U svojoj ulozi sadašnjeg predsjedavajućeg zvaničnih tijela Transportne zajednice do sredine 2023. godine, Crna Gora je igrala aktivnu i uspješnu ulogu u unaprijeđenju povezanosti u regionu. To je u razgovoru za Eurokaz, poručila evropska komesarka za transport Adina Valean.
Valean, za naš magazin, kaže da Crna Gora ima obavezu da implementira odgovarajuće pravne tekovine EU u oblasti saobraćaja, ali da je do sada zabilježena niska stopu implementacije. Stoga, Valean, očekuje da će se naša zemlja u budućnosti baviti usklađivanjem i sprovođenjem ovih obaveza.
EUROKAZ: Crna Gora trenutno predsjedava transportnom zajednicom jugoistočne Evrope. Ovo je važna inicijativa za našu zemlju, imajući u vidu da težimo boljoj saobraćajnoj povezanosti. Koliko je Brisel spreman da pomogne Crnoj Gori u povezivanju sa ostatkom Evrope?
Adina VALEAN: Primarni cilj transportne zajednice je da podrži partnere sa Zapadnog Balkana u transpoziciji i primjeni pravnih tekovina EU o transportu, kao što je navedeno u Aneksu I Ugovora o Transportnoj zajednici.
Paralelno sa tim, Transportna zajednica takođe igra aktivnu ulogu u proširenju indikativne TEN-T mreže na region. U svojoj ulozi sadašnjeg predsjedavajućeg zvaničnih tijela Transportne zajednice do sredine 2023. godine, Crna Gora je igrala aktivnu i uspješnu ulogu u unaprijeđenju povezanosti u regionu. Evropska komisija je blisko sarađivala sa Crnom Gorom na rješavanju izazova u sektoru transporta i podršci zemlji i regionu na njenom putu ka pristupanju EU.
Komisija je već uveliko uključena u unaprijeđenje saobraćajne povezanosti Crne Gore.
Prvo, naš ekonomski i investicioni plan na Zapadnom Balkanu navodi nekoliko ključnih transportnih projekata koji će povećati veze unutar zemlje i njenih susjeda. Na primjer, Komisija radi sa Crnom Gorom na planu da se ubrza realizacija željezničke veze koja će povezati Beograd sa lukom Bar, čime će se unaprijediti trgovina za ovu stratešku jadransku luku. Crna Gora kao dio proširene transevropske transportne mreže (TEN-T) EU ispunjava uslove za finansijsku podršku EU.
U okviru ovog okvira, TEN-T se bavi implementacijom i razvojem evropske mreže željezničkih linija, puteva, unutrašnjih plovnih puteva, pomorskih brodskih ruta, luka, aerodroma i željezničkih terminala. Štaviše, nedavna inicijativa Blue Lanes koja povezuje Albaniju, Crnu Goru i Italiju stvoriće uslove za nesmetan transport u širem jadranskom području. Svi ovi instrumenti, politika povezivanja i finansijska pomoć u velikoj mjeri doprinose daljoj integraciji Crne Gore u evropsku mrežu povezivanja.
EUROKAZ: Nedavno je izgrađena jedna dionica autoputa Bar – Boljare, izgradnja druge je u planu. Da li je EK zainteresovana da pomogne u izgradnji ovog projekta i pod kojim uslovima?
Adina VALEAN: Komisija podržava Crnu Goru da ima sveobuhvatnu strategiju saobraćaja, koja gleda na razvoj puteva i željeznice na način koji je i finansijski i ekološki održiv. Komisija podržava Crnu Goru u tom radu kroz niz projekata i programa, kroz bilateralnu tehničku i međudržavnu pomoć, uključujući i kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan. Dugoročno planiranje – sa fokusom na razvoj zrelih i strateških investicija – je ključno i posebno , razvoj autoputa Bar-Boljare kao dijela transevropske transportne mreže EU pomno prati Komisija.
Naš interes, a svakako i Crne Gore, je i da obezbijedimo da se ova investicija može razvijati uzimajući u obzir isplativost različitih rješenja, poštovanje ekoloških zahtjeva, kao i drugih standarda EU u pogledu dobrog finansijskog upravljanja i uticaja na budžet.
