Crna Gora je lider u procesu pegovora i ima šansu da pokaže da je proširenje živo, ocijenio je za Eurokaz Kopredsjedavajući Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje Evropske unije i Crne Gore Vladimir Bilčik. Naglasio je da je lopta u dvorištu crnogorskih političara, te da ukoliko donesu važne, strateške odluke, zemlju od pune spremnosti za članstvo u EU dijeli svega nekoliko godina.
Deset je godina otkada je Crna Gora otvorila pregovore o pristupanju sa EU. Kako biste opisali trenutnu poziciju Crne Gore na evropskom putu?
Vjerujem da je Crna Gora bila i ostala predvodnik pristupnih pregovora. Imajući u vidu brutalnu agresiju Rusije na Ukrajinu, ali i formiranje nove crnogorske Vlade koja ima gotovo nezapamćenu podršku u Parlamentu, naročito kada je riječ o Vladinoj pro-evropskoj orjentaciji, mislim da Crna Gora ima istorijsku šansu da dokaže ulogu lidera. Donedavno, nekoliko godina, nažalost, Crna Gora je tapkala u mjestu. Sve crnogorske Vlade u posljednjih 10 godina su evropsku integraciju opisivale kao svoj prioritet, ali je Vlada Zdravka Krivokapića, nažalost, evropski put stavila pod znak pitanja. Crna Gora je u fazi kada su sva poglavlja otvorena i mora početi da zatvara poglavlja i klastere. U narednim sedmicama pažljivo će se pratiti donošenje ključnih odluka koje treba da pomognu da se odblokira proces, a tiču se imenovanja u pravosuđu, Ustavnom sudu i Tužilaštvu. Mislim da je veoma važno uspostaviti ozbiljnu pregovaračku strukturu koja će iznijeti cijeli proces. Dakle da, svih 10 godina Crna Gora je lider u pristupnim pregovorima i mislim da će joj biti potrebno mnogo manje vremena od toga da zaključi ovaj proces. Tačnije, mislim da Crnu Goru od pune spremnosti za članstvo dijeli svega nekoliko godina, ali u narednih godinu, dvije mora da donese važne, strateške odluke u pravcu svog evropskog cilja.
Početkom juna, prilikom posjete Podgorici, rekli ste da Crna Gora ima istorijsku šansu da ostvari napredak na evropskom putu? Očekujete li da Crna Gora do kraja godine ispuni uslove za dobijanje završnih mjerila u poglavljima 23 i 24?
Ukoliko Crna Gora to ne učini do kraja godine, mislim da će joj biti veoma teško da ubijedi evropske partnere da riječi o posvećenosti evropskom putu, koje stalno slušamo, mogu biti praćene konkretnim djelima. Nova Vlada ima maksimum godinu ili realnije nekoliko mjeseci do kraja godine da pokaže da se krucijalne odluke mogu donijeti, da se može napraviti napredak i da se proces pregovora može odblokirati. Zato se nadam da će Crna Gora biti spremna da do kraja godine zatvori još neka poglavlja.
Kako vidite trenutnu situaciju na polju vladavine prava u Crnoj Gori? Nedavno smo imali hapšenja bivših čelnika sudstva. Jesu li to dobre vijesti za potrebne reforme na evropskom putu?
Uvijek je dobro vidjeti da institucije vladavine prava rade na hapšenjima onih koji krše zakon. Teški organizovani kriminal je uvijek problem na Zapadnom Balkanu. I kada vidimo rezultate, to je ohrabrujuće ne samo za bezbjednost i vladavinu prava u Crnoj Gori, već i za region, kao i za povjerenje i saradnju sa evropskim partnerima. To jesu dobre vijesti, ali se ovdje ne radi o publicitetu ili marketingu, već o tome koliko je važno da sistem funkcioniše. Da bi sistem funkcionisao moramo imati izgrađene institucije nezavisne od političkog uticaja i imune na političke promjene. Dakle, bez obzira na to ko je u Crnoj Gori na vlasti, policija, Tužilaštvo i sudstvo moraju raditi nezavisno. Dakle, ima još posla prije nego se uspostavi povjerenje i građana i evropskih partnera u crnogorske institucije. Ono što vlast može da uradi, uporedo sa očekivanim reformama, jeste da se pobrine da su čelna mjesta u institucijama popunjena i da one rade nezavisno. Od Vlade i parlamentarne većine očekujemo da u predstojećim sedmicama pokažu rezutate na tom polju.
