Naslovnica Info Press info Crna Gora će u suočavanju sa migrantskom krizom pratiti politiku EU

Crna Gora će u suočavanju sa migrantskom krizom pratiti politiku EU

Crna Gora spremno dočekuje eventualni priliv izbjeglica i migranata i, u suočavanju sa migrantskom krizom, pratiće politiku Evropske unije, saopšteno je danas na konferenciji povodom Međunarodnog dana ljudskih prava.

Na konferenciji o migracijama i zbjegličkoj krizi, koja je održana u organizaciji Delegacije EU u Podgorici, Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, Misije OEBS u Crnoj Gori i Građanske alijanse, poručeno je da odnos prema onima koji traže sigurnost mora biti human i civilizovan.

migracije markovic

Potpredsjednik Vlade Duško Marković rekao je da iskustvo Crne Gore u izbjegličkim krizama, iz vremena raspada bivše Jugoslavije i kasnije, čini državu spremnom i za nove izazove.

„Te izazove nijesmo čekali, već smo im išli u susret, temeljno se pripremajući za eventualni priliv migranata u našu zemlju“, kazao je Marović, podsjećajući da je Vlada u novembru usvojila plan djelovanja u slučaju mogućeg priliva migranata i izbjeglica, koji ima za cilj da obezbijedi najveće moguće poštovanje njihovih ljudskih prava u Crnoj Gori.

Prema riječima Markovića, Vlada i država Crna Gora spremno dočekuju eventualni priliv izbjeglica i migranata.

„U toj spremnosti ne gubimo iz vida potrebu za podrškom EU i njenih članica, da državama iz našeg regiona koje su pogođene izbjegličkom krizom pruže osnovnu humanitarnu, ali i pomoć u izgradnji prijemnih i smještajnih kapaciteta, onako kako je to zaključeno u Deklaraciji ministarskog sastanka u Luksemburgu“, rekao je Marković.

On je kazao da će Crna Gora, u suočavanju sa migrantskom krizom, poštovati i pratiti politiku država članica EU, prilagođavajući svoje mehanizme svim okolnostima koje ta situacija nosi sa sobom.

migracije konf1

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Šućko Baković kazao je da je Crnu Goru zasad zaobišao migrantski talas koji potresa zemlje regiona, dodajući da, međutim, postoji mogućnost preusmjeravanja migrantske rute preko crnogorske teritorije.

„Moramo ipak postaviti pitanje da li je Crna Gora spremna da prihvati masovniji priliv. Imajući u vidu dosadašnje razmjere izbjegličke krize i iskustva zemalja u regionu, mišljenja sam da Crna Gora ne može sama da se nosi sa jednim jakim, masovnim valom i prilivom izbjeglica i da joj je potrebna pomoć i podrška EU“, kazao je on.

Baković je poručio da odnos prema njima koji mora biti human i civilizovan, navodeći da su prisutni legitimni razlozi za zabrinutost u državama prijema i tranzita u vezi sa prihvatom migranata i izbjeglica.

„Takođe je prisutan strah od terorizma. Ali, terorizam i drugi problemi vezani za bezbjednost ne smiju da umanjuju ostvarivanje svih ljudskih prava, uključujući i prava migranata i izbjeglica, a terorizam se ne smije pripisivati jednoj konkretnoj vjeroispovijesti, naciji ili etničkoj grupi“, naveo je on.

migracije konf2

Šef Delegacije EU u Crnoj Gori, Mitja Drobnič, rekao je da se Evropa suočava sa najtežom izbjegličkom krizom od Drugog svjetskog rata. „Kriza u velikoj mjeri utiče i na Zapadni Balkan. Procjenjuje se da je, od kraja proljeća ove godine, više od 200 hiljada migranata prošlo Zapadnim Balkanom, najveći dio kroz Makedoniju i Srbiju“.

Evropska komisija je, kako je rekao, da bi sanirala posljedice izbjegličke krize, obavezala da izdvoji ukupno 200 miliona EUR pomoći u ovoj godini.

„Što se konkretno Crne Gore tiče, EU je već pružila 2,63 miliona EUR podrške, između ostalog i za aktivnosti koje imaju za cilj da se tražiocima azila i migrantima obezbijedi adekvatna zaštita i fer tretman. Dodatnih 20 miliona EUR je planirano u narednom periodu za podršku integrisanom upravljanju granica“, rekao je Drobnič.

migracije konf3

Predstavnik Visokog komesara Ujedinjenih nacija za izbjeglice u Crnoj Gori, Mustafa Server Čajlan, ocijenio je da sve evropske zemlje, više nego ikad, moraju da djeluju zajedno, kako bi odgovorile na izazov, dodajući da je potreban usaglašen i sveobuhvatan pristup upravljanju krizom.

On je kazao da, iako bježe od rata, izbjeglice i tražioci azila mogu se suočiti sa neprijateljskim raspoloženjem u zemlji koja ih je primila i mogu biti posmatrani kao prijetnja.

