Naslovnica Info Press info Bilateralni sporovi kočnica evropskih integracija regiona: Crnoj Gori ne prijete blokade

Bilateralni sporovi kočnica evropskih integracija regiona: Crnoj Gori ne prijete blokade

Bilateralni sporovi će uticati na dinamiku pregovaračkih procesa u regionu, jer još ima dosta otvorenih pitanja između susjeda i ne postoji dovoljno podrške za ubrzanje procesa integracija. Odnose u regionu uzburkalo je to što već na početku Hrvatska nije dala „zeleno svijetlo” Srbiji za otvaranje poglavlja 23 pravosuđe i temeljna prava. Za sadaje izvjesno da pregovarački put Crne Gore neće biti usporen blokadom, što joj daje veliku prednost na putu ka EU u odnosu na susjede.

Govoreći o bilateralnim sporovima u regionu, hrvatski analitičar Davor Gjenero kaže da je Crna Gora zajedno sa Hrvatskom napravila dobar privremeni režim, te da granice ne smiju biti pitanje tokom pristupanja EU.

“Sigurno je da Crna Gora od strane Hrvatske neće imati niti jedan ovakav vid „blokade“. Ako bi Hrvatska pokušala to uraditi, onda bi bila ozbiljno sankcionisana unutar EU, ali za to nema potrebe. Meni je jedino žao što Hrvatska i Crna Gora nijesu već sada počele raditi zajedno na istraživanju nafta i gasa na Jadranu”, kaže on.

GjeneroGjenero

Gjenero ističe da je Crna Gora „briljantno riješila pitanja razgraničenja sa BiH i Kosovom“, pri čemu ocjenjuje da je za to bila potrebna velika politička hrabrost.

“Bez obzira šta neko misli o političkoj klasi u Crnoj Gori, treba joj odati veliko poštovanje. Crna Gora neće imati velikih problema u pristupnom procesu, osim onih problema koje se tiče nepripremljenosti EU za nova proširenja. Crna Gora ne donosi nove probleme, ima mali broj stanovnika, koji nijesu skloni selidbi, ima puno resursa, izrazito visok kvalitet života, što je sve skupa kvalifikuje za dobru i uspješnu članicu Unije” kaže sagovornik Pobjede.

Dovoljno vremena

Iz hrvatskog ugla, Gjenero kaže da su jasno definisana tri zahtjeva koja se traže od Srbije. On smatra da to što na sastanku radne grupe za proširenje nije bilo formalnog stava Zagreba, ostavlja Srbiji vrijeme za bilateralni razgovor sa Hrvatskom.

“Hrvatska sada stavlja rezervu, jer je manje škakljivo vrijeme nego što će biti na kraju pregovora. Kada dođe do zatvaranja poglavlja, tada ćemo doći u fazu pripreme za potpisivanje i ratifikaciju ugovora o pristupanju. U tom trenutku bilo kakva blokada bila bi krajnje štetna i narušavala bi evropske odnose. Sada kada je Srbija na početku pregovora postoji dovoljno vremena da se o svemu mirno razgovara i da ništa ne izaziva bilo kakve sporove”, smatra hrvatski analitičar.

Gjenero kaže da je njegov utisak da hrvatske visoke diplomate nijesu bile pripremljene za odluku koju je donio ministar i da se nijesu ozbiljno bavile zagovaranjem hrvatskog stava u ovom pitanju.

Glavni pregovarač Srbije sa EU Tanja Miščević smatra da je Crna Gora uspješan primjer, pri čemu dodaje da iz našeg iskustva Srbija izvlači bitne pouke.

tanja miscevic

Miščević

“Kako je Crna Gora prva država koja pregovara po novom pristupu u pregovorima sa EU, gdje su poglavlja vladavine prava mjera napretka i kako je sa pregovorima i ranije počela i značajno ispred nas, veoma pažljivo pratimo njen napredak. Naravno da jeste dobar primjer, iz crnogorskog iskustva izvlačimo bitne pouke. Posebno sam zahvalna ambasadoru Pejoviću i njegovom timu na odličnoj saradnji koju imamo u prenosu tih iskustava, i dobrih i loših”, kaže ona.

Posebni zahtjevi Hrvatske

Miščević kaže da očekuju mišljenje Hrvatske na Izvještaj o ispunjenosti mjerila za poglavlje 23, odnosno mišljenje na njihov Akcioni plan za ovo poglavlje.

“Prije dvije godine smo dobili Izvještaj sa skrininga za poglavlje 23 u kome su pobrojane sve preporuke kako da unaprijedimo stanje u oblasti reforme pravosuđa, borbe protiv korupcije i zaštite ljudskih prava, kao i jedan dodatan zahtjev da sačinimo poseban plan za unapređenje položaja nacionalnih manjina, ali ne kao dio mjerila za otvaranje poglavlja. Sve preporuke smo mi pretočili u aktivnosti i one su postale dio ovog akcionog plana za poglavlje 23. To smo isto učinili i u odnosu na poseban set preporuka za unapređenje položaja nacionalnih manjina, uključujući tu i pitanje političke/demokratske participacije nacionalnih manjina. Oba plana su u više navrata konsultovana, komentarisana i usklađivana i konačno napisana zajedno sa predstavnicima nacionalnih manjina, relevantnih međunarodnih organizacija i civilnog društva”, objašnjava Miščević.

Ona ističe da je njegovu sadržinu i predviđene mjere odobrila Evropska komisija i prihvatile 27 država članica, sve osim Hrvatske.