Crna Gora potpuno je usaglašena sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući i praktičnu primjenu sankcija prema Rusiji. Premijer Dritan Abazović nedavno je bio u posjeti Kijevu. Može li sve to u izvjesnoj mjeri ubrzati evropsku integraciju Crne Gore?
Mislim da se posjeta premijera Abazovića Kijevu sa albanskim kolegom desila u pravo vrijeme i poslala veoma dobre poruke jer brutalna ruska agresija nije uticala samo na karakter istočnog susjedstva, već cijele Evrope. Rat se, nažalost, vratio u Evropu i ne znamo kada će se završiti. Moramo učiniti sve što je u našoj moći da Ukrajina bude uspješna u ovom ratu, da Evropa pobijedi i zato je važno što je premijer Abazović u Kijevu izrazio podršku Ukrajini da dobije status zemlje kandidata za članstvo u EU. U susjedstvu EU više ne smije biti “sivih zona”. To je i jasna poruka za Zapadni Balkan. Region ne smije ostati siva zona između Istoka i Zapada. Mislim da je jasno da je budućnost Zapadnog Balkana u EU, na Zapadu. Dobro je što je Crna Gora pouzdana NATO saveznica i nadam se da će biti naredna članica EU. Usaglašavanje sa EU spoljnom politikom je jako važno u tom smislu. Crna Gora je punim usaglašavanjem napravila odličan posao. EU institucije to pažljivo prate, naročito od 24. februara. Crna Gora treba da nastavi u istom pravcu, i nadam se da će Crna Gora stajati uz zemlje članice EU dok ujedinjeno podržavaju Ukrajinu baš kao što je EU u kontinuitetu stajala uz Crnu Goru.
Imajući u vidu aktuelnu geopolitičku situaciju i rat u Ukrajini, možemo li očekivati da se odblokira proces proširenja? U tom smislu, čuli smo ohrabrujuće poruke predsjednika Evropskog savjeta Šarla Mišela u Podgorici. Predsjednik Milo Đukanovic nedavno je kazao da je invazija na Ukrajinu otrijeznila i EU, ali i ostale zemlje. Šta Vi kažete?
Mislim da je važno što je predsjednik Evropskog savjeta posjetio Crnu Goru. Isto tako mislim da je predsjednik Đukanović bio u pravu kada je podvukao značaj ove istorijske, ako ne i tektonske promjene. Napad Rusije na Ukrajinu definitivno mijenja situaciju i donosi nove mogućnosti za proširenje. Nije bilo lako govoriti o proširenju posljednjih godina jer nisu sve zemlje članice bile jednako raspoložene prema mogućem proširenju. Mislim da su sada svi svjesni istorijske promjene i istorijske prilike, i mislim da je ovo šansa za sve one zemlje na Zapadnom Balkanu koje ne žele da ostanu u sivoj zoni. Ponavljam, Crna Gora je lider i ima šansu da pokaže da je proširenje živo, te da promijeni stvari kako na Zapadnom Balkanu, tako i u EU. Zato naglašavam da je lopta u dvorištu političara u Crnoj Gori i nadam se da prepoznaju stratešku važnost trenutka. Čekaju vas kompromisi i teške odluke koje se neće dopasti svim političarima, ali se ne donose zbog sakupljanja dnevno-političkih poena već zbog strateškog pravca države.
Mnoge u Crnoj Gori zabrinuo je predlog francuskog predsjednika Emanuela Makrona o formiranju Evropske političke zajednice. Imamo li razloga za brigu da nas može udaljiti od pristupanja EU?
