NaslovnicaCG28do28Crnogorske banke u evropskom ritmu: SEPA ubrzala plaćanja, a domaći finansijski sektor...

Crnogorske banke u evropskom ritmu: SEPA ubrzala plaćanja, a domaći finansijski sektor zakoračio u novu eru

Crna Gora je 7. oktobra postala 38. članica SEPA sistema i time potvrdila da se domaći finansijski sektor ubrzano usklađuje sa evropskim standardima. Crnogorske banke postale su dio porodice od preko tri i po hiljade evropskih banaka i platnih institucija, čime su građani i privreda dobili pristup tržištu koje omogućava brže, sigurnije i jeftinije transakcije u eurima.

Jedna od tih banaka je i NLB, iz koje opručuju da već vide povećanje, kako priliva, tako i odliva, jer klijenti već polako prelaze na novi sistem plaćanja. Savjetnik Upravnog odbora i Direktor Platnog prometa, fintech i upravljanja gotovinom u NLB Banci Luka Uskoković kaže da se transakcije obavljaju po najsavremenijim pravilima i platnim standardima.

“Kada govorimo o brzini, mi to radimo u NLB-u čak 6 puta dnevno, ali uvijek izvršimo sva plaćanja tokom istog dana, tako da građani imaju uvijek gotovo realno iskustvo u gotovo realnom vremenu”, kaže Uskoković.

Kada je riječ o cijeni, Uskoković ističe da su one sada šest puta povoljnije.

“Dovoljno je reći samo, za fizička lica do 200 eura, čak i bez provizije. Do 20.000, preko digitalnih kanala za svega nekoliko eura”, ističe Uskoković.

On kaže da je zatvaranje poglavlja 4 važan katalizator za ubrzanje digitalne transformacije u Crnoj Gori, te da već u narednoj godini očekuje potpunu usklađenost bankarskog tržišta sa evropskim zakonodavstvom.

“Ono što je važno jeste da se tržište Crne Gore sada prilagođava kompletnoj evropskoj regulative. Tu je Open banking, PSD2, a uskoro ćemo imati jedinstveni račun IBAN koji će objediniti zapravo ono što smo nekad zvali domaći i međunarodni platni promet”, kaže Uskoković.

Uskoković najavljuje da će Crna Gora od jula 2026. postati dio TIPS-a – evropskog sistema za instant plaćanja, što će značiti da se plaćanja vrše u roku od nekoliko sekundi i svaki dan u godini (24/7), što će omogućiti uštede za crnogorske građane i privredu do 160 miliona eura godišnje, odnosno 2.3% BDP-a.

“Djeluje da bankarsko tržište i te kako dobro prati regulative Evropske unije i da je spremno za ovaj važan korak – članstvo u EU”, zaključuje Uskoković.

EU projekti: Rekonstrukcije tvrđave Španjola u Herceg Novom

Rekonstrukcija hercegnovske tvrđave Španjola ušla je u završnicu prve faze, dok su istovremeno već počele pripreme za nastavak radova. Projekat revitalizacije tvrđave Španjola realizuje se...

Da li se gubi identitet i kultura ulaskom u Evropsku uniju?

Svaki narod nosi sa sobom jedno pitanje koje se javlja pred velikim istorijskim odlukama: hoćemo li, otvarajući vrata budućnosti, izgubiti dio onoga što jesmo?...

Čitajte osamnaesto izdanje Eurokaza

Ministarstvo evropskih poslova je objavilo osamnaesti broj časopisa Eurokaz. U okviru više rubrika, kroz Eurokaz su predstavljene aktuelnosti iz pregovaračkog procesa, rezultati reformi koje Crna...

ZA SLABOVIDE