pregovaračka poglavlja, ali Kordić napominje da je prva komponenta pregovaračke strukture – Savjet za vladavinu prava, konstituisan još februara mjeseca.

– Zatim smo krajem marta dobili smjernice Evropske komisije za primjenu revidirane metodologije i analizirali kako prilagoditi pregovaračku strukturu klasterskom pristupu. Prvo smo fokus stavili na kompletiranje 33 radne grupe za poglavlja pravne tekovine EU. U toku je kompletiranje i obnavljanje članstva u svim radnim grupama, a na našem sajtu ste posljednjih mjeseci mogli pratiti da smo obnavljali i pozive za učešće NVO u mnogim oblastima. Nakon održane međuvladine konferencije 22. juna smo predložili da se nivo pregovaračke grupe fokusira na tematske klastere, pa ćemo u narednom periodu imati šest pregovarača koji će koordinirati tematski srodnim poglavljima – zaključuje Kordić.

Za napredak potreban konsenzus vlasti i opozicije

Kordić ocjenjuje da su evropske integracije kohezivni faktor između različitih aktera našeg društva, jer, kako kaže, svi želimo razvijenu, prosperitetnu, evropsku Crnu Goru i zbog toga je potreban dogovor oko minimuma zajedničkog pristupa.

– Inkluzivnost nam je u narednom periodu prijeko potrebna jer napredak u ispunjavanju prelaznih mjerila u poglavljima 23 i 24 podrazumijeva, između ostalog, i izbor nosilaca ključnih funkcija u sudstvu i tužilaštvu od strane Skupštine Crne Gore, i to dvotrećinskom ili tropetinskom većinom glasova. Imajući u vidu da sve parlamentarne stranke imaju u svojim programima jasno izraženu orijentaciju ka članstvu u Evropskoj uniji i žele vidjeti napredak na tom planu, uvjerena sam da će uspjeti da prevaziđu međusobne razlike, da će u evropskom putu pronaći zajednički imenitelj i da će se odazvati pozivu predsjednika Skupštine na dijalog zarad kompromisa oko najbitnijih pitanja koja su ostala neriješena – poručuje Kordić.

Đurović: Crna Gora za Brisel  više nije predvodnik već „dvojac“ sa Srbijom

Iako, kako podsjeća Đurović, sa mnogih evropskih adresa stižu riječi političke podrške procesu integracija naše zemlje, napretka nema bez konkretnih rezultata. Odgovarajući na pitanje da li su prognoze premijera Zdravka Krivokapića da je glavna težnja Vlade da postanemo članica do 2024, Đurović kaže da to nije samo pitanje datuma već i pristupa zemalja članica.

– Lako možemo zaključiti da EU nije pretjerano srećna da ima samo jednu sljedeću zemlju članicu, i pored lijepih briselskih poruka zemljama regije ponaosob.

Iako formalno vrijedi i dalje princip regate (svako pristupa prema zaslugama, kad ispuni mjerila i dobije političku podršku), EU, a posebno neke njene (veće) države članice, bi najviše voljeli da vide ,,karavan“ zemalja regije kako pristupa Uniji, gdje predvodnice, ubrzavaju posljednje vagone. Ili makar nekoliko zamalja zajedno, makar u dvije grupe pristupanja.

A ako bi se situacija u regionu bezbjednosno pogoršavala, onda bi te dvije grupe (uslovno ,,Luksemburg grupa“ i ,,Helsinki grupa“ petog proširenja), prerasle u jednu, ali bi zajedničko pristupanje bilo znatno kasnije. Tada bi preovladalo pravilo da vučeni vagoni, više usporavaju karavan, nego što ,,predvodnice“ balkanskog voza, hitaju prema Briselu. U tom, za nas ne tako povoljnom scenariju, tek kad bi Unija konačno shvatila koliko je (opet) zakasnila na Balkan, političku štetu htjela bi popraviti ,,velikim proširenjem“, tj. usisavanjem zemalja regije u svoj nadnacionalni sistem.

U ovom momentu, Crna Gora se u Briselu ne doživljava kao predvodnik integracija, već dvojac sa Srbijom, koji ima problema sa oblašću vladavina prava, pa je procesu potrebno dati malo nove energije. Od besplatnog rominga, preko novih investicija, pa sve do debatovanja o budućnosti Evrope – smatra Đurović.

IZVOR: Portal Pobjeda

Saopštenja

Obnovljeno članstvo u još 11 radnih grupa za pregovore – nova energija za pristupanje EU

0
„Obnovljenim članstvom u još 11 radnih grupa za pripremu i vođenje pregovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji, unosimo novu energiju i snažimo naše...

Obnovljeno članstvo i u Radnoj grupi za poglavlje 33- Finansijske i budžetske odredbe

0
Radna grupa za poglavlje 33 – Finansijske i budžetske odredbe je spremna da radi obnovljenom energijom u susret implementaciji važnog twinning projekta s fokusom...

Kordić sa šefovima RG 1 i 30: Mapom puta do bržeg ispunjenja obaveza iz...

0
„Izradom i sprovođenjem mape puta za svako od pregovaračkih poglavlja, zajedno ćemo brže i bolje doći do ispunjenja preostalih obaveza i zatvaranja pregovora“, poručila...

Odlučni da se ubrzaju reforme u oblasti poreza i informatičkog društva i medija

0
„Pregovaračka struktura i sve institucije su odlučne da ubrzaju reforme u oblasti poreza i informatičkog društva i medija, s ciljem pune usklađenosti sa evropskim...

Unija poslodavaca će nastaviti da pruža doprinos pregovaračkom procesu

0
Unija poslodavaca posjeduje stručna i praktična znanja iz oblasti privrede i socijalne politike koja su i u prethodnom periodu bila stavljena na raspolaganje pregovaračkoj...