Mislim da je važno saslušati predlog predsjednika Makrona jer predstavlja ne samo, Francusku, već i EU. Makron je dao predlog, ali su ostale neke praznine, nije ga do kraja objasnio. Ja mislim da se umjesto fokusiranja na Makronov govor, treba koncentrisati na njegove prethodne korake. Važan korak je put u Kijev i podrška Ukrajini u dobijanju statusa zemlje kandidata. To pokazuje da je proširenje u igri, da se lopta kotrlja. Važno je i to što je, kao predsjedavajuća Savjetu EU, Francuska organizovala samit evropskih i zapadnobalkanskih lidera. To je važan signal da kada pričamo o budućnosti Zapadnog Balkana, dominantno mislimo na evropsku budućnost. Mislim da svi ti koraci zapravo pokazuju da region i Crna Gora imaju evropsku budućnost, te da će Crna Gora biti naredna članica, ako uradi domaći zadatak. Tako da mislim da umjesto komentarisanja Makronovog predloga, političari u Crnoj Gori treba da diskutuju o tome kako da deblokiraju donošenje važnih odluka.
U Crnoj Gori imamu živu debatu o inicijativi Otvoreni Balkan. Čak ni članovi Vlade nisu jednoglasni kada je o ovoj temi riječ. Kako je Vi vidite? Može li biti dobar test za pridruživanje EU ili loša zamjena za evropsku perspektivu?
EU je uvijek isticala da regionalna saradnja i dobrosusjedski odnosi moraju ići ruku pod ruku sa progresom na evropskom putu. Ja podržavam svaku pro-evropsku regionalnu inicijativu koja ne pokušava postati alternativa evropskoj perspektivi. U tom smislu, razumijem one koji imaju pitanja vezana za inicijativu Otvoreni Balkan jer kad čujem kako neki lideri u regionu govore o toj inicijativi, a kako o evropskoj perspektivi, čini mi se da pozitivnije i afirmitivnije govore o Otvorenom Balkanu. Pratim dešavanja i vidim da neki konstituenti crnogorske Vlade i partije parlamentarne većine ne gledaju jednako na ovu inicijativu. Mislim da je ekstremno važno da tekuća debata na ovu temu ne dijeli i ne podriva snažnu parlamentarnu većinu u smislu donošenja ključnih odluka za napredak Crne Gore na evropskom putu. Drugim riječima, mislim da Crna Gora treba otvoreno da analizira sve aspekte Otvorenog Balkana, ali istovremeno Crna Gora će napredovati na evropskom putu samo ako donese ključne odluke na polju vladavine prava. Ako ne bude saglasja o Otvorenom Balkanu, to neće uticati na evropski put zemlje, ali hoće izostane li saglasje po pitanju posvećenosti da deblokira imenovanja u pravosuđu. Kao prijatelj Crne Gore, savjetujem domaćim političarima da se fokusiraju na krucijalne teme.
Kada se podvuče crta, je li 2025. i dalje realan rok kada bi Crna Gora mogla postati članica EU?
Apsolutno, uvjeren sam u to. Postoje određene prepreke koje Crna Gora mora da pređe – prvo da odblokira i dinamizira pristupne pregovore. Ne radi se o samo nekoliko političkih odluka, već o tome da Vlada pokaže rezultate na terenu. Moraju se angažovati Ministarstva, mora postojati jasna posvećenost vođenju pregovora i na političkom i na tehničkom nivou, konstantna komunikacija i saradnja sa Briselom. Tu je snažna podrška Evropskog parlamenta, Evropske komisije, ali i mnogih zemalja članica koje vide Crnu Goru kao narednu članicu. Mislim da je realistična prognoza da Crna Gora može biti spremna do kraja mandata aktuelnog sastava Komisije koji ističe u ljeto 2024., ako Vlada koja ima ograničen rok isporuči rezultate. Pažljivo ćemo pratiti i predsjedničke izbore 2023., ali i parlamentarne izbore koji će, po meni, biti test demokratske zrelosti Crne Gore. Mislim da ako i riječima i djelima ostane na evropskom putu, kada sprovede reforme i prođe kroz predsjedničke i parlamentarne izbore, uvjeren sam da 2025. može biti godina kada ćemo pričati o finalizaciji pregovora.
EUROKAZ
Autorka: Bojana Milićević, novinarka Radija Crne Gore