“Hrvatska smatra, mada to nije zvanično rekla, da postoje još dva uslova na koja nijesmo dali odgovor, ali koja nikada nijesu ni postavljana pred nas kao zahtjevi EU to je ukidanje zakona o jurisdikciji za procesuiranje ratnih zločina i garantovanje mjesta za hrvatsku nacionalnu manjinu u parlamentu”, navodi šefica pregovaračkog tima Srbije.

Miščević kaže da zato neprestano predlažu da rješenje ova dva pitanja moraju tražiti kroz razgovore, ali ne u kontekstu pregovora sa EU, nego bilateralno.

“Ne zato što se Hrvatska sjeća kako je teško pregovarati članstvo kada neka članica EU ima posebne zahtjeve, već zato što se rješenje i ne može naći u evropskom okviru, već samo bilateralno smatra”, Miščević.

Reforme za nas

Profesorica Ekonomskog fakulteta i bivša crnogorska ministarka evropskih integracija Gordana Đurović kaže da je zvanični stav Brisela da bilateralni problemi ne bi trebalo da opterećuju proces proširenja. To je, prema njenim riječima, ujedno i očekivanje zemalja regiona koje pregovaraju ili će uskoro početi pregovarati članstvo.

Gordana ĐurovićĐurović

“Iako je Hrvatska svoje zahtjeve maskirala u brigu za poštovanje osnovnih evropskih vrijednosti (manjinska prava, procesuiranje ratnih zločina), nije uspjela da ubijedi nijednu od preostalih 27 država EU da joj se pridruži u blokadi Srbije. Međutim, i Hrvatska ima slično iskustvo sa Slovenijom, koja ih je blokirala 2009. godine zbog spora oko Piranskog zaliva. Izgleda da će to biti sudbina svih pregovaračkih procesa u regionu, jer još uvijek ima dosta otvorenih pitanja između susjeda i ne postoji dovoljno podrške za ubrzanje procesa integracija”, kaže Đurović.

Kada je Crna Gora u pitanju, Đurović upozorava da do članstva u EU ima još dosta koraka.

“Tako da u ovom momentu ne možemo jasno predvidjeti ni crnogorsku regatu, ni regionalni karavan. Ne možemo čak reći ni kakva će biti ta evropska luka kojoj težimo, u momentu kada joj se približimo. Zato se treba vratiti onom osnovnom principu reformi a to je da ih, u stvari, provodimo zbog nas samih i dobrobiti zemlje, a ne ostvarivanja formalnog EU članstva”.

Makedonija najveća žrtva, BiH najkomplikovanija priča

Gjenero smatra da je region trenutno, uključujući i Hrvatsku, upao u izrazito negativan ciklus.

On kaže da hrvatsku političku strukturu karakteriše nesposobnost za donošenje racionalnih političkih odluka.

“To je, nažalost, stanje i u nekim drugim državama. S pozicije evropske stabilnosti, najproblematičnije je što se trenutno propušta stabilizacija Makedonije, koja se pokazala kao važna država za stabilnost regiona i srednje Evrope. U migrantskoj krizi se postavila izrazito korektno prema EU, ali izostaje evropska nagrada. Nakon sukoba albanske i makedonske etničke zajednice i Ohridskog sporazuma, kojim je napravljen veliki iskorak, moralo je uslijediti integrisanje i u NATO savez i u Evropsku uniju, ali sve je izostalo. Bojim se da tu EU jako pogrešno postupa.Makedonija je najveća žrtva”, smatra Gjenero.

Kada je riječ o BiH, on kaže da je to najkomplikovanija priča, te da u BiH najprije treba ojačati središnju državu, a potom i lokalnu zajednicu.

“Jedna od rijetkih stvari koje Hrvatska dobro radi u zadnje vrijeme je što pritiska Hrvate u BiH da odustanu od koncepta trećeg entiteta i da kroz promjenu izbornog modela osiguraju svoje pozicije i unutar federacije i na nivou središnje države”, smatra Gjenero.

On kaže da BiH zbog specifičnog položaja zaslužuje svojevrstan individualni pristup i veći napor Evropske komisije i zemalja članica za njenu evropeizaciju.

Izvor: Pobjeda

Saopštenja

Realizacija obaveza iz Dinamičkog plana važna za napredak u poglavlju 24

0
„Realizacija obaveza iz Dinamičkog plana za poglavlje 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost, koje su u skladu sa preporukama iz ovogodišnjeg Izvještaja EK, osiguraće...

Ocjene iz Izvještaja EK podsticaj za efikasniji rad u poglavlju 17

0
„Ocjene iz ovogodišnjeg Izvještaja Evropske komsije vidimo kao podsticaj za još efikasniji rad u narednom periodu s ciljem ispunjavanja preostalih obaveza u dijelu usklađivanja...

Nova Komisija za evropske integracije razmatrala Izvještaj EK

0
„Posljednji izvještaj Evropske komisije, kao i naše interne procjene i pripremljeni dinamički planovi za poglavlja 23 i 24, te mape puta za ostala pregovaračka...

Potvrđen nastavak svih 9 programa prekogranične saradnje za finansijsku perspektivu 2021-2027 u kojima je...

0
Kao jedinstveni instrument, programi evropske teritorijalne saradnje omogućavaju zemljama harmonizovano djelovanje u rješavanju zajedničkih izazova. Nastali na inicijativu Evropske komisije,  predstavljaju finansijsku podršku Evropske...

Crna Gora nastavila sa reformama i rezultatima u finansijskim poglavljima

0
Crna Gora je u proteklom periodu nastavila sa reformama u finansijskim poglavljima, što je evidentirano i u ovogodišnjem Izvještaju Evropske komisije. Donošenjem paketa podrške privredi...