EUROKAZ: Na nedavnom sastanku u Briselu pomenuli ste autoput Crna Gora-Srbija. Očekujete li da bi ovaj projekat mogao biti realizovan u bliskoj budućnosti?
Adina VALEAN: Kao što je već pomenuto, pažljivo se procjenjuju tekući radovi na autoputu Bar-Boljare kao dijelu transevropske transportne mreže EU. Sada je obaveza svih da se ovo razvija na finansijski i ekološki održiv način, i sada je neophodno pažljivo dogovoriti naredne korake. Štaviše, svaka analiza troškova i koristi će se takođe ažurirati u kontekstu rastućih troškova i trenutnih promjena u ekonomskoj klimi. Treba ponoviti da je ova investicija u puteve, iako je kritična, kompleksna investicija za budućnost Crne Gore i regiona na duži rok. Dalji razvoj multimodalnosti je takođe podstican i neophodan. Neophodni su dalji napori na razvoju paralelnih željezničkih veza, kako bi se dobio sveobuhvatan logistički koridor.
EUROKAZ: Koji su najveći izazovi na Balkanu kada je transportna zajednica u pitanju? Koje nedostatke treba ispraviti?
Adina VALEAN: Ugovorom o transportnoj zajednici utvrđena je lista saobraćajnih zakonskih obaveza EU koje treba da sprovode sve njegove potpisnice, uključujući i Crnu Goru.
Shodno tome, država takođe ima obavezu da implementira odgovarajuće pravne tekovine EU u oblasti saobraćaja. Međutim, do sada smo vidjeli nisku stopu implementacije. Očekujemo da će se u budućnosti baviti usklađivanjem i sprovođenjem ovih obaveza.
Implementacija pravne tekovine zaista može biti izazovan proces, pošto je pravna tekovina EU pokretna meta, sa stalnim promjenama i adaptacijama koje zahtijevaju kontinuiran rad i napore kandidata i potencijalnih kandidata za EU. Međutim, usklađivanje sa pravnim okvirom EU predstavlja suštinski preduslov za integraciju transporta unutar regiona i sa EU.
U okviru Transportne zajednice, Crna Gora i drugi partneri sa Zapadnog Balkana dobijaju značajan nivo podrške u suočavanju sa izazovima vezanim za implementaciju akija. U tom cilju, Sekretarijat Transportne zajednice pruža tehničku pomoć, obezbjeđuje pregled napretka kroz redovne izvještaje o implementaciji akija i praćenje obaveza regionalnih partnera u vezi sa akcionim planovima u različitim vidovima transporta.
Izvan okvira Transportne zajednice, Evropska komisija takođe bilateralno podržava Crnu Goru na njenom putu ka pristupanju EU. Odnosi EU sa zemljama Zapadnog Balkana odvijaju se u posebnom okviru poznatom kao proces stabilizacije i pridruživanja.
Postoje tri cilja: politička stabilizaciju zemalja i podsticanje njihove brze tranzicije ka tržišnoj ekonomiji, promovisanje regionalne saradnje i konačno članstvo u EU.
Proces se zasniva na još bližem partnerstvu i pomaže zainteresovanim zemljama da izgrade svoje kapacitete za usvajanje i sprovođenje zakona EU, kao i evropskih i međunarodnih standarda. Ova podrška je nedavno ponovljena u komunikaciji Komisije o politici proširenja EU i pratećem izvještaju Crne Gore za 2022. godinu, u kojem se Crna Gora poziva da u narednoj godini usmjeri napore na:
ostvari punopravno članstvo u Pariskom memorandumu o razumijevanju o kontroli državne luke;
- usvoji novi zakon o željeznici i obezbedi funkcionalnu, donošenje odluka i operativnu nezavisnost i odgovarajuće kadrovsko popunjenje železničkog regulatornog tijela i organa za bezbjednost na železnici; i
- započeti implementaciju inteligentnih transportnih sistema (ITS) na svojoj osnovnoj putnoj mreži i postaviti strateški ITS okvir za željezničku i pomorsku mrežu.
Autorka: Jovana Đurišić