„Nema mjesta ksenofobičnim osjećanjima prema ljudima koji traže sigurnost. Važno je da svi ustanemo protiv takih percepcija i založimo se za vrijednosti i načela koja su zasnovana na ljudskim pravima, toleranciji i solidarnosti“, naveo je Čajlan.

UNHCR, kako je rekao, pozdravlja crnogorsku politiku otvorenih vrata za sve osobe kojima je potrebna zaštita, bez obzira na njihovu nacionalnu, vjersku ili političku pripadnost. „O ovome najbolji svjedoči činjenica da je Crna Gora jedna od zemalja u Evropi sa najvećim brojem izbjeglica po glavi stanovnika“.

Kako je rekao, dok je broj tražilaca azila u Crnoj Gori u prvoj polovini ove godine bio tri puta veći u odnosu na isti period prošle godine, ove brojke su drastično opale u julu, i od tada su na niskom nivou.

„Iako trenutno nema indikacija da će se izbjeglički talas preliti na Crnu Goru, treba biti spreman , kako bi se odgovorilo na eventualni masovni priliv osoba koje traže azil“, poručio je Čajlan.

Članica UN Komiteta za ljudska prava i profesorica međunarodnog prava na Univerzitetu Crne Gore, Ivana Jelić, ocijenila je da, nažalost, nekonzistentan odnos u samoj EU prema ovoj krizi je alarmantan i, za naš region, veoma težak.

„Jer, u suštini, o ovom najaktuelnijem problemu, koji ne može vječno ostati ispred nekih vrata EU, i kojim je trenutno ovaj region posebno opterećen, nemamo konzistentan stav“, kazala je ona.

Jelić smatra da EU mora naći mjere u okviru svoje spoljne politike da pomogne da se poboljša položaj migranata i, ukoliko može, da utiče na to da se poboljša položaj i u matičnim državama, kako bi se migracije ka EU smanjile, a potrebe za raseljenjem ublažile ili nestale.

Ona je rekla da je ponosna što dolazi iz države koja se u ljudskom smislu i izazovima gdje su načela humanosti bila na dnevnom redu, pokazala dobro. „Međutim, sigurno se mora poraditi još i zadovoljna sam kad čujem da smo svi ponovo na istom zadatku“.

Boris Raonić iz Građanske alijanse ocijenio je da je ovo tema gdje Crna Gora može međunarodnoj zajednici i EU da održi lekciju.

Šefica Misije OEBS u Crnoj Gori, Janina Hrebičkova, rekla je da je srećna što vidi postojanje političke volje da se obezbijedi puno poštovanje svih ljudskih prava, poručujući da će Mkisija OEBS nastaviti da pruža pomoć Crnoj Gori.

Baković je, kad je u pitanju stanje ljudskih prava u Crnoj Gori, rekao da je u ovoj godini bilo određenog napretka u poštovanju ljudskih prava i sloboda, uglavnom u legislativi i usaglašavanju zakonodavstva sa tekovinama EU.

„Posmatrano u cjelini, govorim kao Ombudsman, stanje ljudskih prava u Crnoj Gori, i pored tog određenog napretka, ne može se ocijeniti zadovoljavajućim, naročito kad su u pitanju ranjive grupe, osobe sa invaliditetom, stara i nemoćna lica, žene, pripadnici LGBT populacije, i posebno romska i egipćanska zajednica“, poručio je Baković.

Izvor: Agencija Mina

Saopštenja

Belgija se istinski zalaže za pristupanje Crne Gore EU

0
„Vladavina prava, u skladu s Novom metodologijom pregovaračkog procesa, će nastaviti da bude u fokusu procesa, uz odlučan stav Vlade po pitanju nulte tolerancije...

Odabrane najbolje priče na konkursu za televizijske novinare

0
Novinari Javnog servisa, TV Vijesti i TV Nova M, Dijana Drašković, Željko Vuksanović i Bojan Vučinić, pobjednici su ovogodišnjeg konkursa za najbolju televizijsku priču...

Jovović pobijedio disekciju aorte i kovid-19: Rođendan kada se slavio život

0
Nikšićanin Vladimir Jovović, koji živi i radi u Tivtu, nije ni slutio da će mu 42. rođendan biti poseban.   Toga dana slavio je život, a...

Čitajte petnaesti broj Biltena Kancelarije za evropske integracije

0
Petnaesti broj Biltena Kancelarije za evropske integracije predstaviće najvažnije događaje i aktivnosti u procesu pristupanja EU tokom prvog kvartala 2021. Bilten možete preuzeti ovdje. SEKTOR ZA...

EU solidarnost od preko 110 miliona i to nije sve

0
Evropska unija je, od početka pandemije, Crnu Goru pomogla sa 113 miliona eura, ali je i dalje čvrsto uz našu zemlju u borbi protiv...